Published On: Mon, Apr 3rd, 2017

Ima li HDZ BiH “ekskluzivno pravo” predstavljati Hrvate?

“HDZ nema ekskluzivno pravo predstavljati Hrvate”, uobičajna je tvrdnja, bošnjačkih stranaka, a najčešće stranačkih dužnosnika SDP-a BiH, koja implicira nekoliko pitanja: Prvo na čemu je utemeljena tvrdnja SDP-a i drugo tko su, prema demokratskim načelima ima smatrati predstavnicima naroda, pa tako i hrvatskog?

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

U unitarnim državama pitanje legitimiteta nikada se ne postavlja. U parlamentarnim demokracijama, ona stranka ili koalicija, zakonski je to najčešće tako definirano, koja ima nadpolovičnu većinu u parlamentu, stječe mogućnost formirati vladu i vladati zemljom. Legitimitet i legalitet se podudaraju. Onaj koji je zakonski dobio pravo vladati zemljom, taj je i legitimni zastupnik naroda, kao političke zajednice ( svih državljana) uključujući i one koji nisu glasovali ili su glasovali za neku drugu političku opciju.

I u konsocijacijskim demokracijama, kakva je i BiH, pitanje legitimiteta se ne postavlja, jer je zakonski definirano na koji način različiti segmenti ili zajednice ( nacionalne, vjerske jezične) stječu pravo zastupati te zajednice u vlasti.

Pitanje legitimiteta otvoreno Petritschewom intervencijom

To pitanje do 2001. nije postavljano ni u Bosni i Hercegovini, jer je izborni zakon slijedio ustavna načela konstitutivnosti i suverenosti naroda. Izvršna se vlast, tako ni u hrvatsko-bošnjačkoj Fedederaciji, kao jednoj od dvije federalne jedinice, ni u BiH nije mogla formirati bez nadpolovične većine ne samo zastupničkih ( građanskih) već ni domova naroda,( predstavništava konstitutivnih naroda) uključujući nadpolovičnu većinu sva tri nacionalna kluba bošnjačkog, hrvatskog i srpskog.

Intervencijama visokog predstavnika međunarodne zajednice u Izborni zakon omogućeno je da jedna trećina, dakle izrazita manjina u nacionalim klubovima Federalnog doma naroda, što je apsurdno, može uz potporu građanske većine izabrati izvršnu vlast u ovom entitetu, a za izbor izvršne vlasti na razini BiH- Vijeće ministara, Dom naroda Parlamenta BiH uopće se ne pita.

Neusklađenost izbora Predsjedništva s preambulom Ustava

Isti je slučaj s izborom tročlanog Predsjedništva BiH koje treba reflektirati ustavnu oderdbu o konstitutivnost tri suverena naroda, odnosno biti vrhovno državno predstavništvo ta tri naroda. Umjesto da je u Izbornom zakonu definirano da se u Predsjedništvo bira po jedan predstavnik konstitutivnog bošnjačkog,  hrvatskog i srpskog naroda, i da se osiguraju mehanizmi koji će trima narodima osigurati mogućnost izbora svog predstavnika u državni vrh, Izbornim zakonom određeno je da se bira član Predsjedništva “iz reda” bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda- pripadnik, a ne predstavnik. Ustavno načelo o konstitutivnosti naroda dodatno je potkopano odredbom prema kojoj je Federacija BiH, u kojoj je jedan narod tri i pol puta brojniji od drugog, određena kao jedna izborna jedinica za izbor dva člana Predsjedništva BiH, što je rezultiralo time da su brojniji Bošnjaci u dva navrata izabrali oba člana Predsjedništva, a Hrvati ni jednog.

Istina Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim diskriminirajuće odredbe Izbornog zakona za izbor izaslanika u Dom naroda Federacije BiH prema kojemu su Bošnjaci uz sve izaslanike u Bošnjački klub i Klub ostalih, mogli izabrati i dvije trećine srpskih izaslanika i jednu trećinu ostalih, ali odredbe Izbornog zakona o izboru članova Predsjedništva BiH- nije, jer, do sada nitko nije ni uputio zahtjev Ustavnom sudu.

Neusklađenost Izbornog zakona s ustavom

Upravo je neusklađenost Izbornog zakona s odredbama Ustava i dovelo do pitanja tko su, zapravo, predstavnici naroda.

Pravo predstavljanja naroda najčešće se pokušavalo ospriti HDZ BiH, a motivirano je opravdavanjem ili relativizacijom majorizacije Hrvata od strane Bošnjaka koju je omogućavao Izborni zakon. Kao najčešći argument da HDZ “nema ekskluzivno pravo predstavljati Hrvate”, navodili su se rezultati popisa stanovništva iz 2013. prema kojima u BiH živi 550.000 Hrvata, od čega 498.000 u Federaciji, a da je HDZ osvojio tek 128.000 glasova birača. Podatci Katoličke crkve govore, međutim, kako je u BiH manje od 400.000 Hrvata katolika. Osporavatelji prava HDZ BiH da zastupa Hrvata pri tom prešućuju nekoliko važnih ćinjenica. Prva je da svi Hrvati nemaju pravo glasa, odnosno da pravo glasa nemaju osobe do napunjenih 18 godina, što predstavlja 25 posto stanovništva, a druga da na izbore u prosjeku izađe oko 55 posto onih s pravom glasa.

Različiti podatci

Ovisno o tome koji je podatak točan, onaj Katoličke crkve da u BiH živi između 390 i 400 tisuća Hrvata, ili rezultata popisa stanovništva iz 2013. prema kojima u BiH ima 550.000 Hrvata, broj hrvatskih birača (broj Hrvata umanjen za postotak maloljetnih osoba hrvatske nacionalnosti) iznosi između 300.000 i 413.000, a broj hrvatskih birača izašlih na izbore između 165.000 i 227.000.

Broj glasova, zastupnika i izaslanika

Na prošlim parlamentarnim izborima koalicija HNS BiH predvođena HDZ BiH (HDZBiH, HSS, HKDUBiH, HSP dr. Ante Starčević i HSP Herceg- Bosne), osvojila je 118.375 glasova. To znači da je za ovu koaliciju od 165.000 hrvatskih birača izašlih na izbore glasovalo njih 72 posto ili 52 posto od 227.000 birača, pretpostavimo li da je zanemariv postotak podrške ovoj koaliciji nehrvatskih glasača. Osim koalicije HNS-a predvođene HDZ BiH, jedina hrvatska stranka koja je osvojila mandate u federalnom i državnom parlamentu je HDZ 1990. Ova stranka je na izborima 2014. dobila potporu 40.125 birača, što je, u odnosu na 165.000 hrvatskih birača, 24, 4 posto, a u odnosu na 227.000 birača, nešto manje od 18 posto.

Analizirajmo sada broj zastupnika jedine dvije hrvatske političke opcije u federalnom i državnom parlamentu. Koalicija HNS-a predvođena HDZ BiH ima 12, odnosno tri četvrtine, a HDZ 1990. 4, odnosno jednu četvrtinu zastupnika u Zastupničkom domu federalnog parlamenta. U Domu naroda Parlamenta F BiH od 17 izaslanika kalicija HNS-a ima 13, HDZ 1990 jednog, dok su tri izaslanika u hrvatskom klubu iz većinski bošnjačkih županija; Fejzić Edim (Stranka dijaspore, Bosansko-podrinjska županija) Beganović Mirvet (Laburistička stranka, Unskosanska županija) i Babić Ana (SBB, Sarajevska županija. U Zastupničkom domu Parlamenta BiH od 5 zastupnika dviju hrvatskih političkih opcija, četiri su zastupnika koalicije HNS, a jedan, ili jedna HDZ 1990, a isti omjer je i u Domu naroda.

Postotak zastupnika u federalnom i dražvnom parlamentu govore u prilog tomu da koalicija HNS BiH ima između tri četvrtine i četiri petine zastupnika, odnosno izaslanika u federalnom i državnom parlamentu, a druga hrvatska stranka koja participira u ova dva parlamenta između jedne četvrtine i jedne petine zastupnika.

Ukupan broj glasova koje su osojile jedine dvije hrvatske političke opcije, zastupljene u federalnom i državnom parlamentu (158.500) upućuju i na to da je bliže istini podatak o 396.000 Hrvata u BiH, odnosno 300.000 hrvatskih birača, odnosno 165.000 Hrvata izašlih na izbore.

Načelo demokracije

Bilo kako bilo demokratsko načelo, koje bi trebale poštivati i stranke koje u svom nazivu imaju prefiks demokratska, a tu spada i SDP BiH (Socijaldemokratska partija BiH) kaže da narod ima pravo i dužnost predstavljati ona stranka ili koalicija, koja dobije nadpolovičnu podršku birača (50 posto plus jedan glas). Ukoliko  u BiH živi 550.000 Hrvata, koalicija HNS-a predstavlja volju 52 posto hrvatskih birača izašlih na izbore, a ukoliko ih je 396.000 (što je vjerojatnije) više od 72 posto. I u jednom i u drugom slučaju nadpolovičnu podršku hrvatskih birača na prošlim izborima dobila je koalicija HNS BiH predvođena HDZ BiH i oni jedini,  prema demokratskom načelu, imaju pravo politički zastupati Hrvate – do sljedećih izbora-sviđalo se to nekomu ili ne. A kada se, i ako se, Izborni zakon uskladi s odlukama Ustavnog suda, te onemogući majorizacija Hrvata, kroz izmjene tog zakona, u izboru hrvatskog člana Predsjedništva, pitanje tko je legitimni predstavnik naroda postat će izlišno./HMS/