Isplati se štedjeti: BiH ima najviše kamatne stope za depozite u regiji

Kamatne stope na razne vrste kredita u Bosni i Hercegovini su “u zlatnoj sredini” ako se uspoređuju sa zemljama u okruženju. Ako se stope na depozite, one na duže razdoblje, usporede s ostalim zemljama, očigledno se u BiH najviše isplati čuvati novac u bankama.
– Najniže stope na dugoročne depozite stanovništva u euro valuti su bile u Srbiji od 2,5 posto, nešto više su bile u Makedoniji i Hrvatskoj po 2,8 posto, dok su u BiH najviše i iznose 3,2 posto, priopćeno je iz Centralne banke BiH (CBBiH) u kojoj su usporedili kamatne stope u ekonomijama regije. S obzirom na dužu ročnost kod depozita s oročenjem duljim od godine, dodaju u CBBiH, kamate su općenito na višoj razini, jer banke “cijene” dugoročnije depozite, s obzirom na to da ih mogu lakše plasirati na duže razdoblje.
Kamatne stope
Što se, pak, tiče kamatnih stopa na depozite stanovništva u euro valuti s dospijećem do jedne godine, one nisu imale značajne razlike među zemljama u regiji. Tako su u Makedoniji one bile 1,7 posto, Srbiji 1,8 posto, BiH 1,8 posto, a samo su u Hrvatskoj bile nešto više, i to 2,2 posto. Kod stopa na depozite za nefinancijska poduzeća, također u valuti euro, do jedne godine su se kretale u relativno uskom rasponu od 1,7 posto u Srbiji, 1,9 posto u Makedoniji do 2,1 posto u BiH i 2,3 posto u Hrvatskoj.
– Na ove vrijednosti ipak značajan utjecaj ima mogućnost komercijalnih banaka za izravno zaduživanje kod Centralne banke, čime banke imaju druge izvore financiranja za razliku od banaka u BiH. Znatno veće oscilacije su također i kod prosječnih stopa na oročene depozite nefinancijskih poduzeća veće od jedne godine kod kojih su stope u Srbiji (0,8 posto) mnogo niže nego one koje su zabilježene u Makedoniji (2,8 posto), BiH (3,08 posto) i Hrvatskoj (3,2 posto), navode u Centralnoj banci. U CCBiH-u su istaknuli da, što se tiče kamatnih stopa na kredite u domaćoj valuti s valutnom klauzulom za euro valutu, a koji su plasirani nefinancijskim poduzećima, dosta su ujednačeni u regiji. Stope na kredite za poduzeća u BiH su iznosile 6,5 posto, Hrvatskoj 6,9 posto, Makedoniji 7,1 posto i Srbiji 7,3 posto. Takve slične stope iznosile su i na dugoročne kredite za poduzeća, prenosi Dnevni list.
Stambeni krediti za stanovništvo u BiH imali su najveću kamatu u regiji. U našoj je zemlji kod takvih kratkoročnih kredita kamata iznosila 6,2 posto, a na dugoročne 8,1 posto. Kamatne stope na kratkoročne stambene kredite stanovništvu su iznosile 5,4 posto u Makedoniji, ista razina je zabilježena i u Hrvatskoj te Srbiji od 5,5 posto. Kod dugoročnih takvih kredita stopa u Hrvatskoj je bila 5,2, Srbiji 5,5, a Makedoniji 5,7 posto
– Treba imati u vidu da na visinu kamate značajno utječu različite vrste kreditnih shema i jamstava koje postoje u navedenim zemljama, a kojima vlada nastoji pokriti dio rizika, što onda smanjuje visinu kamata, upozoravaju u CBBiH. Iznijeli su i podatke o ostalim nenamjenskim gotovinskim kreditima, koji bilježe veća odstupanja u regiji. Kamatne su stope na kratkoročne kredite u Hrvatskoj 6,6 posto, BiH 8,5 posto, Srbiji 11,8 posto, dok Makedonija ne objavljuje posebno indikatore kamatnih stopa za kredite po namjenama. Kamatne stope na dugoročne kredite su sljedeće: BiH 8,0 posto, Hrvatska 8,1 posto i Srbija 12,5 posto.
Metodologija
U CBBiH-u najprije su kazali kako je usporedba stopa u različitim ekonomijama komplicirana iz dva razloga. Najprije jer visina stopa ovisi o monetarnoj politici zemlje i referentne kamatne stope koju diktira domaća centralna banka te od inflacije i fluktuacija deviznog tečaja. Drugi problem je vezan za različite metodologije koje se primjenjuju pri izračunavanju prosječnih kamatnih stopa.
Stoga su uspoređene kamatne stope vezane za euro. Pregled je urađen na osnovi statistika kamatnih stopa koje su objavile Hrvatska narodna banka, Narodna banka Srbije, Narodna banka Makedonije i Centralna banka BiH o prosječnim ponderiranim kamatnim stopama na kredite i depozite nefinancijskim poduzećima i stanovništvu, iskazane na godišnjoj razini i proizvedenih na osnovi metodologije objavljene od ECB-a za statistiku kamatnih stopa. Presjek je napravljen samo za jedan mjesec i uzeti su najsvježiji podaci iz srpnja 2014.