Published On: Tue, Dec 25th, 2012

JOHN KERRY: Modificirao bih Dayton, ali o tome će odlučiti bh. lideri

Daytonski politički sustav bi trebalo modificirati, ali u konačnici odluka je na liderima u BiH, smatra John Kerry, doskorašnji predsjednik Komiteta za vanjske poslove američkog Senata i novoimenovani državni tajnik SAD.
Keri u skorije vrijeme nije davao izjave o BiH, ali je tijekom svog predsjedavanja Komitetom svoju politiku i razmišljanja o BiH opširno izlagao kroz kolumne, predavanja i dokumenta koja je usvajao Komitet.
Keri, naime, smatra da bi Daytonski sporazum trebalo prilagoditi težnji BiH za članstvom u NATO-u i EU, au jednoj od najpoznatijih kolumni, koju je napisao 2009. godine, rekao je da je BiH “politički zatvorenik prošlih sporazuma”. On je tada pisao da je Daytonski sporazum završio rat u BiH, ali da nije stvorio učinkovitu državu.
“Taj sustav je održavao mir, ali ovisi o stranoj intervenciji kako bi se održao stabilnim. Temeljen je na sustavu entitetskog glasovanja koji može obeshrabriti međuetnički kompromis i povećati politički ekstremizam. Danas neki bošnjački lideri žele ukidanje entiteta bosanskih Srba, a srpska lideri odgovaraju prijetnjama otcjepljenjem “, pisao je Kerry.
Keri snažno zagovara pristupanje BiH NATO savezu, jer smatra da je sigurnost zapadnog Balkana ključ za sigurnost cijele Europe. On ističe da je članstvo u toj vojno političkoj organizaciji, uz članstvo u EU, odlična prilika za EU i SAD nastaviti pomagati BiH. Tako je, na primjer, u svom govoru tijekom NATO summita u Chicagu u svibnju ove godine u ime Odbora pozdravio dogovor šestorice lidera u ožujku u Banjaluci u vezi s vojnom imovinom.
“NATO treba da usmjeri svu svoju snagu da pomogne BiH da implemetira ovaj dogovor, kako bi Akcijski plan za članstvo napuhali na jesen”, rekao je Kerry.
Keri je 2009. rekao da je SAD kroz vojnu intervenciju 1995. godine investirala u uspjeh BiH, nakon rata financijski pomogla njezinu rekonstrukciju, te da je sad vrijeme za investiciju u diplomaciju.
“Potrebna nam je velika diplomatska investicija kako bismo spriječili potencijalnu destabilizirajuću krizu u budućnosti”, rekao je tada Keri. Rekao je da podržava ustavnu reformu BiH, ali da je odluka o tome na liderima u BiH.
“Ono što mi možemo je da ohrabrimo debatu o ustavnoj reformi između lidera u BiH. Mi ih možemo pozvati na odgovornost ako čine neodgovorne i ilegalne aktivnosti. Ali na kraju, sve je na njima. Njihovi čelnici su jedini koji moraju postići kompromis koji će usmjeriti BiH ka mirnoj europskoj budućnosti “, pisao je Kerry.
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose Banjaluka, smatra da izjave koje je Kerry davao kao predstavnik svoje političke stranke ne mora odražavati vanjsku politiku SAD, koja je po američkom Ustavu u rukama predsjednika SAD. Osim toga, kako je istaknuo, BiH odavno nije u fokusu njene vanjske politike te da nema nagovještaja da će se to mijenjati. BiH se sada, kako je istaknuo, bavi treći ili četvrti ešalon američkih diplomata u State Departmentu.
“Nema razloga ni za pretjeranu euforiju niti zabrinutost zbog izjava koje je gospodin Keri davao o BiH. SAD će sasvim sigurno preusmjeravati odgovornost na domaće političke lidere ne samo zato što oni nemaju namjere da se bave BiH, nego više zato što BiH ne može biti dio EU sa direktnim uplitanjem međunarodne zajednice “, zaključio je Šolaja.
Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, također smatra da izjave i stavovi Kerrya odranije neće bitno utjecati na američku politiku.
“Sasvim je svejedno ko će predvoditi američku politiku prema BiH, koja je, prije svega, pasivna. Trenutno je na Balkanu najjača njemačka politika. Američka politika je u drugom planu. Postoji vrlo bliska suradnja između Angele Merkel i Putina i tu treba tražiti ono što će oblikovati sudbinu BiH u budućnosti “, zaključio je on.