Published On: Čet, ruj 3rd, 2020

Hrvatski komunalci s međunarodnim lopovima pokrali bazu podataka policije i ucjenjuju građane BiH

Uredništvo portala demos.ba obavijestilo je Tužilaštvo BiH i Agenciju za zaštitu ličnih podataka u BiH o najvećoj krađi ličnih podataka u istoriji BiH.

Nikakva novost nije kada se mnogobrojni posjetioci Dubrovnika žale na cijene za parkiranje automobila u tom gradu. Naime, poznato je da su cijene za parking prilično visoke, a mjesta za parkiranje baš i nema. U slučaju koji mi navodimo riječ je o građaninu iz BiH koji je uredno platio parking u trajanju od dva sata. Pošto su se zadržali nešto više, tačnije dva i po sata jer je dijete htjelo da ode kupiti sladoled, zatekli su kaznu okačenu na automobilu. Parking dva sata u toj zoni Dubrovniku košta 80 kuna (20 maraka) i naši sagovornici htjeli su doplatiti prekoračenje od pola sata, ali tu onda nastaju problem. Nisu imali kome to platiti, samo ih je čekala kazna.

Definitivno onda to postaje vijest kada uočite ogromnu pljačku za kazne koju možete naći zataknutu za brisač vašeg vozila. Tu kaznu ostavljaju ljudi iz firme Sanitat Dubrovnik, i ako odmah ne platite tu kaznu (a riječ je o pljački koju ćemo lako dokazati) za izvjesno vrijeme dođe vam kazna s nekoliko adresa iz Evrope. Kazna iznosi 161,84 eura i upućena je iz Londona sa adrese Bog zna kakve firme, koja uzgred budi rečeno sebe naziva organizacijom, a ona se zove Euro Parking Collection plc, i nalazi se na adresi Unit 6, Shepperton House.

I ako ste se našli u čudu kakve veze sad ima London sa Dubrovnikom i firmom Sanitat u slučaju naplaćivanja kazni, zadesit će vas nova čuda. Pazite sad na slijedeće informacije. Ta  organizacija, a ne firma iz Londona, jer se tako sami nazivaju ima otvoren račun u Njemačkoj u SEB banci, a kaznu naplaćuje isključivo u eurima, a ne u valuti recimo Republike Hrvatske gdje se radnja i odvijala, ili recimo u valuti BiH gdje je kazna dostavljena. Možda ste pomislili da je tu kraj ovom prodavanju magle i očitom fiktivnom postojanju, ne ni firmi, nego organizacija kako se oni sami nazivaju, ali ste se još jednom uzaludno ponadali. Poštanska markica na koverti u kojem vam je stigla kazna naljepljena je u Švedskoj u gradu Malmeu na adresi PO Box 2275 SE-202 26 Malmo.

Ista stvar, sa istom kaznom građanima dolaze i iz Crne Gore od Parking Servisa Herceg-Novi. Svi ostali detalji su isti, sa Londonom, Njemačkom i Švedskom kao i u prethodnom slučaju, tako da se slobodno može reći da se ovdje radi o međunarodnoj kriminalnoj organizaciji.

Sami ovaj lavirint u kojem se gube pouzdani tragovi ako imate namjeru da provjerite o čemu je zapravo riječ nije čak toliko ni čudan koliko je zapravo zabrinjavajući. Zašto nije čudno? Jednostavno iz razloga što brojne svjetske varalice na ovaj ili sličan način od naivnih ljudi koji se neće pobuniti jednostavno iznude novac, odnosno opljačkaju ih, a oni koji malo počnu razmišljati i raspitivati se o svemu teže će nasjesti na prevaru i pljačku. A zašto je sve ovo zapravo zabrinjavajuće, to je pravo pitanje na koje želimo ukazati ovim tekstom.

Naime, na ovoj kazni koju dobijete nalaze se otkriveni podaci ljudi sa njihovom adresom stanovanja i to na osnovu fotografisanog automobila i broja sa registarske tablice na vozilu. Postavlja se pitanje ko je smio i mogao odavati informacije o ličnim podacima građana jer je očito da se ovdje ulazilo u bazu podataka po osnovu vlasništva automobila sa izdatom registarskom tablicom vozila. Ko smije davati te podatke i na osnovu kojeg zakona, odnosno ko je ovlašten da takve podatke zahtjeva da dobije i ko smije takve podatke davati. Ovdje je definitivno riječ o klasičnom odavanju ličnih podataka, a ovo se djelovanje može smatrati krađom podataka građana i izdajom države.

Poruka građanima BiH je da se na ovakve obavijesti ili kazne ne obaziru. Ključ je naime u tome da su na poleđini sitnim slovima ubačeni pasusi sa naslovom: Izjava o zaštiti podataka i pasus sa naslovom: Kako sačiniti prigovor, gdje ovi dobro znaju da raspolažu sa nezakonito pribavljenim ličnim podacima. Ako vi odgovorite ili se žalite onda se oni time opravdavaju da imaju pravo raspolagati sa vašim podacima. Tako da nikako nemojte odgovarati, niti zvati ili bilo kako odgovarati nego samo to zanemarite. Ta organizacija kako se oni sami nazivaju znaju da je pribavljanje, prikupljanje i obrada ličnih podataka bez saglasnosti kazneno djelo i ono ne može poslužiti u bilo kakvom pravnom postupku.

Nešto slično se dešavalo u Sloveniji i Italiji, ali su te države odmah reagovale i tužilaštva su preuzela slučajeve i skočili da vidi da li su podaci bili ukradeni, gdje su procurili i na koji su način ove fantomske organizacije došle do podataka.

Strah da će vas policija Republike Hrvatske i Crne Gore zasutaviti na granici i kažnjavati zbog ovoga je suvišan. Kako se pokazalo u praksi u Austriji, Sloveniji i Italiji da bi ova firma ili organizacija mogla to istjerati na Sudu trebala bi od ljudi imati pisanu saglanost za korištenje ličnih podataka. Još jednom da ponovimo: Nemojte odgovarati bilo kako na ove kazne. O tome se sada bavi Tužilaštvo BiH koje je obećalo da će zaštititi svoje građane u skladu sa zakonom.

Član 1.Zakona o zaštiti ličnih podataka u  BiH je precizan i on kaže slijedeće:

Cilj ovog Zakona je da se na teritoriji Bosne i Hercegovine svim licima, bez obzira na njihovo državljanstvo ili prebivalište, osigura zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda, a naročito pravo na privatnost i zaštitu podataka u pogledu obrade ličnih podataka koji se na njih odnose. Ovim Zakonom osniva se Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Agencija), utvrđuju se: njena nadležnost, organizacija i upravljanje, kao i druga pitanja značajna za njen rad i zakonito funkcioniranje.

Dalje, u Članu 5. istog Zakona stoji da se podaci mogu obrađivati uz saglasnost nosioca podataka, a saglasnost za obradu posebne kategorije ličnih podataka mora biti data u pisanoj formi, mora je potpisati nosilac podataka, mora imati tačnu naznaku podataka u vezi s kojima se saglasnost daje, te mora sadržavati ime kontrolora, svrhu i vremenski period na koji se saglasnost daje.

Članom 17. Zakona o zaštiti ličnih podataka se precizira da se ne mogu dati lični podaci trećoj strani prije nego što se o tome obavijesti nosioca podataka. Ako nosilac podataka ne odobri davanje ličnih podataka, oni se ne mogu otkriti trećoj strani osim ako to nije u javnom interesu. I na koncu recimo i to da su predviđene zakonske sankcije za zloupotrebu ličnih podataka i kreću se od 10.000 do 100.000 maraka ako se protupravno obrađuju lični podaci.

Uredništvo portala Demos.ba obavjestilo je nadležno državno Tužilaštvo kao i Agenciju za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini o ovoj najvećoj krađi ličnih podataka u istoriji BiH.

Još jednom upozoravamo građane da ne odgovaraju na pozive za plaćanje od pomenute ili slične organizacije jer drugačije će se pravno smatrati da su dali saglasnost da se određena kriminalna organizacija može poslužiti ukradenim ličnim podacima i tako legalizirati svoje nezakonito potraživanje. Taj poziv jednostavno ignorišite i stavite u arhivu.

Čekamo od nadležnih organa da provedu istražne radnje  i da ustanove ko je nezakonito proslijedio lične podatke građana BiH i da o daljim koracima obavijeste širu javnost.

~ Demos.ba

Leave a comment

XHTML: You can use these html tags: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>