Published On: Tue, Dec 16th, 2014

Josipović: Milijun i sto tisuća državljana BiH ima hrvatsku putovnicu

-To je velika prilika za Bosnu i Hercegovinu. BiH je željela europski put mislim da ga je sad vrlo jasno i dobila. Tim je riječima predsjednik Hrvatske Ivo Josipović prokometirao novi pristup Europske unije prema BiH usvojen u ponedjeljak u Bruxellesu na zasjedanju šefova diplomacija zemalja članica Unije.

Uoči današnjeg (utorak) sastanaka s hrvatskim članom predsjedništva BiH dr Draganom Čovićem u Mostaru, Josipović je dao ekskluzivni intervju Hrvatskom Medijskom Servisu.

Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

HMS: Što će građanima BiH, po vašem sudu donijeti, ovaj novi pristup Europske unije, kojeg je zapravo inicirala Hrvatska ?

Josipović: To jeste put na kojem postoje izazovi, put s očekivanjima Europske unije, ne uvijek lak po onoga tko želi ući u EU, uostalom mi smo to u Hrvatskoj iskusili. Drago mi je da je konačno taj prijedlog prihvaćen, u formalnom smislu. On je guran od strane Britanije i Njemačke, ali je to uvelike i zasluga Hrvatske i naše vanjske politike. Gospođa Pusić je vrlo zaslužna za novi pristup. I ja sam na tome radio. Mislim da je ovo vrlo važan trenutak za BiH, otvara se nova, velika prilika. U toku odlučivanja, razgovarao sam ovdje u BiH s političarima iz svih konstitutivnih naroda. Bilo mi je drago čuti da je i gospodin Čović mišljenja kako je inicijativa dobra.

HMS: Došli ste ovdje u BiH u vrijeme predizborne kampanje, idete po drugi mandat, sutra ćete se koliko znam susresti sa…

Josipović: ….Nisam ovdje zbog kampanje, već sam se u početku mandata novog Predsjedništva želio naći i s hrvatskim članom Predsjedništva gospodinom Čovićem. Evo, sretno se poklopilo i s ovom europskom incijativom. Iako danas ovdje nisam u kampanji, moram reći da cijenim svaki glas hrvatskih državljana koji žive u BiH. I ovdje se nadam podršci.

HMS: Što ste činili i što, ako dobijete novi mandat, možete učiniti da Hrvati u BiH postanu istinski ravnopravni s druga dva naroda, zašto je nužno ustavno preuređenje zemlje, ali i izmjena izbornog zakona kako bi se onemogućilo da im drugi biraju političke predstavnike?

Josipović: Evo, ja sam svih 5 godina vrlo aktivno sudjelovao u razgovorima s političarima iz BiH, u prvom redu s članovima Predsjedništva BIH. Osim službenih, bilo je i neformalnih sastanaka, ne samo s Hrvatima, gdje smo u prijateljskom razgovoru i mimo javnosti razgovarali o odnosima naših zemalja, ali i o europskom putu BiH te problemima koji su mu zapreka. Bilo mi je vrlo zanimljivo čuti kako se gleda na pitanje jednakopravnosti naroda i građana. Dobio sam dojam da su, unatoč razlikama, svi prihvatili da je nužno riješiti unutarnje odnose i uspostaviti harmoniju na svim razinama BiH. Hrvatska je u vrijeme mog prošlog mandata dala vrijedan doprinos otvaranju brojnih pitanja, drukčijem pozicioniranju Bosne i Hercegovine, kada su to prijatelji iz BiH tražili, iznosili smo i mišljenje kako najbolje riješiti napetosti koje opterećuju naše susjede. Jako smo se trudili u međunarodnoj zajednici postići pozitivan odnos prema BiH. Mislim da se rezultati vidljivi. Osim toga, inzistirao sam na zajedničkoj, koherentnoj politici Hrvatske prema BiH, i to smo, već od vlade gospođe Kosor ostvarili. Vlada premijera Milanovića, također, se iznimno korektno i s velikim angažmanom, posebno u EU, odnosi prema BiH.

josipovic sutalo

Vi spominjete dva vrlo konkretna, važna pitanja, jedno je pitanje ustavnih odredbi i pitanja „Sejdići Finci“, a isto tako i pitanje izbornog zakonodavstva. To su zaista važne stvari. Kao predsjednik susjedne države, ne mogu ulaziti u konkretna rješenja. To je unutarnja stvar BiH. Ali, mislim da smo iz Hrvatske pomogli da se ipak stvori konsenzus o tome, da su to pitanja koja se trebaju riješiti i da jednakopravnost naroda i građana treba biti rezultat procesa dogovaranja u BiH. Ali, zaista nitko izvana ne može to pitanje riješiti osim vas ovdje u BiH. I zato smo mi iz drugih zemalja prijatelj, poticatelj, ali nikako oni koji odlučuju ili koji želi odlučivati ili nametati bilo kakvu odluku. Uostalom, ni ja ne bih dozvolio da meni izvana nameću rješenja za Hrvatsku.

HMS: Proljetos je Europski parlament usvojio jednu vrlo važnu rezoluciju o BiH u kojoj se preferira načelo federalizacije u uređenju BiH nasuprot tendencijama separatizma i centralizma. Dijelite li i Vi to to stajalište da je federalizam taj neki srednji put kojeg bi se trebalo držati u preoblikovanju BiH u održivu, modernu, demokratsku BiH?

Josipović: Sigurno. BiH je zemlja s vrlo specifičnom poviješću pa i sadašnjošću i zapravo ona se temelji, ona postoji po tom jedinstvu i zajedništvu konstitutivnih naroda. Naravno, i državljani koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda moraju biti ravnopravni, kao što kaže presuda Sejdić-Finci. Ali, ako to nužno zajedništvo nije artikulirano tako da se svi konstitutivni narodi i pojedinci osjećaju u svojoj domovini „kao kod kuće“, ako traume i strahovi koje ima svaki od naroda nisu svladani, ako nema povjerenja, onda postoje ozbiljni politički problemi. U ovih pet godina koliko pratim događaje u BiH, čini mi se da postoji napredak, evolucija u razmišljanju političara u BiH o međusobnim odnosima i budućnosti vaše zemlje. Breme prošlosti je teško, opterećuje, izaziva nepovjerenje. Ali, izgrađen je, mogu reći, konsenzus o europskoj budućnosti zemlje, svijest da treba urediti unutarnje odnose na bolji način. Sada, nakon posljednih izbora, kada su izabrani političari legitimni i s aspekta odlučivanja konstitutivnih naroda, otvara se perspektiva bržeg rješenja temeljnih odnosa u BiH na način da svi budu zadovoljni.

HMS: Hrvatska, i u vašem mandatu i ranije pomagala je i pomaže Hrvate u BiH. No, ponekad to isticanje riječi pomoć nailazi na reakcije u stilu-pa mi puno više pomažemo Hrvatskoj, jer ona ovdje ima značajno tržište, nego što se to nama vraća.?

Josipović: To je nešto drugo. Trgovina ima svoje zakonitosti, i točno je, mi imamo suficit u odnosu na BiH. Ali, interakcija naših ekonomija je tolika da nikako ne bih pristao na tezu da je BiH jedan teritorij s kojeg mi vučemo neprincipjelno neku nepripadajuću korist. Hrvatske tvrtke iznimno ulažu u BiH. Dakle ovdje Hrvatska i otvara radna mjesta, otvaraju se novi pogoni i proizvodnje, mislim da je to svima jasno i očito.

HMS: Ali hrvatske tvrtke imaju tržište ovdje…

Josipović: Imaju tržište, to je ta interakcija od koje obje strane moraju i trebaju imati korist . Isto tako, bio sam u tvrtkama u Hrvatskoj gdje su investitori iz BiH. To je jedna normalna interakcija u kojoj Hrvatska, istina, bolje stoji, ali i koristi koje BiH ima od Hrvatskog gospodarstva su daleko od zanemarljivih. Obje države imaju korist od naših razvijenih gospodarskih odnosa. Kad govorimo o pomoći koju Hrvatska pruža Hrvatima u BiH, u pravilu za kulturne, znanstvene i obrazovne svrhe, znam da su očekivanja velika, sredstva ograničena. Sigurno, u ovoj krizi je novaca manje nego što bismo željeli, i mnogi ostanu razočarani jer ne dobiju za ovaj ili onaj projekt. Međutim, mislim da je politika koju danas Vlada Hrvatske vodi dobra i korektna. Temeljem natječaja izabiru se najbolji projekti, u pravilu oni većeg značaja. Tako se ne rasipa novac na previše malih, ne osobito važnih projekata, već se sredstva koriste za zaista vrijedne projekte. U neka druga vremena kad je bilo više novaca, Hrvatska je pomogla ili investirala ovdje u neke kapitalne objekte, Sveučilišta, bolnice …….. Ali, ono što je važno, ti veliki projekti, znanstveni i obrazovni, služe i Hrvatima, ali i drugim građanima BiH.
josipovic hms
HMS: Da se malo dotaknemo i vaše predsjedničke kampanje. Iako kažete kako ste stigli u državnički posjet u BiH, je li slučajnost to što ste u isto vrijeme u Mostaru kad i vaša protukandidatkinja gospođa Kolinda Grabar Kitarović?

Josipović: Da, slučajnost je. Gospođa Grabar Kitarović je ovdje po jednom poslu, onom predizbornom. A ja sam u neslužbenoj državnoj posjeti gospodinu Čoviću, članu predsjedništva BiH. Imam i jedan dug prema Sveučilištu, predavanje o hrvatskoj vanjskoj i obrambenoj politici. Sve to po sadržaju nije kampanja. Da je manje obveza i da ima više vremena za kampanju, rado bih i u BiH predstavio svoj program. Uostalom, milijun i sto tisuća državljana BiH, od kojih su mnogi i u inozemstvu, ima hrvatsku putovnicu,

HMS: Ali će te, koliko znam, nakon boravka u Mostaru, posjetiti i Široki Brijeg i Livno?

Josipović: Da, s obzirom da se vraćam autom onda ću, kao i uvijek, posjetiti neke institucije, s građanima popiti kavu. Ali, neće biti kampanjskih aktivnosti ni prezentacije programa. Žao mi je što za to nema vremena. Ako bude drugog kruga u izborima, svakako ću nastojati doći i u BiH u kampanju. Po povratku u Hrvatsku, vraćam se kampanji.

HMS: Srž Vaše predizborne kampanje su ustavne promjene. U najkraćem, što sadrže Vaši prijedlozi ustavnih promijena?

Josipović: Polazim od činjenice da je najvažniji i najvidljiviji problem hrvatskog društva gospodarstvo. Surađujući i prateći rad dviju hrvatskih vlada, gospođe Kosor i gospodina Milanovića, proučavao sam koji su to razlozi da, unatoč naporima vlada, nema rezultata ili nisu onakvi kakvi bismo željeli. Shvatio sam da razlog zašto ne uspjevamo privući investitore, ne uspjevamo ojačati ekonomiju i povećati zaposlenost jest u tome da ta naša želja da dobijemno investicije i investitore nailazai na zapreke u institucionalnom okružju koje nije povoljno za gospodarstvo. Naime, mi imamo ustavne odbredbe koje su poslužile stvaranjju naše države ali su dosegle svoj limit. Kao što su to i učinile danas uspješne zemlje Poljska i Estonija, za gospodarski uzlet i mi moramo promijeniti institucionalni okvir države. Razgovarao sam doslovno sa stotinama različitih gospodarstvenika i zapravo su mnogi odustajali od investicija upravo radi ovih problema. Mi smo sada u prilici da konačno i do kraja zaustavimo klijentelističku Hrvatsku i da sustav prilagodimo očekivanjima građana o više demokracije i o zdravoj ekonomiji. Moj predizborni program nisu samo ustavne promjene, to je udarna pesnica programa, jer je to najjači alat kojeg predsjednik ima među svojim ovlastima. Tu je i gospodarski dio programa , koji od hrvatskog gospodarstva očekuje da postane gospodarstvo 21. stoljeća. Dakle, očekujem velike, strateške promjene u hrvatskom društvu i predlažem program koji će ih ostvariti. Za predsjednika Hrvatske natječu se četiri kandidata. Očekivali bi da onaj tko brani mandat želi zadržati postojeće stanje, a da izazivači predlažu promjene. A evo, kod nas je obrnuto.

HMS: Vi, međutim, nudite nešto što zapravo kao predsjednik Hrvatske možete predložiti, ali bez potpore Hrvatskog sabora se ne može provesti?

Josipović: Može, može… Naime, točno je kako je redoviti put, onaj kojim ću ja ići u ustavne promjene, pretpostavlja dvotrećinsku podršku u Saboru. Kad prođu ove predizborne strasti, siguran sam da će stranke i njihovi čelnici razumjet da ovako više ne ide. I nadam se da će se dogoditi što se dogodilo 2010. godine. Tad sam krenuo s ustavnim promjenama u pogledu pretvorbenog kriminala i ratnog profiterstva. Mnogi su se smijali i rekli: gle, tko će to izglasati. Ali, na kraju su izglasali, jer je stvorena takva društvena klima u kojoj nije bilo moguće odbiti promjene. Ako se to ne dogodi, okupit ću stranke i civilne udruge da prikupimo potpise i iniciramo referendum.

HMS: Često vam zamjeraju i javnost i oporba pogotovo, da niste dovoljno kritični prema aktualnoj Vladi Hrvatske. Može li, po vašem mišljenju, vlada premijera Milanovića izvući zemlju iz krize do kraja svog mandata?

Josipović: Moram se osvrnut na ovo prvo pitanje. Ja sam radio i s vladom gosopđe Kosor, vladom desnog centra i vladom gospodina Milanovića, vladom lijevog centra i imao sam potpuno jednak odnos prema njima. Uz sve dobro što su napravile obe vlade, vlada gospođe Kosor na ulasku u EU, Vlada gospodina Milanovića na sređivanju stanja ne samo u financijama nego i u mnogim drugim aspektima društva, nisu dakle, kad je riječ o gospodarstvu bili uspiješni. Istina, gospodin Milanović ima još godinu dana da popravi stanje i da nešto učini, iako nije realno očekivati da će se u godini dana cijela kriza riješiti. Ali, dobro. Dakle, iz oporbe sada idu s tom tezom da ja nisam dovoljano kritičan prema ovoj vladi. Međutim, ja sam se ponašao jednako prema obje vlade, a to znači da sam slijedio duh ustava, jednako sam bo partner i jednoj i drugoj vladi. Zato, prigovor nimalo ne stoji i služi u predizborne svrhe. Predsjedniki nije oporba nego bi oporba trebala raditi svoj posao. Potreba da zazivaju predsjednika kao glavnog oporbanjaka pokazuje, prije svega, slabosti oporbe.

HMS:Za kraj, kako vidite budućnost ovog dijela Balkana…?

Josipović: Ja se nadam da se ovdje neće dogoditi pogreške iz nekih drugih dijelova svijeta . Dakle, ono što zovemo zapadnim Balkanom jest dio Europe. Ali, europska budućnost regije nije odgovornost samo europksih institucija. To je, prije svega, odgovornost i lidera Zapadnog Balkana. Ne bi se smjelo dopustiti da vodstva država ne vode računa o svojoj ogromnoj odgovornosti za budućnost. Dakle, sasvim je sigurno da sve zemlje u regiji mislim na BiH, Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Makedoniju, Albaniju, moram reći i Tursku, vidim kao europske zemlje. Trebat će vremena za pripreme i ispunjenje uvjeta koji vas čekaju. Koliki će broj godina biti potrtbni, ovisi o mnogo stvari, ali najviše o tempu kojim će te zemlje obavljati reforme i ispunjavati one uvjete kakve je ispunila i Hrvatska.

HMS: Rekli ste i Tursku? Neke utjecajne članice EU protive se ulasku Turske u EU, iako je ona zemlja kandidatkinja?

Josipović: Pa protive se sada jer Turska nije pokrenula i dovršila one reforme koje bi trebalo provesti za članstvo u EU. Podsjećam, Turska je počela pregovore kad i Hrvatska…… Turska je velika, i europska i azijska zemlja, i mislim da je europrzacija Turske u interesu i EU i Turske. /HMS/