Published On: Pon, kol 19th, 2019

INTERNETSKI BONTON Diplomatkinja je zbog divljanja na Facebooku upala u probleme.Evo što nikako ne smijete objavljivati na društvenim mrežama

Najnoviji slučaj Elizabete Mađarević, prve tajnice u hrvatskoj ambasadi u Njemačkoj, otvorio je brojna pitanja: smije li se, kada i pod kojim uvjetima iznositi vlastito mišljenje, smije li se to vlastito mišljenje kositi s normama sredine u kojoj se radi, razmišljaju li ljudi uopće o sigurnosti svojih profila te na kraju, jesu li uopće svjesni da se nalaze u javnom prostoru?

Kako se uopće Hrvati ponašaju na društvenim mrežama, razumiju li oni internetski bonton i vode li brigu o posljedicama izrečenog, nakon najnovijeg skandala s profilom hrvatske diplomatkinje Elizabete Mađarević, pitamo uglednog PR stručnjaka za odnose s medijima i političke komunikacije Krešimira Macana te Krešimira Dominića iz agencije Komunikacijski laboratorij, stručnjaka za PR i kampanje u društvenim medijima te predavača na poslovnim školama i konferencijama, prenosi tportal.hr

Doista, jesu li Hrvati uopće svjesni svog ponašanja i odgovornosti na društvenim mrežama? ‘Nisu’, jasno i kratko otklonit će Macan svaku sumnju, a s njim se slaže i Dominić. Dapače…

Legitiman kanal komunikacije

‘Tragično je da u 21. stoljeću ljudi ne razumiju da su društvene mreže komunikacijski kanal pa na njima lupetaju svašta, a poslije se vade i kažu: pa to je bilo samo na Facebooku’, objašnjava Dominić. ‘Ljudi očito ne shvaćaju da su društvene mreže potpuno legitimni kanal komunikacije.’

A kad zbog svojih riječi upadnu u nevolju, mnogi će se vaditi da su nešto rekli na privatnom profilu, da to nije izrečeno sa službene adrese…

‘Ne možete prestati biti novinar u 17 sati i nakon posla na svom privatnom Twitter profilu napisati da je premijer idiot pa se drugi dan čuditi zašto su na vas ljuti i u vladi i šefovi na vašem poslu’, zorno Dominić objašnjava isprepletenost javnog i privatnog.

‘Ne može se samo tako odreći vlastitih riječi, nema više skrivanja. Nekad se i moglo lupetati u birtiji, ali danas izjave, naročito one o rasizmu, ksenofobiji, razne politički nekorektne stvari, ostaju trajno zapisane na društvenim mrežama’, kaže Dominić koji podsjeća da komunikacijski stručnjaci zbog toga imaju pune ruke posla; klijentima pomažu da se takve stvari što manje događaju, pišu se takozvani social media policy, kodeksi ponašanja na društvenim mrežama u kojima se često do najsitnijeg detalja propisuje što se smije, a što ne.

I osobni profili su javni

‘To bi trebala biti stvar opće komunikacijske kulture‘, kaže Dominić. ‘U školama se o tome premalo ili nikako ne govori. Uči se o kapacitetu flopija, a nitko djeci ne objašnjava kako se treba ponašati na društvenim mrežama.’

O tome da mnogi ne razumiju isprepletenost javnog i privatnog govori i Macan.

‘Osobni profili mogu biti doista takvi samo ako su zatvoreni, ali onda nemaju smisla; osobni profili ujedno su i javni,’ objašnjava Macan, upozoravajući kako ne možete bez posljedica javno govoriti nešto što je u opoziciji s tvrtkom za koju radite.

‘Ne možete kao zaposlenik u slobodno vrijeme govoriti kako radi vaša služba. Ne možete biti i dr. Jekyll i mr. Hyde‘, savjetuje Macan. ‘Izbjegavajte teme koji bi vam se mogle obiti o glavu. Ponekad je bolje uopće ne koristiti društvene mreže. Svako lajkanje, svako pojašnjavanje, sve što kažete lako se može izokrenuti.’

‘Profil je vaša osobna iskaznica’, objašnjava Macan koji upozorava da ljudi na bilo kakvoj poziciji ne mogu društvene mreže koristiti za iznošenje osobnih stavova. Pritom podsjeća na nedavni slučaj Orsata Miljenića koji je pratitelje iznenadio svojom objavom na Twitteru.

Treba voditi računa o sigurnosti

‘Dragi tviteraši, kamapnja je krenula pa nemojte zamjeriti sto ću biti manje aktivan na Twitteru u budućem razdoblju’, napisao je nedavno bivši ministar pravosuđa u SDP-ovoj vladi kad je postao voditelj izbornog stožera Zorana Milanovića u predsjedničkoj kampanji. Ta je Miljenićeva izjava izazvala čuđenje brojnih novinara koji su se zapitali ne bi li se sada u medijima i na društvenim mrežama trebalo pojavljivati još više i još češće? A zapravo je bio u pravu.

‘Ljudi na pozicijama zatvaraju osobne profile i komuniciraju samo službenim kanalima jer si tako štite bokove’, kaže Macan. A što se posljednjeg ‘slučaja Mađarević’, baš kao i nekih prethodnih afera tiče, Macan ističe kako ‘pojedinci na teži način uče da ne možete na funkciji ili kao zaposlenik neke firme govoriti što vam padne na pamet. Rijetko kad ste privatna osoba.’

Macan ne isključuje mogućnost da netko nekome hakira njegov profil pa upozorava kako je veoma važno na društvenim mrežama voditi računa o sigurnosti. Bitno je da korisnici uključe sve sigurnosne opcije, poput autorizacije u dva koraka, kaže. ‘Kao što vodite brigu o ključu od stana, tako treba brinuti i o drugim ključevima.’

guest
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare