Published On: Fri, Oct 2nd, 2015

INZKO GRAĐANIMA RS: Imate pravo na slobodu govora, ne na referendum


Visoki predstavnik Valentin Inzko navodi da građani Republike Srpske imaju pravo na slobodu govora, ali ne i na referendum o Sudu BiH, i poručuje da je članstvo u NATO-u javno deklarirani strateški cilj vanjske politike BiH.
“Građani mogu izražavati stavove o svakom pitanju. Međutim, referendum, prema definiciji iz ustavno-pravnog okvira Republike Srpske, i odluka o referendumu koja je nedavno usvojena u Narodnoj skupštini predstavljaju više od istraživanja javnog mnjenja”, ocjenjuje Inzko u intervjuu Srni.
Inzko smatra da se referendum bavi pitanjima koja se odnose na razinu BiH, te ovlaštenja visokog predstavnika, koja proističu iz međunarodnog prava, a ne stvarima koje spadaju u nadležnosti entiteta.
Inzko poručuje da svakome tko je počinio ratni zločin treba biti suđeno i da tu nema izuzetaka. On ukazuje na to da su pred Haškim sudom i domaćim sudovima održana razna suđenja, ali je činjenica da su mnogi zločini ostali nekažnjeni.
Ipak, on ocjenjuje da je “frustrirajuće da se najveći dio javne diskusije o pravosuđu na razini BiH ne bavi pozitivnim mjerama koje su potrebne da bi se popravio njegov rad, nego time kako oslabiti ili ukinuti ove institucije”.
Kada je riječ o mnogobrojnim natpisima u Sarajevu, koji o jednom narodu/Srbima/ govori kao o “zločincima” i “fašistima” iz prošlog rata, Inzko navodi da je pomirenje “cilj koji je najteže postići jer se tiče emocionalnih aspekata sukoba”.
“Oni koji su poginuli, oni koji su stradali – a to znači sve žrtve – zaslužuju naše najdublje poštovanje. Moramo ih se sjećati i osigurati da buduće generacije ostanu opredijeljene za mir, toleranciju i uzajamno razumijevanje”, kazao je Inzko u intervjuu Srni.
Inzko vjeruje da se u BiH mora pokazati više razumijevanja za tuđu patnju i više poštovanja jednih prema drugima, da “političari moraju dostići građane” i da se mora voditi dijalog i zajedno graditi budućnost.
Visoki predstavnik napominje da je članstvo u NATO-u i EU javno deklarirani strateški cilj vanjske politike BiH, ali da jedan od osnovnih uvjeta još nije ispunjen – nije riješeno pitanje vojne imovine.
Odgovarajući na namjeru Srpske da se građani na referendumu izjasne o članstvu u NATO-u, Inzko navodi da je Predsjedništvo BiH 2006. godine usvojilo Okvirni dokument NATO-ovog programa “Partnerstvo za mir”, koji je potpisao tadašnji predsjednik Nebojša Radmanović.
“Još od 2008. godine BiH je angažirana u okviru intenziviranog dijaloga s NATO-om” – zaključuje Inzko.
Visoki predstavnik tvrdi da, nakon donošenja amandmana na Ustav Federacije BiH, Srbi imaju ista prava kao i ostali konstitutivni narodi, te da se odredbe u Ustavu Federacije odnose i na županije.
“I dalje postoje ozbiljni problemi u oba entiteta s institucijama koje ne poštuju ustave i zakone, a u Republici Srpskoj Ustavni sud ne sprovodi postupak rješavanja vitalnog nacionalnog interesa kako je to predviđeno Ustavom Republike”, tvrdi Inzko.
Odgovarajući na pitanje zašto za tolike godine nije bilo sankcija za Federaciju BiH koja nije poštovala konstitutivnost Srba, Inzko tvrdi da u oba entiteta nije dovoljno uvažen ustavni zahtjev o zastupljenosti u javnim institucijama u skladu s popisom iz 1991. godine.
Inzko tvrdi da nije bilo duplih aršina i da takve tvrdnje ne odgovaraju činjenicama.
Visoki predstavnik smatra da su sve smjene ljudi s političkih i drugih funkcija i sve sankcije kojima su bili izloženi “u skladu s mandatom visokog predstavnika iz Daytonskog mirovnog sporazuma” i navodi da su one sada ukinute.
Visoki predstavnik ocjenjuje da je terorizam globalna prijetnja i da BiH nije isključena iz toga, kao ni druge zemlje.
“BiH ima institucije koje su zadužene za prevenciju i istraživanje svih terorističkih prijetnji i adekvatno djelovanje. Svaki efikasan sustav javne sigurnosti zahtijeva suradnju svih agencija za sprovedbu zakona i drugih sigurnosnih agencija”, navodi Inzko.
On poručuje da OHR i dalje ima svoju ulogu i da neće otići sve dok ne bude ispunjen program “pet plus dva”, koji je produkt Vijeća za implementaciju mira.
“Umjesto da ostvare rezultate iz tog programa, određene vlasti u BiH i politički akteri radije se fokusiraju na aktivnosti koje izravno osporavaju ključne mjere poduzete na sprovedbi Daytonskog sporazuma”, ocjenjuje Inzko za Srnu i zaključuje:
“Kada je riječ o ulozi visokog predstavnika, dopustite da budem potpuno jasan – moj mandat kao visokog predstavnika, konačnog tumača civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma, ostaje nepromijenjen. I to je pravna činjenica”. /HMS/