ISTRAŽITELJI su snimili razgovor, tada zagrebačkog gradonačelnika, Milana Bandića koji, prije par dana uhićenom, Milanu Lončariću govori da želi 100 komada po 500 eura, piše Jutarnji list.
Upravo u vrijeme dok Bandić to govori Lončariću, početkom lipnja prošle godine, Lončarić dobiva prvu od zatraženih dozvola za stambeno naselje Vrtovi svjetla.
Lončarić je 2. lipnja 2020. podigao novac u banci te ga predao glavnom ravnatelju HRT-a i svom rođaku Kazimiru Bačiću, koji ga je 4. lipnja u posebnoj sobi restorana Kamanjo u zagrebačkim Gračanima predao Bandiću. Bandić i Bačić zadržali su se tamo oko sat vremena.
U istom restoranu u toj posebnoj prostoriji Bandić se sastajao i s drugim suradnicima i poduzetnicima. “Nema džabe ni u stare babe. Rekao sam, ja to držim”, rekao je, snimljeno je, na jednom ručku prošloga ljeta u restoranu Kamanjo u Gračanima na kojem su bili i ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis, pročelnik Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Stipe Tutiš te poduzetnik Ivan Papić.
MUP o slučaju
Evo za što MUP sumnjiči Lončarića i Bačića:
“Službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dovršili su višemjesečno kriminalističko istraživanje nad dvojicom hrvatskih državljana starosti 74 i 60 godina, i to zbog sumnje da je 74-godišnjak počinio kazneno djelo Davanja mita za trgovanje utjecajem, odnosno da je 60-godišnjak počinio kazneno djelo trgovanja utjecajem”, stoji u priopćenju USKOK-a, koji ne navodi imena. 74-godišnjak je Milan Lončarić, a 60-godišnjak je Kazimir Bačić, glavni ravnatelj HRT-a.
Sumnja se na to da se prvoosumnjičeni, 74-godišnjak Lončarić, kao osnivač i odgovorna osoba više trgovačkih društava, a nakon što pred nadležnim gradskim tijelima nije uspio pozitivno riješiti zahtjev za legalizacijom već izgrađenog objekta i nakon što nije uspio ishoditi dozvole za izvođenje građevinskih radova na nekretninama u vlasništvu njegovih društava, s drugoosumnjičenim, Bačićem, dogovorio, da će mu on kao osoba koja uživa društveni utjecaj posredovati prema sada pokojnom gradonačelniku, a kako bi navedene dozvole i suglasnosti ishodovao neovisno o ispunjenju propisanih uvjeta. Ujedno je 60-godišnjak svojim utjecajem trebao posredovati prema odgovornim osobama banaka radi dobivanja kredita za financiranje projekata trgovačkih društava 74-godišnjaka.
“Lončarić je Bačića i pokojnog gradonačelnika novčano nagradio”
Za sve navedeno Lončarić je Bačića i sada pokojnog gradonačelnika novčano nagradio.
Sukladno navedenom dogovoru, Bačić se u nekoliko navrata sastajao s pokojnim gradonačelnikom, a kako bi on s pozicije gradonačelnika posredovao kod službenih osoba Gradskog zavoda da taj Zavod izda potrebne suglasnosti i rješenja za izvođenje građevinskih radova na nekretninama u vlasništvu društava prvoosumnjičenog, i to rješenje o legalizaciji radova na lokaciji u Zagrebu, ali i rješenja o ukidanju svojstva kulturnog dobra dijelova kompleksa tvornice na drugoj lokaciji u Zagrebu, a kako bi se objekt mogao ukloniti i graditi drugi stambeno-poslovni kompleks.
Bandić je tražio da se Lončariću izdaju dozvole
Za navedeno posredovanje Lončarić je putem Bačića sada pokojnom gradonačelniku predao 50.000 eura, a sada pokojni gradonačelnik osobno je i posredstvom jednog rukovoditelja nadležnog tijela Grada Zagreba zatražio od drugog nadležnog rukovoditelja tijela Grada Zagreba da udovolji podnesenim zahtjevima Lončarićevih društava, bez obzira na propisane uvjete te da izda odgovarajuće isprave.
Na temelju izdanih isprava trgovačka društva prvoosumnjičenog i on osobno stekli bi korist. Vezano za drugi dio dogovora 74-godišnjaka i 60-godišnjaka oko posredovanja prema bankama, 60-godišnjak se obraćao odgovornim osobama više poslovnih banaka u Hrvatskoj, a kako bi trgovačka društva 74-godišnjaka pod što povoljnijim uvjetima dobila kredit za financiranje izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa. Za navedene usluge 74-godišnjak je 60-godišnjaka nagradio kupnjom i opremanjem stana u Radićevoj ulici u vrijednosti od najmanje 1.021.000 kuna. Plaćanje je provedeno s računa društava u vlasništvu prvoosumnjičenog.
Sve opisane protupravne radnje odvijale su se od ožujka 2020. godine do 29. lipnja 2021. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni su predani pritvorskom nadzorniku, a Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta je podnijeta kaznena prijava.
Uskok o slučaju
Evo što je Uskok priopćio o slučaju:
“USKOK je u suradnji s PNUSKOK-om i Samostalnim sektorom za financijske istrage Porezne uprave u odnosu na više osoba provodio višemjesečne izvide, koji su rezultirali donošenjem dva rješenja o provođenju istrage. Izvidima je, osim osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a, utvrđena i osnovana sumnja na počinjenje kaznenih djela iz nadležnosti Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu te su rezultati izvida u tom dijelu ustupljeni navedenom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje.
Prvo rješenje o provođenju istrage doneseno je protiv dvojice hrvatskih državljana (1947., 1961.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela Davanja mita za trgovanje utjecajem i Trgovanja utjecajem.
Osnovano se sumnja na to da je, od ožujka 2020. do 29. lipnja 2021. u Zagrebu, I. okr. kao osnivač i odgovorna osoba više trgovačkih društava, nakon što je bezuspješno pokušao ishoditi odgovarajuće suglasnosti, dozvole i rješenja nadležnih službi Grada Zagreba potrebnih za legalizaciju već izgrađenih objekata, kao i za izvođenje građevinskih radova na nekretninama u vlasništvu njegovih društava, dogovorio s II. okr., glavnim ravnateljem Hrvatske radiotelevizije (HRT), s kojim je i obiteljski povezan, da će korištenjem svog društvenog utjecaja kojeg uživa kao višegodišnji glavni ravnatelj HRT-a posredovati prema tadašnjem gradonačelniku Grada Zagreba kako bi ovaj na temelju svog službenog položaja i autoriteta osigurao ishođenje potrebnih suglasnosti, dozvola i rješenja neovisno o ispunjenju propisanih uvjeta.
Ujedno je dogovorio da će II. okr. svojim utjecajem i autoritetom glavnog ravnatelja HRT-a, koja je važan komitent komercijalnih banaka u Hrvatskoj, posredovati prema odgovornim osobama banaka radi ishođenja kredita pod što povoljnijim uvjetima u svrhu financiranja projekata trgovačkih društava I. okr., dok će I. okr. kao protuuslugu za navedeno novčano nagraditi II. okr. i tadašnjeg gradonačelnika. U cilju realizacije opisanog dogovora II. okr. je u više navrata tražio od tadašnjeg gradonačelnika da svojim autoritetom posreduje kod službenih osoba Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode kako bi izdao potrebne suglasnosti i rješenja za izvođenje građevinskih radova na nekretninama u vlasništvu društava I. okr., neovisno o ispunjenju propisanih uvjeta.
Za to je I. okr. putem II. okr. tadašnjem gradonačelniku predao 50.000 eura, dok je gradonačelnik osobno i posredstvom ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba zatražio od pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode da udovolji podnesenim zahtjevima društava od I. okr., bez obzira na propisane uvjete i izda odgovarajuće dokumente kojima bi se ozakonila nelegalna nadogradnja na zgradi koja se nalazi u kulturno zaštićenoj zoni u Zagrebu, te tako društvu I. okr. pribavi korist.
Također je od njega zatražio i da se u odgovarajućim dokumentima sukladno traženju I. okr. neistinito navede kako se toranj u tvorničkom kompleksu u Zagrebu treba ukloniti uslijed oštećenja zadobivenih u potresu, iako za to nije bilo osnove, a što su tadašnji gradonačelnik, I. okr. i II. okr. znali, sve kako bi se tvorničkom kompleksu ukinuo status kulturnog dobra i time omogućilo rušenje i povećala mogućnost gradnje te na taj način društvima I. okr. pribavila korist.
U sklopu realizacije dogovora s I. okr., II. okr. se obraćao i odgovornim osobama više poslovnih banaka u Hrvatskoj sa zahtjevima za odobrenje kredita pod što povoljnijim uvjetima društvu I. okr., radi financiranja izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa, za što je I. okr. nagradio II. okr. kupnjom i opremanjem stana u Zagrebu u vrijednosti od najmanje 1.021.000,00 kuna.”