Iako godinama hrvatski političari u BiH zagovaraju preuređenje BiH iz asimetrične u simetričnu federaciju, po uzoru na Belgiju, tek ovih dana kada je u raspravi u britanskom Domu lordova bivši visoki predstavnik u BiH lord Ashdown kazao da je daytonska BiH disfunkcionalna i da će se raspasti ukoliko se ustavno ne preuredi, predloživši kao najpogodniji model Belgiju, u javnosti je, uključujći i onu sarajevsku, poraslo zanimanje za belgijski model federalizma, piše Hrvatski Medijski Servis.
Lazović: Poslušajmo Ashdownove dobronamjerne sugestije
Tako je predratni predsjednik Skupštine RBiH Miro Lazović koji je do sada zagovarao unitaristički koncept uređenja BiH, na današnjoj sesiji Kruga 99 u Sarajevu ustvrdio kako Bosna i Hercegovina na daytonskoj formuli dva entiteta i tri naroda ne može biti funkcionalna, stabilna i demokratska država, poručivši kako je vrijeme da “aktualne vlasti prihvate ovo što je dobronamjerno sugerirao lord Paddy Ashdown, ukoliko želimo sačuvati BiH za buduće generacije”.
Lazović je prije početka sesije izjavio novinarima da je razgovor u Domu lordova u britanskom parlamentu pokrenuo niz osjetljivih pitanja koja se tiču sadašnjosti i budućnosti BiH, navodeći kako je “simptomatično da su samo mediji poklonili dužnu pažnju toj raspravi, a političke stranke na koje se odnose te ocjene šute”.
Kako je Belgija, zapravo, uređena?
Koji su glavni elementi belgijskog modela federalizma? Belgija je parlamentarna ustavna i nasljedna monarhija. Ustav je donesen 7. veljače 1831. te je više puta dopunjavan. Ustavnim promjenama iz 1970., 1971., 1974. i 1980., a posebno ustavnim zakonodavstvom iz 1993., Belgija je federalizirana. Novim prvim člankom ustava Belgija je definirana kao federativna država sastavljena od triju autonomnih regija. U zajedničkoj su nadležnosti: vojska, monetarna i vanjska politika, a sve ostalo prenosi se na regije.
Administrativno je Belgija podijeljena na 3 regije (Bruxelles, Flandriju i Valoniju), te 3 jezične zajednice (francusku, flamansku i njemačku).
Na čelu je države monarh koji proglašuje zakone i na taj način raspolaže pravom zakonodavne sankcije. Nositelj je izvršne vlasti, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga.
Vlada je tijelo izvršne vlasti, na čelu s predsjednikom, a za svoj rad odgovara parlamentu. Obvezatan je paritetni sastav Vlade, s podjednakim brojem ministara Flamanaca i Valonaca. Zakonodavnu vlast ima dvodomni Savezni parlament koji se sastoji od Senata i Zastupničkog doma.
Zastupnički dom ima 150 zastupnika koje građani biraju izravno za mandat od 4 godine. Senat ima 71 člana koji služe mandat od 4 godine. Građani izravno biraju 40 senatora, 21 biraju parlamenti jezičnih zajednica a 10 ih je kooptirano (djeca monarha starija od 18 godina ex officio su članovi Senata).
Biračko je pravo opće, jednako i obvezno, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života.
Sudbenu vlast obavlja Vrhovni sud pravde, čije članove, na prijedlog Visokog sudbenog vijeća, doživotno imenuje savezna vlada.
Ustavni sud ima 12 članova, po 6 iz francuske i flamanske jezične zajednice, koje imenuje kralj.
Dvodimenzionalna federacija
Predsjednik Glavnog vijeća HNS BiH i zastupnik u Hrvatskom saboru dr Božo Ljubić za Hrvatski Medijski Servis kaže kako bi se belgijski model u našim okolnostima mogao definirati kao dvodimenzionalna federacija tj. federacija teritorijalnih jedinica-entiteta, republika… u kojima bi, svaki, jedan od tri naroda bio većina, dok bi druga dimenzija federalizma bila BiH kao federaciju tri zajednice, od kojih svaka ima vlastiti kulturni, religijski i jezični identitet, što bi omogućilo svakom od tri naroda da u potpunosti realiziraju svoj identitete bez obzira, da li će živjeti u entitetu (republici) vlastite ili heteroetničke većine.
Moderatori SA, EU, Hrvatska i Srbija
Ono gdje se još slaže s Peddy Ashdownom je potreba da se taj proces ustavnog preuređenja BiH odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma.
On smatra kako je ova debata britanskih lordova bila važna.
-Iako, nitko od sudionika nije eksplicitno to ustvrdio, iz sadržaja debate nalazim potvrdu za svoju tezu, koju treba uporno ponavljati našim partnerima iz EU i SAD kao i susjedima; pokušaj zadržavanja statusa quo je za Bosnu i Hercegovinu i sve nas mnogo veći rizik nego poduzimanje korjenite ustavne reforme.
Nužne korekcije
Naravno mnogi elemnti belgijskog političkog sustava nisu primjenjivi na BiH. Primjerice definicija po kojoj je belgija ustavna monarhija.Kao federalna država i BiH bi poput Belgije trebala imati dva doma, s tim da bi uz Zastupnički (građanski dom) umjesto Senata bio prikladniji Dom naroda, ili federalnih republika, s istim nadležnostima, smatraju ustavni eksperti./HMS/