Published On: Sri, tra. 17th, 2019

Hrvatski znanstvenik s Yalea uspio je sa svojim timom oživjeti stanice u mozgovima mrtvih svinja

Nadaju se da će tehnologija pomoći kod moždanih udara, traumatskih ozljeda mozga te bolesti kao što je Alzheimerova

Znanstvenici s Yalea, na čelu sa zagrebačkim neuroznanstvenikom Nenadom Šestanom, uspjeli su vratiti dio stanične aktivnosti u mozgove izvađene iz zaklanih svinja, upravo je objavio The New York Times. Mozgovi nisu povratili ništa što bi nalikovalo svjesnosti, nije bilo znakova koordiniranih električnih signala koji su nužni za više funkcije poput svjesnosti i inteligencije. Ali, u eksperimentalnom tretmanu, krvni sudovi u mozgovima svinja počeli su funkcionirati, cirkulirati zamjenu za krv, a pojedine moždane stanice povratile su metaboličku aktivnost, čak su i reagirale na lijekove.

Kada su istraživači testirali dijelove seciranog moždanog tkiva, otkrili su električnu aktivnost u nekim neuronima. Istraživanje je preliminarno i nema nikakve izravne implikacije na tretman ozljeda mozga u ljudi. Ali ideja da se dijelovi mozga mogu obnoviti nakon smrti proturječi svemu što trenutna medicinska znanost vjeruje o tom organu. “To nije živući mozak, ali jest stanično aktivan mozak”, kazao je neuroznanstvenik s Yalea Nenad Šestan, Zagrepčanin koji je vodio istraživanje. “Željeli smo testirati mogu li stanicama u netaknutom mrtvom mozgu obnoviti pojedine funkcije”.

‘OVO NIKAD NIJE NAPRAVLJENO’

Šestan je dodao da su neki ljudi koji su djelovali kao da su mrtvi nakon duljeg izlaganja hladnoći oživljeni i njihovi su mozgovi nastavili funkcionirati. Žrtve moždanog udara, koje su provele i do 16 sati s ugruškom koji je blokirao dotok krvi u neke dijelove mozga, povratile su moždane funkcije nakon što su im liječnici uklonili ugruške. “Ovo je pravi napredak, nešto što nikada nije bilo napravljeno na velikom netaknutom mozgu nekog sisavca”, rekla je za NYT Andrea Beckel-Mitchener, koja vodi istraživanja mozga na Nacionalnom institutu za zdravlje, koje je podržalo istraživanje.

Desetljećima su se liječnici i obitelji umrlih pitali hoće li ikada biti moguće obnoviti funkcije mozga osobi koja je doživjela teške ozljede tog organa zbog moždanog udara ili infarkta. “Imali smo jasnu crtu između ‘ovo je živo’ i ‘ovo je mrtvo’. Kako ćemo sada tretirati ovu srednju kategoriju ‘djelomično živog’? Nismo mislili da može postojati”, rekla je Nita A. Farahany, bioetičarka i profesorica prava na sveučilištu Duke.

Ova studija potvrđuje koliko malo znamo o ozljedama mozga i takozvanoj moždanoj smrti. Bioetičari kao što je dr. Farahany bili su zapanjeni rezultatima koji su objavljeni u srijedu u časopisu Nature. “Ovo je ludo. Ako je ikada postojala tema koja zaslužuje veliku javnu raspravu o etici znanosti i medicine, onda je to ova”, kaže Jonathan Moreno, bioetičar na sveučilištu Pennsylvanije. Dosad se smatralo da mozak brzo propada kada mu se uskrati dotok krvi. Stanice propadaju i veze među neuronima pucaju. Znanstvenici su vjerovali da su te promjene nepovratne ako se dotok krvi ne uspostavi vrlo brzo.

NISU HTJELI RISKIRATI DA MOZGOVI POVRATE SVJESNOST

Istraživači s Yalea nabavili su glave 32 svinje zaklane radi mesa. Pilama su otvorili lubanje i izvadili mozgove. Do trenutka kada je eksperiment počeo, mozgovi su bili bez krvi i na sobnoj temperaturi više od četiri sata. Tim je razvio sustav nazvan BrainEx, koji pumpa eksperimentalnu otopinu u netaknuti mozak. Nadaju se da će ta tehnologija pomoći u pronalaženju novih načina tretmana moždanih udara, traumatskih ozljeda mozga te bolesti kao što je Alzheimerova.

Znanstvenici su upumpavali otopinu u svinjske mozgove šest sati. Otopina je donijela kisik u tkivo i sadržavala kemikalije koje su omogućile istraživačima da prate njezin tok pomoću ultrazvuka. Otopina je sadržavala i kemikalije koje blokiraju nervne signale, jer su znanstvenici s Yalea smatrali da će se stanice mozga bolje očuvati i da će se njihov metabolizam lakše resetirati ako stanice nisu aktivne.

Dodatno, znanstvenici nisu htjeli riskirati da mozgovi povrate svjesnost, koliko god to nevjerojatno bilo. Da je tim vidio električnu aktivnost koja sugerira pravu svjesnost, planirali su mozgovima dati anestetik i odmah ih ohladiti kako bi zaustavili proces. Uz mozgove koji su dobili otopinu BrainEx, ekipa s Yalea promatrala je i mozgove koji nisu dobili nikakve infuzije te one koji su dobili infuzije placebo otopine. Mozgovi u obje skupine nisu pokazale nikakve znakove aktivnosti i stanice su im propadale.

Pošalji ovaj članak prijateljima: