Published On: Sub, sij 1st, 2022

Jedan je od najznačajnijih Hrvata svih vremena rođen je na Novu godinu

Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus), jedan je od najznačajnijih Hrvata svih vremena rođen je na današnji dan, 1. siječnja 1551. godine u Šibeniku.

Podrijetlom je iz ugledne šibenske plemićke obitelji, koja se spominje već u 14. stoljeću, čiji su se preci doselili u Šibenik iz Bosne. Vrančićev otac Mihovil bio je humanist, a majka Katarina iz plemićke obitelji Dobrojević.

Faust Vrančić bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.

Početno humanističko obrazovanje stječe u Bratislavi kod strica Antuna Vrančića, uglednoga diplomata, humanista, nadbiskupa ostrogonskoga i primasa Ugarske, a zatim u Padovi studira filozofiju i pravo.

Vrančić je pokazao iznimno zanimanje za filozofiju, fiziku i matematiku. Nakon studija, vratio se u Šibenik 1571. godine, ali je ubrzo ponovno otišao stricu u Ugarsku, gdje se bavio znanstvenim radom. Godine 1575. primljen je u članstvo hrvatske bratovštine sv. Jeronima u Rimu.

Za upravitelja biskupskih dobara u Veszprému u Ugarskoj postavljen je 1579. godine. Postavši tajnikom kralja Rudolfa II., 1579. godine, Vrančić započinje temeljitije studirati prirodne znanosti i tehniku.

Na dvoru se svakodnevno susreće s nizom istaknutih znanstvenika onog doba, između ostalih s astronomima Tychom Bracheom i Johannesom Keplerom, graditeljem Jacopom de Stradom…, što ostavlja jak utjecaj na njegov rad.

Godine 1581. bio je imenovan tajnikom rimsko-njemačkog cara i hrvatsko-ugarskoga kralja Rudolfa II., koji je na dvoru na Hradčanima u Pragu okupio mnoge ugledne europske umjetnike, znanstvenike i graditelje onoga doba (Tycho Brahe, Johannes Kepler, Jacopo Strada i drugi). U tom se okruženju Vrančić kretao sve do 1594. godine, kada je napustio Hradčane.

Godine 1594. napušta dužnost dvorskog tajnika u Pragu te živi malo u Šibeniku, a uglavnom u Veneciji. Godine 1595. izdao je petojezični rječnik (latinski, talijanski, njemački, hrvatski i mađarski jezik) pod naslovom Rječnik pet najuglednijih jezika Europe (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae).

U tome rječniku je 5.411 abecedno poredanih latinskih riječi uz koje su u stupcima riječi ostalih jezika. U to se vrijeme termin “dalmatinski” rabio za slavenski jezik kojim se govorilo između Jadranskoga mora i rijekâ Dunava i Save i ne treba ga miješati s izumrlim dalmatskim jezikom koji je bio romanskoga podrijetla. Vrančićev stupac hrvatskih riječi prvi je hrvatski rječnik uopće i sadrži oko 3.800 hrvatskih riječi.

guest
3 Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
Šaćir soros
Šaćir soros
16 dana prije

Prije je rečeni talijani.nego madjar

ANTE ZRNO
ANTE ZRNO
16 dana prije

Nesgurno je tvrditi da moze biti Madjar ili talijan ako su mu roditelji doselili iz Bosne a nose Hrvatska imena. Niti su Talijani nit Madjari u to vrieme vladali Bosnom.

Šaćir soros
Šaćir soros
Odgovori   ANTE ZRNO
15 dana prije

Tako tako…Dalmatia je bila u sastavu Kraljevine VELIKE BOSNE koja pada pod Osmanlije 1461 … njegovi preci rodjeni u Velikoj Bosni pa poslije OKUPIRANI na tom području od uslovno današnjih talijana…mleci…pojam hrvat HRVATSKI hrvatska nije bio u pojmu kao Dalmatinac ili Šlavonac…znači on nosi bosansko katolicko ime pisano na okupatorskom jeziku…poredaj datume…i pojmove..drugi je padež ko je od braće ratovao protiv koga i za koga da bi mu oteli i okacili drugi NAZIV…