Published On: Mon, Jul 4th, 2016

INSTITUT IZ BEČA Danas imamo 50% njemačkog standarda, 80-ih smo imali 65%. Oni ne govore koliko je standard Njemačke otišao gore…

Članstvo u EU Hrvatskoj je donijelo brojne koristi, no samo po sebi nije riješilo nagomilane ekonomske probleme, već je za tako nešto potreban veći i zdušniji angažman nacionalnih vlasti. Zaključak je to koji proizlazi iz nove analize Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), u kojoj se, među ostalim, daje i cost-benefit analiza naše zemlje.

Analiza obrađuje izglede jačanja konkurentnosti regije u cjelini, pa tako i Hrvatske. Vrlo je zanimljiv trenutak u kojem se ona pojavljuje, s obzirom na to da smo upravo obilježili trogodišnjicu članstva u EU, a pred nama su i novi, izvanredni parlamentarni izbori, nakon kojih bismo trebali dobiti i novu vladu.

U dijelu koji se bavi Hrvatskom stručnjaci WIIW-a, među ostalim, ocjenjuju da hrvatsku političku scenu karakterizira “paralizirajuća podjela” na dva politička bloka – jedan predvođen HDZ-om, a drugi SDP-om. Među njima, zaključuju, u ekonomskoj politici nema većih razlika, a glavna kost razdora između, uvjetno rečeno, “crvenih” i “crnih” u hrvatskoj politici i dalje je odnos prema Drugom svjetskom ratu i poraću.

Tapkanje

Dok se dvije vodeće hrvatske stranke svađaju oko tih pitanja, gospodarstvo zemlje, iza koje je šest godina recesije, nastavlja tapkati u mjestu. Ili, zadnjih godinu i pol, vrlo sporo kreće naprijed. I dalje smo, međutim, pri samom dnu ljestvice EU po razvijenosti i standardu.

– Hrvatska je jedna od najmanje prosperitetnih zemalja u Europi – ističe se u analizi WIIW-a, uz napomenu kako je hrvatski BDP po stanovniku, iskazan u paritetu kupovne moći, koji nivelira razlike u cijenama među zemljama, a po kojem je Hrvatska na samom dnu EU, naprednija jedino od Rumunjske i Bugarske, tek na otprilike polovici onoga u Njemačkoj.

– Još početkom 80-ih godina dohodak po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je gotovo dvije trećine onoga u Njemačkoj, no otad je znatno pao – poručuju iz WIIW-a.

Politika plaća

Njihove preporuke govore o pet mjera koje bi Hrvatska trebala poduzeti kako bi ojačala konkurentnost i potakla gospodarstvo. Riječ je o politici plaća, koja bi se temeljila na socijalnom dijalogu, zatim o obrazovnoj reformi, kojom bi se posebno potaklo doškolovanje, pa o boljem korištenju sredstava iz fondova EU i o smanjenju ‘loših kredita’, što bi se, po njima, moglo postići i osnivanjem ‘bad banke’, o čemu se u Hrvatskoj već govorilo. Konačno, smatraju u WIIW-u, vlasti u Zagrebu trebale bi nastaviti s internom devalvacijom, koja zamjenjuje politički nepopularnu i u hrvatskim vjetima opasnu devalvaciju valute.

Reakcije

Hrvatski ekonomisti, s kojima smo razgovarali, slažu se s ocjenom WIIW-a da je polarizirana hrvatska politika uteg reformskom procesu, no ne prihvaćaju sve mjere koje nude stručnjaci WIIW-a.

– Oni na Hrvatsku kao da gledaju ‘helikopterski’. Što ako dođe do stvaranja velike koalicije?! – pita se naš sugovornik koji je želio ostati anoniman.

Dio spomenutih mjera, kao što  je interna devalvacija, već se i prodovodi.  U toj je mjeri, poručuje Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo-banke, Hrvatsla već i polučila određene rezultate.

– Interna devalvacija koja se dosad provodila dala je određene rezultate, cijenu rada smo donekle prilagodili drugim zemljama srednje i istočne Europe – napominje Stojić. Dodaje i kako u Hrvatskoj ima dosta prostora za prebacivanje tereta oporezivanja s rada na potrošnju i imovinu, posebno kroz trošarine i porez na imovinu.

Ekonomisti se slažu i da bi Hrvatska trebala bolje iskorištavati prilike koje joj pružaju fondovi EU. Kada je riječ o socijalnom dijalogu, kažu da ga nema dovoljno, ali dio njih upozorava i da kod njega nedostaje osjećaj sugovornika za stvarnost. Reformu obrazovanja svi podržavaju, no ne slažu se s načinom rješavanja “loših kredita” koje predlaže Bečki institut.

Pet preporuka instituta iz Beča:

1. Politika plaća utemeljena na suradnji i dogovoru socijalnih partnera

2. Ulaganja u reformu obrazovanja, kao doškolovanja i prekvalifikacija

3. Spretnije povlačenje novca iz fondova Europske unije

4. Smanjenje “loših kredita”, osnivanje“bad” banke

5. Interna devalvacija radi dizanja konkuretnosti