Mislim kako ne bi bilo dobro ni za Hrvatsku da se previše otvaraju ta pitanja njihove intervencije u BiH. Ne bi trebali izazivati takvim reakcijama, rekao je Izetbegović.Nakon zaključka hrvatske Vlade koja je u utorak kristalno jasno dala do znanja BiH kako neće krenuti u “lov na vještice” kada su u pitanju časnici HV-a i HVO-a te kako etiketiranje o udruženom zločinačkom pothvatu vrijeđa njezin pravni poredak, odmah su uslijedile i reakcije iz Sarajeva.
Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH i lider SDA, kazao je za N1 kako su bh. pravosudne institucije od Hrvatske zatražile neke stvari, a reakcije Zorana Milanovića nazvao je rigidnima jer ne misli kako na toj ravni treba odgovarati pravosudnim institucijama.
Konaboravom brat ”krunski dokaz”
-Mislim kako ne bi bilo dobro ni za Hrvatsku da se previše otvaraju ta pitanja njihove intervencije u BiH. Ne bi trebali izazivati takvim reakcijama, poručio je Izetbegović.
Sam je veli bio je svjedok u Splitu 1993. godine, kada je njegov otac s Franjom Tuđmanom imao neke pregovore, u zračnoj luci mu je, kako kaže, prišao konobar i zamolio ga da vidi s ocem da oslobode njegovog brata iz Splita koji je zarobljen u BiH.
-Mislim kako treba surađivati sa sudovima, dati im ono što traže i kako političari ne trebaju imati ovakve reakcije, naglasio je Izetbegović, prensoi Dnevni list.
U samom zaključku stoji kako iz sadržaja pojedinih zamolbi koje pravosudna tijela BiH upućuju pravosudnim tijelima RH proizlazi kako se u činjeničnom opisu kaznenih djela u postupcima koristi široko postavljeno i ekstenzivno tumačeno sudioništvo u udruženom zločinačkom pothvatu, koje uključuje razne pripadnike oružanih snaga, policije, sigurnosnih i obavještajnih službi RH, pa i članove političkih struktura i članove tijela vlasti.
Nadalje, koristi se i formulacija po kojoj su se zločini događali u okviru širokog i sustavnog napada vojnih snaga u koje je bila uključena Hrvatska vojska.
Hrvati obranili BiH
– Vlada Hrvatske u potpunosti odbacuje ove navode te utvrđuje potrebu da se bez odgode poduzmu odgovarajuće mjere radi sprječavanja ovakvog postupanja pravosudnih tijela BiH, stoji u zaključku.
Nadalje, stoji da polazeći od rezolucije o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu koju je Zastupnički dom Hrvatskog sabora usvojio na sjednici dana 5. ožujka 1999. godine, Vlada RH ponovno ističe kako je samoorganiziranje hrvatskog naroda u BiH, njihov otpor velikosrpskoj agresiji JNA bio upravo onaj oružani otpor koji je spriječio potpunu okupaciju BiH.
Pri tome treba podsjetiti i na međudržavne sporazume između RH i BiH, koji su dali puni legitimitet potpori koju je RH dala BiH. Zaključno, navodi se kako hrvatska Vlada ostaje posvećena svojem opredjeljenju da se svi ratni zločini procesuiraju i zločinci primjereno kazne i pri tome će nastaviti poduzimati sve odgovarajuće radnje, pružati potrebnu pomoć i poticati međudržavnu suradnju.
– Istovremeno, Vlada RH suprotstavit će se svakom pokušaju da se kroz politizaciju sudskih postupaka u drugim državama diskvalificiraju institucije RH, zaključuje se u navedenom dokumentu.