Published On: Uto, ožu 22nd, 2022

Izbjeglice iz Ukrajine koje nisu zatražile azil za 30 dana moraju napustiti BiH

Četiri dana trebalo joj je da sa sinom i suprugom Zehridom, državljaninom BiH doputuje iz Dnjipra, grada u središnjoj Ukrajini.

Nakon putovanja automobilom od Ukrajine preko Mađarske i Hrvatske, utočište je 28. veljače pronašla u suprugovoj obiteljskoj kući u selu Čuništa kod Olova.

No strahuje da će za sedam morati ponovo na put. U BiH nije podnijela zahtjev za azil pa je, u roku od 30 dana nakon dolaska, dužna napustiti zemlju.

“Narodu u BiH smo beskrajno zahvalni jer nas na svakom koraku pita šta nam treba. No ne znam zašto država nema rješenja za nas. Ovdje imamo sve, ali moramo bježati u neku drugu zemlju u kojoj nemam ni smještaj ni rodbinu ni novac”, kaže Olena za Radio Slobodna Europa (RSE).

Bog uživo: Rat u Ukrajini

Prema podacima humanitarnih organizacija, više od 200 Ukrajinaca stiglo je u BiH otkako je 24. veljače počela ruska invazija na njihovu zemlju. Do sada su međunarodnu zaštitu, odnosno azil od Ministarstva sigurnosti BiH zatražile samo tri osobe iz Ukrajine.

Ukrajinici ne dobivaju po automatizmu status izbjeglica jer još nije usvojen mehanizam koji bi to omogućio poput onog koji je uvela Europska unija (EU) i koji bi im osigurao da ostanu u BiH. Nacrt takve odluke je spreman, ali još nije usvojen.

Ukrajinci koji su stigli u BiH i koji nisu zatražili azil tretiraju se kao stranci te, na temelju bezviznog režima, nakon 30 dana moraju napustiti zemlju.

Olena kaže da po dolasku u BiH nije dobila dovoljno informacija o mogućnostima i načinima podnošenja zahtjeva za azil što je, prema Zakonu o azilu BiH, prvi korak za dodjeljivanje statusa izbjeglice.

Bez rješenja ako rat potraje

Ona još nema definiran plan o narednim koracima i razmišlja o tome da otputuje u susjedne zemlje, Hrvatsku ili Srbiju. Nakon prelaska državne granice vratila bi se u Olovo čime bi joj ponovo u BiH bio odobren jednomjesečni boravak.

Ova Ukrajinka za RSE kaže da joj nije jasno zašto izostaje institucionalna podrška izbjeglicama u zemlji koja je proživjela rat devedesetih godina prošlog stoljeća.

Mogućnost vidi u vizi koja omogućava dugoročni ostanak u BiH, ali za to mora dostaviti niz dokumenata poput uvjerenja da se protiv nje ne vodi kazneni postupak.

“Da dobijem ove dokumente morala bih se vratiti u Ukrajinu, a kod nas ništa ne radi. Ni policija ni bilo što jer svi brane zemlju. Ne znam što ćemo ako ovo potraje”, ističe ona.

Olenin suprug Zehrid Višća odselio je iz BiH u Ukrajinu 1991. godine. Više od 30 godina živio je i radio u Dnjipru, drugom po veličini gradu u toj zemlji. Na povratak u BiH odlučio se nakon što je, kako kaže, krajem veljače čuo prve eksplozije.

“Kad sam čuo prvu raketu da je eksplodirala, rekao sam svojima da idemo kući. Strahota je to bila. Četiri dana putovanja i gužve jer su svi krenuli prema jednoj granici”, ispričao je.

Iz Ukrajine je uspio otići zahvaljujući putovnici BiH s obzirom na to da su vlasti te zemlje od početka ruske invazije muškarcima zabranile napuštanje zemlje.

Zehrid je potom tri puta odlazio na mađarsko-ukrajinsku granicu kako bi spasio i članove obitelji te prijatelje iz Ukrajine.

Od Ukrajine do Mostara

U BiH je dovezao dvadesetak ljudi među kojima je devetero djece te roditelji supruge Olene. Smjestio ih je u obiteljske kuće kao i kuće koje su mu ustupili prijatelji u Olovu.

Zehrid ističe da je dolazak izbjeglica iz Ukrajine prijavio Službi za poslove sa strancima BiH koja je odgovorna za upravljanje migracijama na prostoru BiH.

“Na granici sam već pitao što uraditi, ali su rekli da nemaju pojma. Izgleda da moram sa suprugom izaći iz zemlje jer je ona prva došla. Poslije toga morao bih voziti i ostale i opet ih vraćati kako bi ostali ovdje. Kako sam dalje počeo rješavati i tražiti, saznao sam od ljudi informacije o azilu”, kaže Zehrid, ističući da planira ponovo posjetiti Službu za poslove sa strancima u potrazi za savjetima.

Kako se dobiva izbjeglički status?

Prema Zakonu o azilu BiH, strani državljani mogu iskazati namjeru za podnošenje zahtjeva za azil Graničnoj policiji BiH na graničnom prijelazu ili Službi za poslove strancima BiH.

Dodjeljivanje azila u nadležnosti je Ministarstva sigurnosti BiH koje, po zaprimljenom zahtjevu, donosi odluku o dodjeljivanju ili odbijanju izbjegličkog statusa.

Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima, organizacije u okviru Ministarstva sigurnosti BiH ističe da je važan korak iskazivanja namjere o traženju azila. Time se, kako kaže, produžava vrijeme dopuštenog boravka strancima u BiH.

Pojašnjavajući da je zahtjev za azil moguće podnijeti u roku od 30 dana po dolasku u BiH, on tvrdi da su izbjeglice iz Ukrajine pogrešno obaviještene da će, ukoliko to učine, biti smješteni u prihvatne centre s migrantima koji su ilegalno ušli u BiH.

‘Neće biti protjerivanja izbjeglica’

“To im unosi nervozu i zbog toga to izbjegavaju. Mi ćemo o ukrajinskim izbjeglicama povesti računa i biti njihov servis. Neće biti njihovog protjerivanja iz BiH”, kaže Ujić, najavljujući da će inspektori Službe obilaziti izbjeglice iz Ukrajine kako bi im objasnili zakonske mogućnosti i njihova prava.

Prema Zakonu o azilu BiH, Ministarstvo sigurnosti ima rok od šest mjeseci da završi proceduru dodjele azila. Zakon, također, ostavlja mogućnost da taj rok, u iznimnim slučajevima, bude i do 18 mjeseci.

Vanes Pilav iz Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) u BiH, kaže da se u praksi događa da proces dodjele izbjegličkog statusa traje i duže od zakonskog roka.

“Zbog opterećenosti sistema, a uslijed priljeva migranata sa Bliskog istoka i iz Afrike, procedure u BiH su dosta duže od 18 mjeseci”, ističe Pilav za RSE.

Naglašava da je status izbjeglice do sada u BiH dobilo stotinjak ljudi, uglavnom migranti sa Bliskog istoka i Afrike. Od početka 2018. godine, prema službenim podacima, u BiH je stiglo više od 84.120 izbjeglica i migranata zapadnobalkanskom migracijskom rutom.

Zakon o azilu BiH predviđa, također, aktiviranje mehanizma privremene zaštite koji omogućuje zaobilaženje kompleksnih procedura dodjele azila. Takav vid zaštite omogućio bi Ukrajincima da brže dođu do izbjegličkog statusa, a time i do prava poput zdravstvene i socijalne zaštite te pristupa obrazovanju.

“Upravo je to vrsta brzog pristupa za koji se zalažemo u kriznim situacijama. Oni bi automatski imali privremeni izbjeglički status, odnosno sva prava kao i državljani BiH osim prava da glasaju na izborima”, ističe Pilav.

EU je od 3. ožujka uvela mjeru pružanja privremene zaštite stotinama tisuća izbjeglica iz Ukrajine.

Uputa EU o privremenoj zaštiti odnosi se na Ukrajince i ljude koji su Ukrajinu učinili svojim prebivalištem kao i na članove obitelji koji su raseljeni uslijed rata.

Odluka spremna, na potezu Vijeće ministara BiH

Inicijativu da BiH izbjeglicama iz Ukrajine olakša ulazak i boravak zemlju uputila je prije nekoliko dana ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević.

Gudeljević je navela da je cilj da BiH “pomogne obiteljima koje su bile prisiljene napustiti svoje domove u ratom poharanoj Ukrajini i vrati im dostojanstvo”.

“Kad ste izbjeglica, kad bježite i gledate kako spasiti život, mnogi izgube dokumente ili su im oni već istekli pa imaju problema na granici. S te strane sam tražila da se pokrenu procedure koje će im olakšati i ulazak i boravak te da se na taj način riješi i njihov status, da dobiju status izbjeglice jer će tako dobiti i zdravstvenu skrb i svu ostalu potrebnu pomoć”, objavila je Gudeljević.

Ministrica je ovu inicijativu uputila 9. ožujka Ministarstvu sigurnosti BiH koje je nadležno za ulazak i boravak stranaca u BiH. No tvrdi da do sada nije dobila povratnu informaciju.

U Ministarstvu sigurnosti BiH, pak, tvrde da su pripremili Nacrt odluke o privremenoj zaštiti za državljane Ukrajine. Kako ističu, tom odlukom bi se riješio status ljudi koji su pobjegli iz rata u toj zemlji, ali i uključile sve nadležne institucije za brigu o izbjeglicama.

No procedura usvajanja nalaže prethodne konsultacije sa nekoliko nadležnih državnih ministarstava i agencija nakon čega će odluka biti upućena na usvajanje Vijeću ministara BiH.

“Ukoliko ne bude bilo masovnog priliva i ne bude donesena odluka o privremenoj zaštiti, nadležne institucije BiH će donijeti adekvatne odluke u smislu rješavanja statusa boravka državljana Ukrajine u BiH s obzirom na trajanje bezviznog perioda za boravak u BiH od 30 dana”, priopćilo je Ministarstvo sigurnosti.

Iz Ministarstva nisu precizirali kada očekuju usvajanje odluke ili donošenje drugog rješenja za izbjeglice iz Ukrajine.

Zakon o azilu BiH definira privremenu zaštitu kao mehanizam hitnog i privremenog karaktera koji se odobrava strancima u situacijama njihovog masovnog priliva.

Namijenjen je osobama koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju zbog oružanog sukoba ili sistematskog kršenja ljudskih prava.

Registrirani broj izbjeglica iz Ukrajine

UNHCR je objedinio podatke zemalja koje se graniče s Ukrajinom. Podaci se obnavljaju u podne. Trenutni broj je 4.229.384

Privremena zaštita u BiH može biti odobrena na razdoblje od godinu dana uz mogućnost produženja dva puta na vremensko razdoblje od šest mjeseci.

Uz boravak u BiH, ovaj status izbjeglicama garantira smještaj, zdravstvenu zaštitu, pristup osnovnom i srednjem obrazovanju, besplatnu pravnu pomoć te sudjelovanje na tržištu rada.

Prema podacima Granične policije BiH u prva dva tjedna ožujka državnu granicu je prešlo 1.787 ljudi iz Ukrajine. Od toga je, na ulazu u BiH, evidentirano 1.047, a na izlazu iz BiH 740 osobe.

Humanitarne organizacije brže od države

U Ministarstvu sigurnosti tvrde da su, od izbijanja rata u Ukrajini, u stalnoj komunikaciji sa nadležnim institucijama, humanitarnim organizacijama i Crvenim križem kako bi u slučaju masovnijeg priljeva izbjeglica, mogli adekvatno odgovoriti i smjestiti osobe koje zatraže međunarodnu zaštitu.

Za ovu namjenu su, kako navode, na raspolaganju prihvatni centri u Delijašu kod Trnova, u blizini Sarajeva te Salakovcu kod Mostara, na jugu BiH.

Evidencije humanitarnih organizacija pokazuju da su izbjeglice iz Ukrajine do sada uglavnom dolazile u Međugorje, rimokatoličko hodočasničko mjesto na jugu BiH.

Svi se nalaze u privatnom smještaju, dok je nekoliko porodica smješteno u Sarajevu te mjestima u Zeničko-dobojskoj županiji, u srednjoj BiH.

Indira Kriještorac, glasnogovornica organizacije Crveni križ Federacije BiH, kaže za RSE da su humanitarne organizacije vlastima na svim razinama u BiH dostavljale podatke o broju izbjeglica iz Ukrajine.

“Većina onih s kojima smo razgovarali očekuju da će se rat brzo završiti i da će se vratiti u Ukrajinu. Drugi, pak, kažu da se neće u BiH zadržati duže od 30 dana i da će nakon toga otići u zemlje EU”, ističe Kriještorac.

Zbog toga, kako kaže, određeni broj državljana Ukrajine nije ni prijavljivao svoj dolazak u BiH te nisu dio “izbjegličke statistike”.

Kriještorac naglašava da su humanitarne organizacije, kao i na dosadašnje krizne situacije, odgovorile puno brže od državnih institucija.

“Što se tiče njihovog rada, bolje je da ne komentiramo. Mi pružamo onu prvu osnovnu humanitarnu pomoć i pomažemo koliko možemo za smještaj, hranu i sve što je potrebno. E sad, hoće li država reagirati? Nadamo se da hoće”, ocjenjuje ona.

Šta je BiH učinila da pomogne Ukrajini?

Vijeće ministara BiH usvojilo je 18. ožujka odluku o izdvajanju 150.000 eura iz budžetske rezerve za humanitarnu pomoć Ukrajini. Izuzev ove odluke, Vijeće do sada nije raspravljalo o izbjeglicama iz Ukrajine niti se službeno izjasnilo o ruskoj invaziji na tu zemlju.

Vlada Federacije BiH, jednog od dva bh. entiteta, donijela je 17. ožujka odluku da se za smještaj ukrajinskih izbjeglica stavi na raspolaganje hotel “Walter” u Sarajevu kojim raspolaže Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Federacije BiH.

No od početka krize u Ukrajini, BiH nema zajednički stav po većini pitanja koja se tiču tog rata, a osobito kad je riječ o sankcijama Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Početkom ožujka, visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell potvrdio je da se BiH “uskladila” s politikom sankcija EU protiv vlasti u Rusiji.

Prema zakonu, Vijeće ministara BiH nakon konzultacija sa Predsjedništvom BiH koje vodi vanjsku politiku, odlučuje o načinu uvođenja, provođenja i ukidanja sankcija prema stranim državama.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović od početka osuđuju rusku invaziju na Ukrajinu, dok Milorad Dodik, treći član Predsjedništva BiH i lider vodeće partije u entitetu Republika Srpska (RS), tvrdi da BiH treba ostati neutralna.

Dodik smatra da ne treba uvoditi ekonomske sankcije Rusiji i njenim zvaničnicima. Izbjeglicama iz Ukrajine, krajem veljače, Dodik je poručio da “ne dolaze u BiH, jer će im tamo biti još gore nego u njihovoj zemlji”.

Prema podacima Ujedinjenih nacija (UN), deset milijuna ljudi napustilo je svoje domove u Ukrajini otkako je Rusija 24. veljače započela invaziju na tu zemlju.

Iz UN-a navode da se radi o više od četvrtine stanovništva te zemlje koje je raseljeno unutar Ukrajine ili izbjeglo u inozemstvo.

guest
4 Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare
Lamza
Lamza
2 mjeseci prije

Sve laž do laži. Sve amurska propaganda.

Lamza
Lamza
Šta ti kažeš na ovo?  Lamza
2 mjeseci prije

I neznanje – drugi najveći grad u ukrajini, poslije kijeva 3 miliona stanovnika, ja harkov 1.4 miliona stanovnika. Pnjepropetrovsk ima 0.7 miliona stanovnika. Isto ko i lvov. Daj ba provjerite svoju pisaniju.

Lamza
Lamza
Šta ti kažeš na ovo?  Lamza
2 mjeseci prije

Članak od 3 kilometra. Meni je pola metra članka previše. Ne čitam do kraja.

Zoran
Zoran
2 mjeseci prije

Oklen bosnjama imena zehrid i sl.Meni slice na crnacka u ameriku,takisa,lakisa.