Published On: Pet, lis 28th, 2016

Hrvatski premijer u dvodnevnom posjetu BiH: Došao iskren prijatelj

Novoizabrani predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, zajedno sa izaslanstvom Vlade RH, stigao je u dvodnevnu službenu posjetu Bosni i Hercegovini. Novom hrvatskom premijeru ovo je prva posjeta nekoj zemlji. Hrvatskog premijera u sarajevskoj zračnoj luci dočekao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih poslova Mirko Šarović i veleposlanik RH u BiH Ivan Del Vechio.
Uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića u BiH su doputovali i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i evropskih poslova Davor Ivo Stier, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te predsjednik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.
Kako je najavljeno protokolom, hrvatsko izaslanstvo predvođeno premijerom Plenkovićem susrelo se s predsjedateljem Vijeća ministara BiH dr. Denisom Zvizdićem izaslanstvom Vijeća ministara BiH u kojem su bili i zamjenici predsjedatelja, ministar financija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, i ministrica obrane Marina Pendeš, ministar komunikacija i prometa Ismir Jusko i zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić.
Također, Plenković i izaslanstvo se tijekom prvog dana boravka u BiH susrelo i s članovima Predsjedništva BiH, Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem, kao i poglavarom Islamske zajednice u BiH Reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem te Vrhbosanskim nadbiskupom, kardinalom Vinkom Puljićem i predsjednikom Hrvatskog kulturnog društva Napredak Franjom Topićem.
Za kasne popodnevne sate najavljen je i posjet Kiseljaku i sastanak s načelnikom općine Kiseljak Mladenom Mišurićem-Ramljakom te u Mostaru s biskupom Mostarsko-duvanjskim mons.dr.sc. Ratkom Perićem.
SUSRET PLENKOVIĆ-ZVIZDIĆ
Prvi sastanak po dolasku hrvatskog premijera u BiH bio je s predsjedateljem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine dr. Denisom Zvizdićem.
Zvizdić je kazao kako dojmovi tijekom prvog susreta sa hrvatskim premijerom ulijevaju optimizam u budućnost.
“Kao što znate, Hrvatska je prvi susjed BiH i s njom imamo granicu dugu skoro tisuću kilometara i upravo to će determinisrati i naše buduće odnose koji moraju biti bazirani upravo na razumijevanju i vrlo značajne pomoći koju jedni drugima možemo pružiti u ovom vremenu bh. tranzicije, kao i u globalnim kretanjima u regiji. Hrvatska je već dugi niz godina jedan od pet najvažnijih trgovinskih partnera BiH i najvažnijih investitora u BiH što jasno definira odnose u ekonomskoj suradnji. Naši razgovori su upravo bazirani na ta dva ključna segmenta: daljnji europski put BiH i ekonomski razvoj i suradnja s našim prvim susjednima, odnosno, s Hrvatskmo i cijelom EU”, kazao je Zvizdić.
On je također rekao da je Hrvatska uistinu bila konstruktivan zagovarač europskog puta BiH te da ne postoji niti jedna faza europskog puta BiH, a da kao velikog prijatelja, najveću podršku, nije imalia RH i predstavnike Vlade RH, pogotovo one koji su djelovali u Europskim institucijama.
“Jedan od najvažnijih takvih prijatelja bio je uvaženi gospodin Plenković. Nastavit ćemo zajedno raditi na tome, a naš najvažniji cilj je i dalje EU i očekujemo da ćemo i dalje imati punu, snažnu, nedvosmislenu podršku Hrvatske na tom putu”, izjavio je Zvizdić.
On je potvrdio da je s hrvatskim premijerom dogovoreno kako će Vijeće ministara BiH i Vlada Republike Hrvatske do kraja godine održati zajednicu sjednicu i razmatrati otvorena pitanja između ove dvije zemlje i daljnju nadgradnju dobrosusjedskih odnosa.
“Mi danas u posjeti imamo iskrene prijatelje, koji zaista žele i mogu pomoći BiH, prije svega na putu euroatlanskih integracija i koji jasno razumiju da je naša budućnost ovdje zajednička da su naši ciljevi praktično isti, članstvo u EU i konačnici NATO paktu. Naravno, nitko se ne može razvijati sam, to ćemo uraditi zajedno kroz brojne infrastrukturne, ekonomske, društvene, sportske, političke i sve druge projekte”, zaključio je Zvizdić još jednom poželjevši Plenkoviću i njegovim suradnicima srdačnu dobrodošlicu.
Na lijepim riječima nije ostao dužan ni hrvatski premijer.
“Hvala lijepa predsjedatelju Vijaće ministara, mom prijatelju Denisu Zvizdiću na srdačnoj dobrodošlici i svim kolegama iz Vijeća ministara. Činjenica da je hrvatska vlada na dužnosti već osam dana, a da smo osmog dana ovdje u Sarajevu, potvrda je i našeg izbornog obećanja da će BiH za Republiku Hrvatsku biti vanjsko-politički prioritet br. 1. To govorim s punom odgovornošću i s punim uvjerenjem da će Vlada kao i sve druge institucije RH nastaviti s angažiranom potporom BiH kada je riječ o funkcioniranju i stabilnosti zemlje, a osobito kada je riječ o njenom europskom putu”, kazao je hrvatski premijer.
On je podsjetio da su, u tom kontekstu, europarlamentarci, a sada ministar potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih poslova Stier i ostali zastupnici, kao i on sam, proteklih godina već pokazali koliko se može pomoći kada ste dio europskih institucija.
“Kada imate recentno iskustvo zemlje koja je pristupala EU i Sjevernoatlanskom savezu i kada bez ikakvih rezermi i najboljom namjerom želite pomoći i konkretno pomažete Bih. Dakle, došli smo kao prijatelji s ambicijom da u vremenu koje je pred nama, ostvarimo i stabilnu i partnersku političku suradnju, napredak u gospodatskoj suradnji. Pokušat ćemo riješiti i referentna u smislu dogovora o budućoj suradnji kao i dijelom oko rješavnja nekih problema koji su tu prisutni kroz protekle godine, a isto tako da pomognemo i europski i euroatlanski put”, kazao je Plenković.
Hrvatski premijer je istaknuo da je praktički spreman sporazum o suradnji na europskim pitanjima.
“Mi tu imamo vrsne stručnjake, imamo trenutno važnu poziciju i u okviru Vijeća i Europskom parlamenta i Komisije, kao i svega onoga što naši ljudi mogu pomoći BiH i to smo već demonstrirali uočio podnošenja zahtjeva za članstvo 15. veljače ove godine. Sada, kada dođe upitnik na dnevni, pokušat ćemo naše eksperte staviti u funkciju da vam budu od pomoći i da se odgovori koje će Vijeće ministara i sve druge institucije pripremati budu što kvalitetniji i pridonesu, onome što je najbitnije, pozitivnom mišljenju Komisije o zahtjevu za članstvo BiH, a sukladno tome i davanje statusa kandidata. O tome često razgovaram s nadležnim povjerenikom Johanesom Hahnom, koji je i moj prijatelj i veliki prijatelj BiH”, izjavio je Plenković.
On je naglasio da, će posebnu brigu iskazivati i za ravnopravnost svih konstitutivnih naroda u BiH i svih koji žive u BiH, a osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.
“Nadam se da će dijalog koji imamo doprinijeti i europskom putu i stabilnosti BiH i kvalitetnijim odnosima dvije zemlje”, zaključio je hrvatski premijer.
 

O Stocu i sastavljenim izborima
Odgovarajući na novinarsko pitanje o izbornom zakonu kao i o aktualnoj situaciji u Mostaru, Stocu kao i proteklim izborima, Plenković je kazao:”Naravno da je izborni zakon jedna od ključnih političkih tema za Bih. S velikim zanimanjem pratili smo pripreme za lokalne izbore, vidjeli smo da nije došlo do rješenja koje bi konačno omogućilo izbore u Mostaru. Glede zabrinutosti za incidente koji su se dogodili u Stocu, oni su vrlo jasni. Kolege iz ranije vlade čak su i bili u Stocu, naš je interes da se rasvijetle sve činjenice koje se odnose na taj slučaj i da se steknu uvjeti da se ponovno organiziraju izbori u Stocu”, kazao je on.
“Za Hrvatsku je jako važno da se načelno legitimne zastupljenosti i izbjegavanja svakog inženjeringa i preglasavanja izbjegne i to je ono što je temeljno bitno, a naravno da je donošenje izbornog zakona, kao i svih drugih zakona, prije svega stvar BiH i njenih političkih stranaka i institucija. Mi smo tu da pomognemo u procesima i eventualno ukažemo na određene elemente koje nam se čine nedovoljno dobro definiranim i uređenim, ali u tom pogledu odgovornost je prije svega na našim kolegama i prijateljima”, odgovorio je hrvatski premijer.
U svezi ovog pitanja, predsjedatelj Vijeća ministara Bih, Denis Zvizdić je kazao: “Što se tiče izbora, mogu kazati da se pojavila jedna dobra ideja, a to je da se 2018. spoje lokalni i opći izbori, a bio sam i ranije zagovornik toga da se ovi izbori 2016. prolongiraju i spoje s izborima 2018.godine. BiH se cijelo vrijeme nalazi u jednoj vrsti predizborne kampanje i uvijek sa sobom nosi bespotrebne i nepotrebne tenzije i konflikte i stoga smatram da bi za učinkovit rad izvršnih razina vlasti bilo nužno da vlade dobiju barem tri godine bez tenzija predizbornih tema. Kada govorimo o posljednjim izborima i zbivanjima u Stocu, smatram da bi to trebalo ostati prije svega unutarnje pitanje BiH, institucija, zakona i procedura koje su definirane zakonom. Što se tiče izbornog zakona, kao i svi drugi zakoni u BiH svoju temeljnu premisu moraju imati poštivanje ljudskih prava i jednakopravan status svih naroda i građana. Ako to poštujemo, onda nema razloga da ne poštujemo međunarodne, europske standarde i neće biti nikakav problem sa usvajanjem takvih zakona”, odgovorio je Zvizdić.
O trećem entitetu i posjeti i “miješanju u unutarnje stvari BiH”
Na novinarsko pitanje o stavu Hrvatske o upitniku za članstvo u Eu, kao i o tzv. trećem entitetu i činjenici da pojedini često smatraju da se Hrvatska “miješa” u unutarnje stvari BiH, Plenković je kazao: “Dakle, ponavljam, Hrvatska je prijatelj BiH. Nova hrvatska vlada biti će angažirani partner u rješavanju svih pitanja koja su na europskoj agendi BiH, partner na atlanskoj agendi BiH, ukoliko postoji snažna politička volja da se ide korak dalje prema Akcijskom planu u okviru članstva u NATO-u, pomoći ćemo i tu. Kada je riječ u 21. stoljeću i ‘nemiješanju u unutarnja pitanja’, taj nam je koncept malo, recimo to tako, iz 19. ili početka 20. stoljeća. Svijet je globaliziran, Europa se integrira i fine su nijanse podijeljenih ili zajedničkih ili isključivih nadležnosti.
Naglasio je da Hrvatska pristupa kao kao partner i želi da se sva rasprava koja će u jednom trenutku doći na dnevni red, uz europsku agendu, uz gospodarski razvoj, kao i ona ključna, politička, ustavno-pravna pitanja moraju doći na dnevni red.
“Mi smo sada 21 godinu nakon Daytonskog, Pariškog mirovnog sporazuma koji svojim aneksim definirao ustavnu strukturu BiH i sigurno je da će rješenja koja će u budućnosti definirati i ustroj i odnose između naroda i svih građana BiH, treba doći iz BiH. Mi smo tu da pomognemo. Želimo da Hrvati budu konstitutivan narod i to ravnopravan konstitutivan narod. U prošlosti je bilo situacija kada to nije bilo baš očito. Mislim da je to svima poznato i jasno. naš je interes da unatoč podatcima iz popisa stanovništva, gdje vidimo koji je postotak Hrvata u ovom trenutku, kao prijateljska zemlja , pomognemo da se taj status u svojoj punini realizira. O modelima unutarnjeg ustrojstva BiH, još jednom ponavljam, najvažnije je postići konsenzus i političkih stranaka i institucija. I Hrvatska i drugi akteri u međunarodnoj zajednici tu mogu biti više pomagači, a ne kreatori”, zaključio je Plenković.
Predsjedatelj Vijeća ministara Bih potvrdio je da će EU-upitnik BiH dobiti početkom prosinca, a najavio je i dolazak komesara Hahna 9. prosinca BiH koji će isti uručiti bh. vlastima.
“Upitnik će, pretpostavljam, imati više tisuća pitanja zbog kompleksnosti našeg uređenja, no dalje će biti iznimno važno da  od naših prijatelja, prije svega onih koji su prošli kroz te procese, a to su naši susjedi, posebno Hrvatska, da dobijemo stručnu pomoć koji će našim radnim grupama pomoći da se fokusiraju na najvažnije segmente unutar pitanja kako ne bi gubili vrijeme i stvarima koji nisu toliko važne u samom upitniku. Želimo u predviđenom roku, pretpostavljam da će to biti šest mjeseci, adekvano i stručno odgovorimo na upitnik čime ćemo stoviti i najvažniji korak a to je dobivanje kandidatskog statusa BiH.
O Srbiji, Kosovu i europskoj ulozi Hrvatske
Na pitanje preuzima li Hrvatska, kao članica EU, odgovornost europskog puta za cjelokupno područje, prmeijer Plenković je kazao:
“Mi ćemo se sigurno zalagati da unatoč vrlo kompleksnim okolnostima u kojima se EU danas nalazi, migracijskoj politici, vanjsko-trgovinskoj politici, globalni odnosi, odnosi s Rusijom u kontekstu Ukrajine i Sirije, jasno je da proces proširenja nema u ovom trenutku prioritetan značaj kakav je imao krajem 90-tih ili prošlo desetljeće. Na Hrvatskoj je važna politička odgovornost da sada, u 4. godini našega članstva u EU budemo glavna poveznica za države koje imaju ambiciju ići prema EU. Naravno da je europski proces, kao što je bio i naš, prigoda za rješavanje onih pitanja koja su ostala na denvnom redu. Spomenuli ste odnose sa Srbijom, pri tom mislim na ona pitanja koja su ostala iz vremena velikosrpske i Miloševićeve agresije na Hrvatsku i na BiH, i u tom kontekstu ćemo tražiti da se ta pitanja riješe na vrijeme i da prestanu biti zapreka kreiranju kvalitetnih, normalnih odnosa koji bi pridonosili i gospodarskoj suradnji i široj stabilnosti jugoistoka Europe”.
On je ponovio da će Hrvatska pomoći i prijateljima u Makedoniji, da očekuje nastavak i europskog puta Crne Gore, te da će Hrvatska ratificirati pristupni sporazum Crne Gore za Sjevernoatlanski savez. Kazao je da je Hrvatska kontiunirano u dijalogu i s Kosovom i s Albanijom kao i sa svim državama susjedama i koje, kako je kazao, poznaju možda bolje nego eurpski partneri.
“Od nas EU očekuje kvalitetnu ekspertizu i sugestiju za rješenja”, zaključio je Plenković.
O nadogradnji Dajtonskog sporazuma i federalizaciji i opet trećem entitetu
Plenković je kazao da ustavno ustrojstvo BiH treba biti riješeno temeljem političke volje, dogovora i konsenzusa političkih stranaka i institucija u BiH.
“Mi smo zemlja, a i političari, koji znaju da nam nije perfektan sustav koji nam je na stolu, a donio ga je ipak Daytonsko-Pariško mirovni okvir. Naglašavam mirovni okvir jer svi znamo što je bilo 1995. godine. Kada se steknu uvjeti, kada u Bih bude postojala politička volja za iskorake, načela koja su sugerirana u to Rezoluciji, i decentralizacije i supsidijarnosti i federalizma i legitimne zastupljenosti, odnose se na cijelu BiH, ne samo Federaciju. A što se tiče hipotetičkih pitanja i scenarija na njih u vom trenutku kao odgovoran predsjednik Vlade neću odgovarati. Ono što mogu kazati je to da smo u tijesnom kontaktu sa svim redstavnicima institucija BiH, a naravno i našim političkim i sestrinskim strankama i u okviru EPP-a, a posebno sa HDZ-om BiH i sve što se ovdje zbiva mi nastojimo prije svega dobro razumjeti i prepoznati i razumijeti i mislim da nisu daleko ta stajališta od ovih kojie sam izložio”, kazao je na kraju Plenković

SUSRET PLENKOVIĆ-IZETBEGOVIĆ-ČOVIĆ
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i hrvatski član Predsjedništva BiH dr.Dragan Čović primili su predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića koji je u dvodnevnom službenom posjetu BiH.
Članovi Predsjedništva BiH su izrazili zadovoljstvo što novoimenovani predsjednik hrvatske Vlade dolazi u BiH samo dan poslije prve sjednice nove hrvatske vlade ocjenivši to kao simboličku poruku s ciljem poboljšanja suradnje dviju susjednih i prijateljskih zemalja.
Upoznali su predsjednika hrvatske Vlade o do sada postignutom napredku  puta naše zemlje ka euroatlanskim integracijama. Naglasili su da je Bosna i Hercegovina opredijeljena očuvanju pozitivog momentuma procesa reformi zacrtanih Reformskom agendom za razdoblje 2015-2018., a u cilju dobivanja statusa države kandidata za članstvo u EU do kraja 2017.godine.
Također, istaknuli su da će BiH ubrzati i uložiti dodatne napore pri ispunjavanju svih uvjeta kako bi Vijeće EU moglo, što je prije moguće, razmotriti zahtjev BiH za članstvo i usvojiti Zaključak o proslijeđivanju zahtjeva Bosne i Hercegovine Europskoj komisiji što bi u konačnici rezultiralo dostavljanjem Upitnika Bosni i Hercegovini od strane Europske komisije. Članovi Predsjedništva BiH su izrazili zahvalnost za dosadašnju potporu i pomoć koju je Republika Hrvatska pružila Bosni i Hercegovini u procesu pridruženja Europskoj uniji, s nadom da će se ta potpora nastaviti i ubuduće. U tom kontesktu članovi Predsjedništva su i osobno zahvalili predsjedniku Vlade Republike Hrvatske na njegovoj ulozi za vrijeme njegova mandata europarlamentarca na aktivnom sudjelovanju u izradi svake rezolucije o BiH.
Govoreći o stajalištima 14. hrvatske Vlade o Bosni i Hercegovini, Plenković je naglasio da je BiH visoko pozicionirana kada su vanjskopolitički prioriteti nove hrvatske Vlade u pitanju.
 

Zalagat ću se za ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu kao i njezin europski put koji jedini jamči koheziju i cjelovitost zemlje, te za zaštitu ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda na cijelom području Bosne i Hercegovine, naglasio je hrvatski  predsjednik vlade. Također je istaknuo kako je hrvatski strateški interes integracija svih zemalja jugoistočne Europe u Europsku uniju, ali uz jasno poštivanje europskih vrijednosti, ispunjavanje kriterija te uspostavu vladavine prava.
Sugovornici su istaknuli uvjerenje da će međusobne posjete, poput ove, na najvišoj razini dati snažan impuls zajedničkom radu na rješavanju svih otvorenih bilateralnih pitanja, koja su od obostranog interesa kao što su pitanja granice, neriješena pitanja iz oblasti imovinsko-pravnih i radno-pravnih odnosa, te smanjenje deficita u ekonomsko-trgovinskoj razmjeni.
Sastanku su nazočili u ime člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske dr.Mladena Ivanića savjetnica Mira Pekić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, mr.sc. Josip Brkić i veleposlanica BiH u Republici Hrvatskoj Renata Paškalj.
(V.S./Republikainfo.com)

guest
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare