Published On: Pon, lip 7th, 2021

Intrigantni obelisk u srcu Bosne podijelio mišljenja: Je li stariji od Srednjeg vijeka?

Obelisk je pojavom društvenih mreža, posebno Instagrama, postao znatno popularan i među mlađom publikom. A upravo ta popularnost sa sobom je dovela i nove teorije o njegovom porijeklu, poput one da je puno stariji od srednjeg vijeka, pa da čak pripada i prapovijesnom dobu.

Nadomak sela Bakići kod Olova, duboko u šumi, pod krošnjom jela, stoji obelisk – visok oko četiri metra s kuglom na vrhu – spomenik iz srednjovjekovne Bosne.

O njemu se malo toga zna. Smatra se da ga je u 14. stoljeću izgradio prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić, a o mogućim razlozima govori legenda prema kojoj je ovaj veliki bosanski kralj u toj šumi lovio divlje svinje. Ranjen prilikom lova jedva je ostao živ pa je dao da se na tom mjestu podigne spomenik.

Od tad do danas, nitko ga više s tog mjesta nije maknuo. A pokušali su ga pomaknuti i premjestiti u Zemaljski muzej, ali nisu uspjeli čak ni teškim strojevima. Ostao je tamo gdje je i nikao da zbunjuje, ali i oduševljava putnike dobronamjernike, piše Faktor.ba.

Obelisk je pojavom društvenih mreža, posebno Instagrama, postao znatno popularan i među mlađom publikom. A upravo ta popularnost sa sobom je dovela i nove teorije o njegovom porijeklu, poput one da je puno stariji od srednjeg vijeka, pa da čak pripada i prapovijesnom dobu.

Ipak, autoriteti za stećke – Ćiro Truhelka, Šefik Bešlagić i Dubravko Lovrenović suglasni su da je olovski obelisk jedan od najzanimljivijih i najistaknutijih srednjovjekovnih spomenika u Bosni i Hercegovini, a s njima se slaže i istaknuti arheolog i povjesničar Enver Imamović.

Dubravko Lovrenović u monografiji “Bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka” o olovskom obelisku piše: “Ornamentika nesumnjivo potječe iz srednjeg vijeka, a je li pod ovim spomenikom sahranjen bosanski vlastelin iz prvog razdoblja širenja islama, na što bi ukazivalo obližnje Svatovsko groblje, koje predstavlja nastavak onog iz srednjeg vijeka pod nazivom Kaursko groblje, pitanje je na koje tek treba naći cjelovit odgovor.”

– Ne treba čuditi što našu širu javnost zanima obelisk, a pri tome je vrlo lijepo čuti da su posebno mladi zainteresirani za našu prošlost. S tim u vezi najviše se interesiraju za naše nacionalno blago – stećke. Kako se zna, imamo jako puno stećaka, ali među njima su oni koji posebno skreću pažnju, među kojim je i ovaj obelisk kod Olova blizu Bakića.

Oni su poznati jako dugo i o njima se piše jako dugo, međutim nikada nije dovoljno. Svako malo o njima se može nešto pročitati. S razlogom, jer je riječ o jedinstvenim spomenicima koji nemaju oblik stećaka, nego su u obliku visokih nišana. To su stupovi četvrtasti, visoki i do 4 metra i izuzetno su ukrašeni. Vrh im ima piramidalni oblik. Nekada je gore bila kao jabuka, ali na sve četiri strane nose ukrase i to vrlo zanimljivoga i raznolikoga sadržaja – kaže Imamović.

Obelisk je izgrađen od krečnjačkog monolita. Na svim stranama su iscrtani simboli: spirale, grožđe, cvijeće i životinje. Neki povjesničari pretpostavljaju da se nalazi u istoj ravni kao obelisk u Vatikanu.

No kada se govori o porijeklu stećaka, kao i što predstavljaju njihovi ukrasi, Imamović upozorava da se trebaju razlikovati dva pristupa.

– Jedan je pristup stručnjaka koji se time profesionalno bave, a to su povjesničari, arheolozi i povjesničari umjetnosti. A drugi su široki dijapazon, široke mase koje se interesiraju sa svog kuta interesa. I zato s u javnosti često, posebno u posljednje vrijeme, može svašta pročitati, s tim da to stvara određenu dilemu kod onih koji nisu dovoljno upućeni. Stručnjaci koji se time bave, su rekli svoj sud, iako ni on nije konačan, a objasnit ću i zašto. A drugi koji o tome u zadnje vrijeme pišu, što je pozitivno, to su oni koji se interesiraju, amateri dakle, i to se treba gledati kao njihovo mišljenje.

Znanost pod tim pitanjem još nije rekla zadnju riječ. Međutim radi se o spomenicima iz srednjeg vijeka. To su srednjovjekovni nadgrobni spomenici – četvrtasti stupovi. Mi imamo takve kod Kaknja i nekoliko njih se nalaze u vrtu Zemaljskog muzeja. Štoviše, kontinuitet te vrste spomenika, četvrtastih stupova, nastavljen je i nakon dolaska Turaka.

To je tip nadgrobnog spomenika koji pripada srednjem vijeku. On pripada ranom razdoblju, vjerojatno 14. stoljeću, ali to se zaključuje na osnovi drugih sličnih spomenika koji nose iste ukrase, kao što je čuveni spomenik Kulina bana koji se također nalazi u vrtu Zemaljskog muzeja. Potpuno isti motivi, a to je karakteristika takvog ukrašavanja u vrijeme prvih bosanskih kraljeva.

Ponavljam, obelisk svakako pripada srednjem vijeku, 14. stoljeću, ali još nije stavljena točka na to, kao što nije stavljena ni vremenska točka na stećak Kulina bana. Bitno je da pripada razdoblju srednjovjekovne Bosne u vremenu kada je cvjetala umjetnost stećaka, a to je 13.,14. i prva polovina 15. stoljeća – zaključuje Imamović.

O obelisku je govorio i Semir Osmanagić, utemeljitelj Fondacije Arheološki park: Bosanska piramida Sunca. Pogledajte.

 

Dnevnik.ba