Published On: Mon, Jul 8th, 2013

Hypo će korisnicima kredita morati vratiti 120 milijuna maraka

MOSTAR – Hypo Alpe-Adria banka ponudila je arbitražni postupak svojim klijentima koji su ranije sklopili ugovore o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Riječ je o oko 16.500 korisnika kredita koji su podigli oko 672 milijuna maraka kredita. Ako bi arbitraža bila u njihovu korist, na taj način praktički bi im se vratilo oko 120 milijuna maraka.
Postupak bi vodili predsjednik i šest članova Arbitražnog suda izabrani uzajamnim dogovorom između Banke i udruge. Arbitražni sud bi donio odluku o sporu koja ima snagu pravomoćne sudske odluke i kakva god ona bila, obje strane ju moraju poštovati. Odluka i mišljenje takvih arbitara bili bi obvezujući za sve sudove u BiH.
Ovaj potez Hypo Alpe-Adria banke smatra se izravnim rezultatom presude koju je u korist korisnika sličnih kredita u Hrvatskoj donio Trgovački sud u Zagrebu, a prije te presude pravu su satisfakciju osjetili i klijenti banaka u Srbiji nakon što je prošle godine Narodna banka Srbije kaznila KBC i Alfa banku jer su suprotno Zakonu o zaštiti korisnika financijskih usluga klijentima zaračunavale više kamate. Iz bosanskohercegovačke Udruge korisnika kredita Švicarac, koja zastupa bh. korisnike kredita u švicarcima, i ranije su predlagali banci ovakvo rješenje, ali do sad nije bilo spremnosti to prihvatiti.

Guljenje do kože

Marica Glibić, članica stručne skupine ove udruge, kaže kako će ponudu Hypo Alpe-Adria banke prihvatiti ili odbiti samo korisnici, a ne ova udruga. Eventualno prihvaćanje uslijedit će ovaj put pod uvjetima korisnika kredita.
-Mi smo 2011. godine pokrenuli prve tužbe pred Općinskim sudom u Mostaru koji je nadležan. Pokrenute tužbe će sigurno dobiti i sudski epilog. No, broj pokrenutih tužbi je možda do 2000, što je u odnosu na broj kreditnih partija jako malo i iznosi oko 12 posto – kaže Glibić. Jedna takva presuda protiv Hypo Alpe-Adria banke je već donesena 17. lipnja ove godine. Glibić ističe kako u Hrvatskoj, nakon pravomoćne presude, svaki pojedinac mora ponovno na sud kako bi se utvrdilo koliko ga je njegova banka oštetila i to ide pojedinačnim tužbama. I presuda u BiH do koje bi se došlo arbitražom bila bi upravo takva. No, naglašava kako pravni subjekti i fizičke osobe u FBiH imaju daleko bolju zaštitu nego oni u Hrvatskoj ili u Republici Srpskoj. Naime, Zakon o obveznim odnosima u FBiH nije predvidio valutnu klauzulu.
-Specijalni Zakon o deviznom poslovanju koji je u to vrijeme bio na snazi u FBiH i koji je donesen 1998. nije dopustio valutnu klauzulu. Ta klauzula, ako je bila u ugovoru, prema tome je ništavna i ako je nešto naplatila na osnovi te klauzule, ona to mora vratiti – ističe Glibić. U FBiH su plasirana 672 milijuna maraka kredita s valutnom klauzulom.
-Ako je klijent sve to vrijeme uredno vraćao kredit, zbog valutne klauzule, odnosno rasta tečaja, on ne samo da nije smanjio glavnicu, nego je čak još dužniji – kaže Glibić i ističe kako bi isknjižavanje toga značilo najmanje 120 milijuna maraka manje za sve klijente, a riječ je o tečajnoj razlici koju je banka sebi uknjižila kao prihod.

Pokrenuta lavina

Trgovački sud u Zagrebu ustvrdio je u prvostupanjskoj presudi da su UniCredit Zagrebačka banka, Privredna banka, Erste & Steiermaerkische Bank, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria banka, OTP banka, Societe generale – Splitska banka i Volksbank, u prijevodu, “ogulili do kože” građane koje imaju kredite u švicarcima.
Ovakva presuda, postane li pravomoćna, otvara građanima mogućnost da podignu pojedinačne tužbe protiv banaka i zatraže povrat preplaćenog novca zbog divljanja kamata na kredite. Od 28 milijardi kuna koji su u švicarskim francima plasirani, 25 milijardi kuna bilo je prema građanima, a procjenjuje se da u Hrvatskoj ima više od 100.000 korisnika kredita vezanih za švicarce, od kojih je 75.000 stambenih kredita, kojima su s obzirom na klizanje franka i promjene kamatnih stopa posljednjih godina rate otplate porasle od 35 do čak 100 posto. Presuda se u dijelu vezanom za kamatne stope neće odnositi samo na korisnike kredita u švicarcima nego i na kredite u drugim valutama.

Piše: Predrag Zvijerac l DL