Published On: Mon, Oct 7th, 2013

Hrvatski prijedlog spašava od EU izolacije

Otkako su se rastali u Bruxellesu sedmorica političkih lidera u BiH, započeli su zajedno s posebnim predstavnikom Europske unije u BiH Peterom Sorensenom i unutar svojih stranačkih organizacija razgovore kako između dva modela koja su predložili iz SDA, odnosno dva HDZ-a te trećega koji je ranije predstavila Europska komisija odbiti prihvatljivo rješenje za sve. Svi znaju što neće, a samo su još tri dana ostala do novog susreta s predstavnikom Europske komisije u Bruxellesu za proširenje Štefanom Fueleom koji očekuje jasan model i jasan dogovor. U petak su se u Sorensenovu uredu dogovarali viši stranački predstavnici o mogućim rješenjima provedbe presude “Sejdić-Finci” koja bi zadovoljila sve strane.

Jedini prihvatljiv

Dva izborna područja, koje su gotovo usuglasili HDZ BiH i SDA u Federaciji BiH, prekrižila je Socijaldemokratska partija, dok se pak elektorski model svodi na proporcionalni sustav glasovanja u kojemu su Bošnjaci u debeloj većini. Jedini preostali model o kojemu se intenzivno razmatra jeste jedan od prijedloga izašao iz kuhinje dva HDZ-a protiv kojega do sada, uz iznimku nekih marginalnih političara, nije imao nitko ništa protiv. A ovaj model jednako uvažava i sustav proporcionalne zastupljenosti, odnosno većinsku političku volju, a s druge strane udovoljava kriterijima malobrojnijih Hrvata i manjina, kao i pravedniju teritorijalnu zastupljenost. Ovaj prijedlog kombinira građansku dominaciju, ali i ravnomjerniju nacionalnu reprezentaciju. 
U biti taj dokument, objašnjavaju naši izvori, svodi se na poštovanje načela minimalne višenacionalne zastupljenosti što su kao uvjet za svaki mogući dogovor isticali predstavnici ključnih hrvatskih političkih stranaka. U praksi na taj bi način s područja Federacije BiH kao jedinstvene izborne jedinice član Predsjedništva BiH postao onaj kandidat koji bi osvojio najveći broj glasova čime bi se zadovoljilo načelo najveće potpore biračkoga tijela neovisno s kojega područja on dolazi. Drugi član Predsjedništva BiH bi upravo bio onaj kandidat koji bi osvojio najveći broj glasova, ali uz uvjet da ima većinsku potporu u dvjema ili trima županijama u kojima prvoplasirani kandidat nije ostvario pobjedu.

Uloga županija

To u praksi znači da bi na izborima bilo omogućeno svima, uključujući predstavnike manjina i konstitutivnim naroda, da se kandidiraju na izborima. U praksi pak, s obzirom na sadašnju nacionalnu i ustavnu arhitekturu, bit će izabrani oni kandidati koje preferiraju većinski bošnjački, odnosno hrvatski birači. I pri tome su najvažnije potpore koje će kandidati dobiti od birača iz Sarajevske i Tuzlanske županije, s jedne strane, odnosno Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske i Posavske županije. Takve su projekcije stručnih stranačkih timova koji su provodili izračune i simulacije izbornih rezultata na novome modelu na temelju rezultata izbora koji su održani u posljednjih nekoliko navrata u BiH. Na ovaj bi se način onemogućila i prostorna, a ne samo nacionalna diskriminacija da primjerice, a što je postao slučaj u posljednjih dva izbornih ciklusa, isključivo Sarajevska, odnosno Tuzlanska županija odlučuju o obojici članova državnoga vrha zbog broja birača koliko u njima živi. Preostaje još tri dana za usuglasiti ovaj prijedlog.

VLM