Published On: Tue, Jul 2nd, 2013

Ivo Josipović: Hrvati u BIH imaju pravo zahtijevati institucionalnu i svaku drugu ravnopravnost

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju početak je potpuno novog razdoblja, mi danas ne možemo biti svjesni svih promjena koje će doći, izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za „Dnevni avaz“ Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske, a povodom ulaska ove zemlje u evropsku porodicu.

Josipović, koji će ući u historiju kao čovjek koji je bio na čelu Hrvatske u jednom od najvažnijih dana od postojanja ove zemlje, za naš list komentira važnost pridruživanja EU, promjene koje će uslijediti i najvažnije stvari koje je ta država morala prilagoditi evropskim normama.

Ogroman izazov

– Ovo je realno, nogometnim rječnikom rečeno, prelazak u prvu, veliku ligu, tržište od 500 miliona ljudi, preuzimanje prava, ali i obveza u jednoj od najvažnijih sila na svijetu – kaže Josipović.

Šta će se sve promijeniti nakon 1. jula u životima građana Hrvatske?

– To je ogroman izazov i donosi stvarno velike i ozbiljne obaveze Hrvatskoj kao državi. Ali i veliku šansu, posebno našim građanima, a onda opet posebno mladima u Hrvatskoj. Prostor i mogućnosti za pokazivanje i dokazivanje kvalitete postaje puno veći i vjerujem da će oni najbolji među nama u EU imati realne šanse da uspiju.

S druge strane, u dnevnom životu ne vjerujem da će se odmah vidjeti neke drastične promjene – ljudi će se brzo naviknuti na potpunu slobodu kretanja po svim zemljama članicama EU, već je naše tržište postalo otvorenije za konkurenciju i natjecanje u omjeru cijene i kvalitete, standardi Unije su velikim dijelom zaživjeli još za vrijeme procesa pregovora.

Koliko je ispunjavanje evropskih uvjeta koristilo Hrvatskoj i njenim građanima?

 

– Hrvatska je u 22 godine zgusnula ogromne količine promjena, a najviše ih se dogodilo upravo kroz proces pregovora s EU. U tom procesu Hrvatska je postala funkcionalnija država i bolje društvo. U formalnom smislu najzahtjevniji uvjeti su bili neki tržišni, posebno privatizacija brodogradilišta i uređivanje pravosuđa. Tu su postavljeni dobri temelji, no pred nama je još posla.

Ali možda najzahtjevniji uvjeti bili su oni koje je nemoguće do kraja definirati i zapisati, a to su politički, vrijednosni, usudio bih se reći, civilizacijski uvjeti. Hrvatsko društvo je iz rata i agresije na našu zemlju izašlo s nizom trauma koje je trebalo razumjeti i riješiti. Partneri iz EU očekivali su da se s tim traumama sami razračunamo i da pokažemo kako smo dovoljno sazreli da možemo surađivati sa svima, pa i onima koji su donedavno bili neprijatelji.

Povijest EU je povijest sazrijevanja bivših neprijatelja, stvaranje zajedničkog prostora trajnog mira koji omogućuje stabilnost i napredak. Zajednica za ugljen i čelik bila je samo ekonomski odraz jedne dublje potrebe da europski narodi, napokon, prestanu s rivalstvom i destrukcijom jer to u konačnici nikome nije donosilo dobro.

Ja sam ponosan na sve što smo uspjeli napraviti, ponosan sam na to što je Hrvatska došla u političko stanje svijesti u kojem se našem ulasku u EU radujemo zajedno i sa zemljama EU i sa svim zemljama u susjedstvu. Hrvatska se danas raduje što je Unija odredila datum za početak pregovora Srbiji i početak pregovora o Ugovoru o stabilizaciji i pridruživanju za Kosovo, tako će i oni zajedno s nama proslaviti ulazak Hrvatske u EU. Sjetite se na trenutak ’91… Ovo je ogroman pomak.

Kako će se ulazak Hrvatske u EU odraziti na ostale zemlje regiona, posebno na BiH?

– Hrvatska je tu gdje jest i ulaskom u institucionalni okvir EU ne odlazi iz regije, niti želi, niti hoće, niti može podići zid prema svojim susjedima. Činjenica je da će BiH i Crna Gora prvi put dobiti granicu s EU i ta će činjenica sama po sebi, sigurno, donijeti puno dobrih promjena. Bit će nemoguće zaustaviti dobar utjecaj EU po svim pitanjima, standardi će se, jednostavno, morati početi sinkronizirati s obje strane granice.

Također, jedan značajan dio građana BiH koji su Hrvati ili pripadnici drugih naroda imaju putovnice RH, od 1. jula 2013. postaju građani EU i imaju povijesnu mogućnost biti najbolja, živa spona koja će pomoći svojoj domovini BiH da što brže napreduje prema EU. Ne vjerujem u crne slutnje masovnog iseljavanja, puno više vjerujem u mogućnost da se šanse koje pruža EU, posebno mladima, iskoriste i donesu kući.

Konačno, Hrvatska će kao članica EU nastaviti snažno zagovarati nastavak politike proširenja. Ako postoji zemlja koja BiH želi stabilnost i napredak, onda je to Hrvatska. Mi smo najbliži, najpovezaniji susjedi i izuzetno je važno da se ta dobra volja i potreba za suradnjom i partnerstvom realizira za dobro obiju zemalja.

Pozitivna uloga

A kada je u pitanju budući odnos Hrvatske prema Hrvatima u BiH?

– Odnos Hrvatske prema Hrvatima u BiH neće se i ne može promijeniti, u tome su jedinstveni svi nositelji državnih funkcija u Hrvatskoj, jer je to, prije svega, naša ustavna obveza. Hrvatska će i dalje biti vitalno zainteresirana za položaj Hrvata u BiH, odnosno za njihov održiv opstanak u BiH te ravnopravnost s druga dva konstitutivna naroda i svim građanima BiH. BiH je domovina i Hrvata koji su se u njoj rodili i u njoj žive i uvijek će imati našu podršku da unutar institucija svoje države traže rješenja i za vlastitu ravnopravnost i najfunkcionalnije modele koji će osigurati napredak države i svih njenih građana.

Ali želim biti potpuno jasan – mi želimo imati izvrsne odnose s državom BiH, sa svim narodima i građanima u BiH. To podrazumijeva otvoren i konstruktivan dijalog o svim pitanjima i povjerenje da jedni drugima želimo dobro. Samo u suradnji i zajedno možemo postići istinski napredak u europeizaciji cijele regije. Nećemo pristati na logiku po kojoj suradnja s jednima isključuje suradnju s drugima – nas takva igra sitnih taktika ne zanima. U BiH razgovaramo i razgovarat ćemo sa svima. Hrvati iz BiH u tom odnosu mogu imati izuzetno pozitivnu ulogu, mogu biti još jedan most prema Hrvatskoj i EU te mogu dodatno doprinijeti BiH u ubrzanju euroatlantske integracije.

Prelazak granice

Hoćete li lobirati unutar EU da se liberalizira pitanje prelaska granice s Hrvatskom za bh. građane?

– Sami znate da se Hrvatska uistinu snažno zalagala i nastojala omogućiti da državljani BiH koriste osobne iskaznice za ulazak u Hrvatsku. Međutim, kako je odluka o takvom načinu prelaska granice izuzetak od pravila, ona nije naišla na jednoglasnu podršku unutar EU. Stoga će građani BiH nakon 1. srpnja ulaziti u RH uz predočenje biometrijske putovnice ili vize ukoliko imaju starije putne isprave.

No, takav režim ne znači ujedno i da će ulazak biti otežan ili problematičan, uostalom, prije nekoliko dana naš ministar unutarnjih poslova Ostojić vrlo je jasno opovrgnuo medijske spekulacije o drastičnim uvjetima za prelazak granice koji su se mjerili u stotinama i tisućama eura. Svi građani BiH su više nego dobrodošli u Hrvatsku.

Odgovor Bakiru Izetbegoviću

Kako komentirate izjavu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da „presuda Prliću i ostalima obavezuje današnju Hrvatsku da se do kraja suoči s vlastitom odgovornošću za stradanja i užasne patnje koje su građani BiH pretrpjeli zbog politike Franje Tuđmana“?

– Osobno, smatram da nema svrhe baviti se prošlošću i podjelama umjesto budućnosti u europskom zajedništvu. Najiskrenije želim da se svi do kraja posvetimo novom partnerstvu među državama ove regije. Moramo razumjeti da nema važnijeg odnosa od dobrosusjedskog i da smo jedni drugima najvažniji, jer se svakodnevni život ne mjeri predizbornom ili bilo kakvom drugom političkom retorikom, nego kvalitetom života kojeg smo svi zajedno dužni osigurati građanima koji su nas birali i dali nam svoje povjerenje.

A ljudi u BiH vrlo dobro znaju da sam i osobno govorio o pogreškama hrvatske politike prema BiH tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Učinio sam to i pred Skupštinom BiH. Ali isto tako, Hrvatska je bila dom stotinama tisuća izbjeglih iz BiH i bezbroj puta pomogla, u nekim slučajevima pružila ključnu pomoć.

Sjetite se samo situacije u Bihaću 1995. Svi su narodi podnijeli strašne žrtve i prošli nezamislive patnje u ratu. I Hrvati u BiH platili su užasnu cijenu u ratu, danas ih je u BiH gotovo polovica manje od prijeratnog broja.

Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda i zajedno s drugim konstitutivnim narodima i svim građanima BiH imaju pravo zahtijevati od države BiH da poštuje njihov ustavni položaj i potpunu institucionalnu i svaku drugu ravnopravnost.

Uvjeren sam da lideri u BiH razumiju ogromnu odgovornost koja je na njima i da je došlo vrijeme da se s razine taktike i dnevne politike prijeđe na razinu strateškog dogovaranja. Ili će svima biti dobro, ili će svima biti loše. Bojim se da nema srednjih rješenja. (Avaz)