Published On: Sub, sij 1st, 2022

Jedan je od najznačajnijih Hrvata svih vremena rođen je na Novu godinu

Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus), jedan je od najznačajnijih Hrvata svih vremena rođen je na današnji dan, 1. siječnja 1551. godine u Šibeniku.

Podrijetlom je iz ugledne šibenske plemićke obitelji, koja se spominje već u 14. stoljeću, čiji su se preci doselili u Šibenik iz Bosne. Vrančićev otac Mihovil bio je humanist, a majka Katarina iz plemićke obitelji Dobrojević.

Faust Vrančić bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.

Početno humanističko obrazovanje stječe u Bratislavi kod strica Antuna Vrančića, uglednoga diplomata, humanista, nadbiskupa ostrogonskoga i primasa Ugarske, a zatim u Padovi studira filozofiju i pravo.

Vrančić je pokazao iznimno zanimanje za filozofiju, fiziku i matematiku. Nakon studija, vratio se u Šibenik 1571. godine, ali je ubrzo ponovno otišao stricu u Ugarsku, gdje se bavio znanstvenim radom. Godine 1575. primljen je u članstvo hrvatske bratovštine sv. Jeronima u Rimu.

Za upravitelja biskupskih dobara u Veszprému u Ugarskoj postavljen je 1579. godine. Postavši tajnikom kralja Rudolfa II., 1579. godine, Vrančić započinje temeljitije studirati prirodne znanosti i tehniku.

Na dvoru se svakodnevno susreće s nizom istaknutih znanstvenika onog doba, između ostalih s astronomima Tychom Bracheom i Johannesom Keplerom, graditeljem Jacopom de Stradom…, što ostavlja jak utjecaj na njegov rad.

Godine 1581. bio je imenovan tajnikom rimsko-njemačkog cara i hrvatsko-ugarskoga kralja Rudolfa II., koji je na dvoru na Hradčanima u Pragu okupio mnoge ugledne europske umjetnike, znanstvenike i graditelje onoga doba (Tycho Brahe, Johannes Kepler, Jacopo Strada i drugi). U tom se okruženju Vrančić kretao sve do 1594. godine, kada je napustio Hradčane.

Godine 1594. napušta dužnost dvorskog tajnika u Pragu te živi malo u Šibeniku, a uglavnom u Veneciji. Godine 1595. izdao je petojezični rječnik (latinski, talijanski, njemački, hrvatski i mađarski jezik) pod naslovom Rječnik pet najuglednijih jezika Europe (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae).

U tome rječniku je 5.411 abecedno poredanih latinskih riječi uz koje su u stupcima riječi ostalih jezika. U to se vrijeme termin “dalmatinski” rabio za slavenski jezik kojim se govorilo između Jadranskoga mora i rijekâ Dunava i Save i ne treba ga miješati s izumrlim dalmatskim jezikom koji je bio romanskoga podrijetla. Vrančićev stupac hrvatskih riječi prvi je hrvatski rječnik uopće i sadrži oko 3.800 hrvatskih riječi.

guest
3 Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare
Šaćir soros
Šaćir soros
1 godina prije

Prije je rečeni talijani.nego madjar

ANTE ZRNO
ANTE ZRNO
1 godina prije

Nesgurno je tvrditi da moze biti Madjar ili talijan ako su mu roditelji doselili iz Bosne a nose Hrvatska imena. Niti su Talijani nit Madjari u to vrieme vladali Bosnom.

Šaćir soros
Šaćir soros
Šta ti kažeš na ovo?  ANTE ZRNO
1 godina prije

Tako tako…Dalmatia je bila u sastavu Kraljevine VELIKE BOSNE koja pada pod Osmanlije 1461 … njegovi preci rodjeni u Velikoj Bosni pa poslije OKUPIRANI na tom području od uslovno današnjih talijana…mleci…pojam hrvat HRVATSKI hrvatska nije bio u pojmu kao Dalmatinac ili Šlavonac…znači on nosi bosansko katolicko ime pisano na okupatorskom jeziku…poredaj datume…i pojmove..drugi je padež ko je od braće ratovao protiv koga i za koga da bi mu oteli i okacili drugi NAZIV…