U razgovoru za “Dnevni avaz”, odmah nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj je podnio svoj redovni polugodišnji izvještaj o situaciji u BiH, visoki predstavnik u našoj zemlji Valentin Inzko osporio je žestoke ruske kritike na njegov račun, ustvrdivši da je svaka njegova optužba iznesena na račun dužnosnika iz RS utemeljena “na dobro dokumentiranim izvorima i fusnotama”.
Napadi na državnike
Usprkos personalnim kritikama na Vaš račun, predstavnici Ruske Federacije u UN-u podržali su novo produljenje misije snaga EU – Althea u BiH. Kako to tumačite?
– Moram vas posjetiti da su Rusi igrali i veoma pozitivnu ulogu u vezi s Daytonom, bilo je tada puno ruskih diplomata u Beogradu i Daytonu, i oni su koristili svoj utjecaj da Bosna i Hercegovina ponovno zaživi u ovim granicama, znači Sava na zapadu, a na istoku Drina. Te granice BiH postoje dulje od 200 godina. Vitalij Čurkin i nekoliko ostalih zapaženih diplomata tada su odigrali istaknutu ulogu u Daytonu i Beogradu.
Hoćete reći da su Rusi više konstruktivni nego destruktivni u vezi s Bosnom?
– Apsolutno. Rusi i danas podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Koliko sam informiran, Rusi nisu previše sretni zato što Milorad Dodik koristi takvu retoriku u kojoj napada državnike i diplomate. Recimo, iz Moskve je napadao Kolindu Grabar-Kitarović. Napao je gospođu Kormack, američku veleposlanicu, a i mene, što je manje važno. Ali, Rusima to nije drago. Moskva bi voljela kada bi Dodik imao (dobre) odnose sa svim Srbima, a ne samo sa svojom strankom.
S druge strane, Amerikanci su Vas opet izravno podržali i javno Vam zahvalili na Vašoj objektivnosti – sve kontra Rusima. Pretjeruju li Amerikanci pomalo?
– Amerikanci, doista, u odnosu na sve druge, rekao bih 150 posto stoje iza BiH. Oni su završili odličan posao na Kosovu i u BiH, uložili su svoje živote, a u BiH su investirali i mnogo novca, u demokraciju i obnovu zemlje. Njima je stalo do toga da BiH bude uspješan projekt, to je nekako njihov amanet, ako već pričamo o tome.
Uspješan projekt
Znači, ne turski, već zapadni amanet? I koliko će on još potrajati? Pitanje koje se ponavlja je koliko će još OHR biti u BiH.
– Pa, znate, ja gledam na taj amanet istovjetno kao na onaj kada su savezničke snage dovodile u red moju državu, Austriju, gdje je bilo dosta nacista i njihovih pokreta. Saveznici su oslobodili Austriju, ostali tamo deset godina, da bi se povukli tek kada se demokracija tamo usidrila. Prije Drugog svjetskog rata u Austriji nije bilo čak ni parlamenta i, evo, nakon svega, mi imamo jedan fini (austrijski) recept za međunarodnu zajednicu u BiH. Kad bh. projekt postane uspješan, treba se povući.
Povratak bonskih ovlasti
Drugo pitanje koje se uvijek nametne nakon Vaših izvještaja u UN-u jesu bonske ovlasti. Britanci su u Vijeću sigurnosti rekli da povratak bonskih ovlasti nije isključen.
– Englezi su bili eksplicitni, uz poimeničnu podršku meni kao visokom predstavniku. Želim vam reći da su neke zemlje toliko razočarane situacijom u BiH, da sazrijeva mišljenje da bi bonske ovlasti u budućnosti opet trebalo koristiti.
Čak i u izbornoj godini?
– Da, čak i u izbornoj godini, ako sve druge mogućnosti budu neuspješne. To još nije neka odluka, ali u razmjeni mišljenja o tome se opet govori.
Što više građana treba glasati
Hoće li građani ikad pobijediti nacionaliste u BiH?
– Nadam se da će pobijediti omladina. Da će pobijediti budućnost. I da će, na kraju krajeva, pobijediti pravna država u BiH. Zato na narednim izborima što više građana treba glasati. Stvar je i u izlaznosti, bilo bi dobro kada bi u BiH glasalo 80 posto ljudi, tada bi se dogodile istinske promjene.
wpDiscuz