Published On: Pon, sij 28th, 2013

Hrvatske i bošnjačke županije Federacija iscrpljuje, ali problem su županije…

hrvatske-zupanije-fbih-iscrpljuje-a-rs-gospodarski-raste-slika-782479Ratna razaranja, zemljopisne odlike, daytonski ustroj, sve to je na određeni način utjecalo na značajne razlike u ekonomskom, socijalnom i svakom drugom razvoju pojedinih područja u Bosni i Hercegovini. Neki od statističkih pokazatelja i službenih brojki pokazuju kako se i zadnjih godina mijenja slika razvoja određenih teritorija.
Bruto domaći proizvod jasno govori da je Sarajevska županija u najpovoljnijem položaju. BDP u ovom dijelu BiH krajem 2011. godine iznosio je 13.151 KM po stanovniku, odnosno više od 5,7 milijardi maraka. To je dvostruko više od BDP-a koji imaju četiri većinski hrvatske županije zajedno. Hercegovačko-neretvanska, Posavska, Zapadnohercegovačka i Hercegbosanska županija su zajedno imale BDP 2,8 milijardi KM. To je tek nešto više od BDP-a ostvarenog u Tuzlanskoj ili Zeničko-dobojskoj županiji. Republika Srpska je u 2011. godini imala BDP od 8,6 milijardi KM, a podaci o BDP-u po stanovniku pokazuju da bi RS uskoro mogla prestići FBiH.
Industrijska proizvodnja također nije ravnomjerno raspoređena u BiH, a pogotovo ne u Federaciji. Na Sarajevsku, Tuzlansku i Zeničko-dobojsku županiju otpada čak 71 posto industrijske proizvodnje. S druge strane, četiri većinski hrvatske županije u industrijskoj proizvodnji FBiH sudjeluju sa skromnih 15,5 posto. Još više zabrinjava podatak da je samo godinu dana ranije taj udio bio 19,5 posto, što samo potvrđuje da industrijska proizvodnja u ovim dijelovima Federacije drastično opada. RS, koja umnogome vodi autonomnu ekonomsku politiku, imala je stopu rasta industrijske proizvodnje u 2011. godini od 4,7 posto, odnosno dvostruko više od FBiH. Iako je i ekonomija RS-a u problemima, razlika i dalje postoji. Na ovakve podatke uveliko utječe i situacija s infrastrukturom. Izgradnja prometnica i drugih građevina, ne donosi samo porast zaposlenosti na određenom području, već stvara i realne uvjete za kasniji gospodarski razvoj kroz privlačenje investitora, jačanje prometnih veza s inozemstvom i slično.
Gradnja infrastrukture
Stoga je zanimljivo pogledati kako se odvija izgradnja ključnog infrastrukturnog projekta u BiH, cestovnog koridora Vc. Trenutačno se najviše radova izvodi na dionicama koje prolaze kroz Zeničko-dobojsku i Sarajevsku županiju, a Zenica i Sarajevo bit će prva dva regionalna centra u BiH koja će biti povezana autocestom.
Osim ovih, gradi se još samo jedna poddionica na jugu Hercegovine. Dionice kroz HNŽ ostavljene su za kraj. S druge strane, već se priprema teren za izgradnju kraka koji bi Tuzlu povezivao s koridorom Vc. HBŽ i SBŽ se nadaju brzim cestama, čija izgradnja neće početi uskoro. Nakon autoceste od Banje Luke do Gradiške, vlasti RS-a pripremaju gradnju autoceste prema Doboju. Na ovakve podatke utjecaja ima i nefunkcionalan ustroj Federacije, pregolema administracija koja guši razvoj, kao i političko preferiranje određenih područja. RS, pak, usprkos industrijskoj inferiornosti i činjenici da je u njen sastav ušlo više predratnih nerazvijenih općina u BiH, gospodarski je sustigla FBiH. Rezultat je to prvenstveno činjenice da sama kreira svoj razvoj i raspored prihoda.
VL