Published On: Ned, sij. 28th, 2018

IZJEDNAČIO HVO s ISIL-om: Reis Kavazović: Bosanski muslimani trpe zbog propagande Hrvata i Srba

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović u intervjuu za sarajevski Klix.ba je kazao da Islamska zajednica, uprkos mišljenju mnogih, nije povezana s politikom niti gaji simpatije prema nekoj stranci. 

Intervju prenosimo u cijelosti i bez intervencija:

Da li ijedna politička stranka u BiH uživa simpatije ili podršku Islamske zajednice u BiH?

Stav Islamske zajednice u BiH prema političkom pluralizmu je više puta javno deklariran. Zajednica pripada svim njenim članovima, bez obzira na njihovu stranačku pripadnost. Znamo da se u javnosti stiče dojam, zato što se naši predstavnici susreću s političkim zvaničnicima na raznim ceremonijama i skupovima, da je IZ povezana s politikom ili čak jednom određenom strankom.

Ali, to nije tako. Islamska zajednica u BiH sarađuje s državnim organima na svim nivoima i mi ne gledamo kojoj stranci pripada neki zvaničnik. Mi ih uvažavamo zbog pozicije na koju su izabrani i zbog našeg poštovanja prema državi. Poštujemo principe sekularnog uređenja države i zainteresirani smo da se provode na cijeloj teritoriji naše zemlje, ali smo zbog naše misije itekako zainteresirani za sve što se u društvu dešava.

Ne može nam biti svejedno ako su ljudi nezaposleni, ako se njihova osnovna ljudska i građanska prava krše i ako su suočeni s nepravdom i korupcijom. Mi poučavamo i promoviramo vrijednosti na osnovu kojih onda ljudi donose odluke ko će ih predstavljati. Voljeli bismo vidjeti da se te vrijednosti više očituju u politikama koje se provode.

Suočavate li se s političkim pritiscima u radu?

Klasičnih političkih pritisaka nema, ali imamo brojne opstrukcije kada je riječ o povratku vakufske imovine. Vakufsku imovinu koristi državna administracija, a ne oni kojima je ona namijenjena. Štaviše, ne samo da nema pomaka u pravcu povratka oduzete imovine, nego su neki političari problematizirali što se u blokiranom ugovoru s državom traži zaštita trenutne imovine Islamske zajednice u BiH i novoformiranih vakufa. Ne znamo kako da shvatimo poruku političara koji blokiraju potpisivanje tog ugovora. S druge strane, pritisci na naše članove koji žive u RS-u su pritisci na Islamsku zajednicu u BiH. Ako nam se uskraćuje pravo da učimo bosanski jezik, da baštinimo svoju vjeru i kulturu, ako obrazovne, društvene i političke institucije u tom entitetu priznaju samo jedan vjerski i nacionalni identitet, a potiru identitete drugih naroda i građana, onda možemo govoriti o političkom pritisku.

Da li političare posmatrate kao partnere, kakav odnos generalno s njima imate u pogledu vašeg djelovanja?

Najvažnije je da u našem društvu svako radi svoj posao. Islamska zajednica u BiH, i to pokazujemo svakodnevno, radi što može kako bi promovirala dobro i suzbila zlo, kako bi bila na usluzi našim ljudima. U tome bi nam političari mogli više pomoći. Naši kapaciteti su ograničeni i niko ne može zamijeniti državu i njenu odgovornost. Političare je birao narod da mu služi i oni moraju preuzeti odgovornost za povjerenje koje im je ukazano. Za taj emanet su odgovorni pred ljudima kojima su nešto obećali i koji su im dali svoje povjerenje, a mi kao muslimani vjerujemo da su i pred Bogom odgovorni za, kako Kur’an kaže, “povjereni im emanet”.

Mnogo se u prethodne dvije godine govorilo i o djelovanju tzv. paradžemata. Da li ste riješili to pitanje, koliko je još takvih zajednica ostalo izvan kontrole Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini?

Islamska zajednica u BiH, njeni organi, imami i džematlije odlučni su u očuvanju vjerskog jedinstva muslimana na ovim prostorima. Svi oni koji pokušavaju to jedinstvo dovesti u pitanje promoviranjem radikalnih i rigidnih tumačenja islama ne rade u interesu ovog naroda.

Demokratsko društvo svakom treba da garantira pravo na slobodu vjere i uvjerenja, kao i pravo na okupljanje, ali to mora biti u skladu s važećim zakonima. Imali smo neke pojedince i grupe koji su nastupali s pozicija islama, a koji nisu bili u našem sistemu. Mi smo inicijativom vođenja dijaloga s njima stali tome ukraj. S obzirom na to da su nastupali s pozicija islama, mnogi, pa i državni organi, smatrali su da su oni dio Islamske zajednice u BiH, a oni to nisu.

Zato se danas jasno zna ko djeluje u skladu s važećim zakonima i ko je u “džematu muslimana”, u IZ, a ko se od nje odmetnuo. To je sada jasno i muslimanima i državi. Podaci s terena govore da je ova inicijativa urodila plodom i da se pojava takvih paralelnih grupa smanjila te da su mnogi prihvatili da se vrate u okrilje IZ, prihvate njene norme, a da su se neki i raspustili. Ipak, mi i dalje redovno pratimo ovu pojavu i nastavit ćemo se sistemski njome baviti.

Kakav je vaš stav po pitanju izjava određenih političara iz regije da je BiH zemlja u kojoj postoji veliki broj potencijalnih islamskih terorista?

Mislim da je svima koji žive ovdje i koji žele da znaju istinu jasno da se radi o zlonamjernoj propagandi. To su potvrdili i svi relevantni domaći i međunarodni akteri. Mi smo više puta upozorili sve one koji politiziraju opasnost od ekstremizma, koji nije samo vjerski motiviran, nego ima svoje različite manifestacije, da to ne rade.

Rekli smo jasno da su radikali i ekstremisti, u čije god ime nastupali, opasnost za sve nas i da nema naših i njihovih ekstremista, nego da sve ekstremiste, bili oni vjerski fanatici, nacionalisti čije su ideologije dovele do agresije, udruženih zločinačkih poduhvata i genocida na ovim prostorima ili drugi oblici povampirenog neofašizma nemaju mjesta u svijetu koji zajedno pokušavamo izgraditi za našu djecu na ovim prostorima.

Po ko zna koji put bosanski muslimani trpe zbog zlonamjerne propagande naših komšija. Najveći problem i predstavljaju politike i političari koji nemaju časne namjere prema Bošnjacima, muslimanima. Takva propaganda je rezultirala genocidom i udruženim zločinačkim poduhvatom. Moramo biti osjetljivi na njihovu propagandu, ali isto tako ne zatvarati oči pred problemom radikalizma, na svim stranama, koji skoro u pravilu vodi u teror.

Ko koči ili šta je prepreka potpisivanju sporazuma Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini s državom i koliko to otežava rad i status muslimana u ovoj zemlji? Da li o tome razgovarate s političkim predstavnicima?

Čudi nas blokiranje potpisivanja ovog ugovora. Teško nam je povjerovati da je neko odlučio i ovo pitanje politizirati. Uradili smo sve što je trebalo da dođe do potpisivanja tog ugovora. On ne sadrži ništa sporno ili nešto što odudara od visokih standarda sekularne države. Naprotiv, njime se garantira minimum vjerskih sloboda koje bi svaka država morala osigurati svojim građanima, uzimajući u obzir neke posebnosti islamskog vjerozakona.

Posebno je zanimljivo da skoro identične ugovore već dugi niz godina s našom državom imaju potpisane druge dvije vjerske zajednice. O ugovoru države Bosne i Hercegovine s Islamskom zajednicom u BiH su raspravljali i političari i crkveni dostojanstvenici pravoslavne crkve. Sada njegovo potpisivanje blokira hrvatski član Predsjedništva BiH (Dragan Čović op.a.). To je loša poruka koja se šalje i govori puno o odnosu mnogih prema Islamskoj zajednici i muslimanima na ovim prostorima. Mi se u Bosni i Hercegovini osjećamo diskriminiranim kada o tome govorimo.

Mnogo se govori o pokretanju sasvim nove medijske platforme u sklopu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Kako je zamišljen koncept medijskog djelovanja?

U finalnoj smo fazi formiranja Medija centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koji bi trebao objediniti sve medijske kapacitete IZ te razviti nove. U planu je postepeno pokretanje televizije koja bi, prije svega, služila misiji koju imamo u našem društvu. S tim ne žurimo, ali ćemo se fokusirati na korištenje novih medijskih tehnologija, prije svega interneta, i uradit ćemo više kako bismo bili prisutniji u virtuelnom svijetu.

Zadaća medija Islamske zajednice u BiH je da budu dostupni našim članovima, ali i da pomognu boljem informiranju, ne samo o onome što se dešava kod nas, nego i u državi i svijetu. S druge strane, mi ne želimo biti konkurencija drugim medijima u našem javnom prostoru, želimo biti prepoznatljivi po tome što naši mediji svojim sadržajem korespondiraju s vrijednostima IZ i njenom ulogom u društvu. Hoćemo da budemo u društvu i s muslimanima, ali u tome se nikada ne smije izgubiti iz vida naša misijska zadaća i poslanje.

Smatrate li da je Islamska zajednica u BiH dobro ustrojena u unutrašnjem smislu, naročito poslije brojnih organizacijskih promjena koje su se desile nakon vašeg preuzimanja mandata?

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je tokom historije svoje unutrašnje djelovanje prilagođavala potrebama vremena. Ono što se nikada nije mijenjalo jeste osnovna misija i zadatak IZ, utemeljen naukom posljednje Božije objave i praksom posljednjeg Božijeg poslanika.

Tako je i danas. Temelj je bio i ostao džemat, on je osnovna i najvažnija karika u lancu našeg vjerskog života. Zajednica je jaka koliko je jak džemat i koliko su imam i džematlije aktivni u njemu. Zato smo toliko brižni prema tom temelju i ljubomorno ga čuvamo. Prošli ramazan je bio posvećen promociji džemata i mi se trudimo da ojačamo aktivnosti na tom nivou. Pored toga, IZ je u proteklom periodu radila na svom unutrašnjem uređenju, uslovno rečeno, na višim nivoima organizacije, kako bi se napravila struktura koja će moći odgovoriti izazovima koji će se pred nas postavljati u budućnosti.

Naglašavam u budućim izazovima, jer pred muslimanima u Evropi, a posebno pred Bošnjacima, brojni su izazovi koji nas čekaju, ako želimo očuvati svoj vjerski identitet. Zbog toga nam je potrebna dobro uređena IZ, kadra da nas valjano predstavlja i o nama se brine i u domovini i u iseljeništvu. Mislim da smo na dobrom putu da ustrojimo funkcionalnu organizaciju koja će moći odgovoriti potrebama vremena i naših članova. U tom smislu, bitno je da se očuva i princip sabornosti, institucionalnog predstavljanja i demokratske rasprave (šura) u tijelima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a što je rijetkost u drugim vjerskim zajednicama

Pošalji ovaj članak prijateljima:

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer