„Ponižavajuća presuda koja, pored obitelji žrtava i stradalnika Domovinskog rata, vrijeđa zdrav razum svakog čovjeka kojemu je stalo do izradnje trajnog mira i suživota u BiH. Glavne su to karakteristike nepravomoćne presude koju je izrekao Sud BiH osudivši za zločine nad Hrvatima u Križančevu Selu tek jednog vojnika Armije R BiH“, navodi u svojoj reakciji na presudu za zločine u Križančevu Selu kod Viteza, Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH.

U reagiranju se dalje navodi: „Iako je jasno kako je zločin nad 64 Hrvata među kojima je bilo i 12 zarobljenih pripadnika HVO-a, izveden u sklopu operacije „Krvavi Badnjak“ kao posljednji pokušaj vojske koja sebe naziva Armijom R BiH da etnički od Hrvata očisti Lašvansku dolinu, bio pomno planiran, najmasovniji zločin nad Hrvatima u Središnjoj Bosni presudom Suda BiH sveden je na razinu pojedinačne odgovornosti Almira Sarajlića, običnog vojnika koji je bio pripadnik 325. brdske brigade Armije R BiH. Prema mišljenju sudskog vijeća u ovom predmetu, Sarajlićevi nadređeni, zapovjednik 325. brdske brigade Ibrahim Purić, njegovi pomoćnici Nijaz Sivro i Rušit Nurković, Ibrahim Tarhija, zapovjednik Trećeg bataljuna i pripadnici iste postrojbe Šačir Omanović, Sadik Omanović i Kasim Kavazović niti su zapovjedili, niti znali, niti sudjelovali u zločinu“, navodi se dalje u reagiranju Udruge koja okuplja preživjele hrvatske logoraše u BiH.

Oni u svojoj reakciji iznose sumnju i da u slučaju nalogodavca i krvnika za zločin u Križančevu Selu postoji utjecaj na pravosuđe, jednak kao u slučajnu Bugojna.

„Mi iz Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH, HLUDR, poučeni primjerom grubog utjecaja na pravosuđe u slučaju sustavnog progona i zločina nad bugojanskih Hrvatima, uključujući i nasilna odvođenja i pogubljenja logoraša, pitamo se postoji li i u ovom slučaju pismo nekog zapadnog diplomate, jednako onom koje ima u bugojanskom slučaju u kojemu je američki veleposlanik u BiH Michael J. Murphy od sudskog progona zaštitio Selmu Cikotića (dokument je javno dostupan na wikileaksu).

Jedino postojanje takvog dokumenta u kojemu netko štiti i nalogodavce i krvnike iz Križančevog Sela može objasniti sramotnu i ponižavajuću presudu po kojoj je najmasovniji zločin nad Hrvatima u Središnjoj Bosni sveden na odgovonost pojedinca. Ovakvom presudom Sud BiH nam želi reći da je jedan vojnik sam spalio Križančevo Selo, ubio 64 stanovnika sela, od toga 12 vojnika HVO-a, dvije starije žene koje je najprije kao i vojnike zarobio, a potom ubio.

Ovakvim presudama Sud BiH produbljuje bol i patnju Hrvata Središnje Bosne, područja u kojemu su Hrvati iako su bili u potpunom okruženju, zahvaljujući HVO-a, obranili svoj narod i izborili se za njegov goli opstanak na stoljetnim ognjištima, oduprijevši se daleko brojnijem agresoru, Armiji RBiH ojačanoj borcima iz islamskih zemalja“, stoji u priopćenju Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH.