(Je li) Mostar kao primjer

”Grad na Neretvi je uspješna priča jer Hrvati ne preglasavaju Bošnjake”, piše Zoran Krešić u Večernjem listu navodeći kako ”nevjerojatno zvuči da je takav sklad moguće postići i u jednonacionalnim sredinama, a kamoli u Mostaru koji ima složene međustranačke ali i međunacionalne odnose”.

”Nijednom se do sada nije dogodilo da u 16 održanih sjednica bude preglasana bilo koja od triju strana”, navodi se u tekstu.

Večernjak dodaje kako su i u posljednjem slučaju dodjele priznanja američkom veleposlaniku u BiH i šefu Delegacije EU u BiH ”nije bilo razilaženja prigodom glasovanja treba li im se uručiti posebno priznanje, ali da jest kada i kako tu sjednicu treba održati”.

Podsjetimo, svečana sjednica bilo je prvo veliko razmimoilaženje u mostarskoj vlasti jer su se razmjenjivale optužbe tko se kome miješa u nadležnosti i je li sjednica sazvana po poslovniku. Do zadnjeg trenutka nije se znalo hoće li HDZ-ovi vijećnici nazočiti sjednici.

No, Večernjak kao primjer da u Mostaru sve ide, navodi i projekte.

”Gradi se cijeli grad, izgrađuje se infrastruktura, planiraju zajednički projekti – dvorane, odlaganje otpada… Unutar gradskog proračuna novac se ravnomjerno usmjerava u razvoj, uvjetno rečeno, obaju dijelova grada, većinski bošnjačkog i hrvatskog. Po tom karakteru Mostar je jedina općina i grad koja je barem u odnosima dvaju naroda Bošnjaka i Hrvata zadržala stanje slično onome prije početka rata”, navodi Krešić u tekstu u kojem kaže kako dogovor u Federaciji BiH oko Izbornog zakona treba napraviti po modelu Mostara.

No, ipak ne treba zaboraviti kako se pred mostarskim vijećnicima još nisu našle teme koje bi mogle pokazati o kakvom se točno skladu radi. Čeka se da se načne tema mostarskog Statuta ili naziva mostarskih ulica. Olako se prešlo preko tema poput nelegalne gradnje, prostornog plana, izvještajima o poslovanju poduzeća i institucija i o desetljeću iza grada bez Gradskog vijeća.