Hrvatska ne priznaje radni staž ‘Krajišnicima’ ali ni onaj iz NDH? Štrbac: ‘Žele smanjiti trošak mirovina’

Pitanje priznavanja radnog staža osobama koje su bile zaposlene na području tzv. Republike Srpske Krajine (RSK) između 1991. i 1995. i dalje izaziva pravne sporove. Ustavni sud Hrvatske već je više puta poništio odluke upravnih sudova, ali postupci se otežu godinama, a mnogima staž i dalje nije priznat.

Slučaj Marije Jović

Jedan od primjera je Marija Jović iz Gline, bivša radnica Pamučne predionice, koja od 2016. vodi spor za priznavanje radnog staža od 1992. do 1995.

Iako je dostavila ovjerenu zdravstvenu knjižicu i svjedočenja kolegica kao dokaz da je bila zaposlena, Upravni sud i Visoki upravni sud odbili su joj priznati staž jer u hrvatskim evidencijama nema podataka o njezinom osiguranju.

Zanimljivo, sudovi su joj priznali staž od 1991. do ožujka 1992., no ne i za period koji je provela pod vlašću pobunjeničke paradržave.

Štrbac: ‘Hrvatska želi smanjiti troškove mirovina’

Predsjednik DIC Veritas, Savo Štrbac, tvrdi da su brojni slični slučajevi i da hrvatske vlasti svjesno odugovlače postupke kako bi smanjile broj priznatih konvalidacija i tako umanjile financijske obveze države.

„Postupci napreduju izuzetno sporo, a često završavaju negativnim odlukama. Iako Zakon o konvalidaciji propisuje da bi radni staž trebao biti priznat svima osim pripadnicima vojske, policije i Vlade RSK, praksa sudova pokazuje suprotno“, tvrdi Štrbac.

Njegova supruga, bivša zaposlenica Općinskog javnog pravobraniteljstva u Benkovcu, vodi sličan pravni spor.

„Dokazala je radni odnos ovjerenom zdravstvenom knjižicom, ali sudovi ne priznaju te dokaze. Ustavni sud već je dva puta poništio presude, no Upravni sud ih je opet ponovio, ignorirajući najvišu sudsku instancu u državi“, kaže Štrbac.

Problemi ne završavaju na mirovinskim pravima

Osim problema s priznavanjem radnog staža, bivši stanovnici RSK susreću se s brojnim administrativnim preprekama – nedostatkom dokaza o završenoj školi, sklopljenim brakovima ili izdanim smrtovnicama za rodbinu.

Mnogi od tih dokumenata nestali su ili nisu sačuvani, što dodatno otežava dokazivanje prava pred hrvatskim institucijama.

Dok Ustavni sud traži poštivanje Zakona o konvalidaciji, sudovi i državne institucije u praksi opstruiraju ostvarivanje mirovinskih prava bivših zaposlenika RSK, čime se broj priznatih zahtjeva minimalizira.

Pitanje je – hoće li se politika konvalidacije promijeniti ili će sporovi trajati desetljećima?

Ni staž iz NDH ne priznaje se u današnjoj državi. Stav – Kvislinška država kao i RSK

Staž ostvaren tijekom razdoblja Nezavisne Države Hrvatske (NDH) od 1941. do 1945. nije bio automatski priznat nakon završetka Drugog svjetskog rata, ali postoje određeni pravni presedani i iznimke.

Kako je tretiran staž iz NDH?

1. Nakon Drugog svjetskog rata, Jugoslavija nije priznavala radni staž ostvaren u institucijama i poduzećima NDH, osim ako su ta poduzeća nastavila djelovati u novoj socijalističkoj Jugoslaviji.
2. Zaposlenici koji su nastavili raditi nakon 1945. mogli su tražiti priznavanje dijela staža, ali uz pojedinačne provjere i odobrenja.
3. Državni službenici NDH (vojska, policija, uprava) nisu imali pravo na priznavanje staža jer je NDH bila proglašena kvislinškom i okupacijskom tvorevinom.
4. Radnici privatnih poduzeća ili obrta mogli su pokušati dokazati da su imali neprekinut radni staž i eventualno su im određeni periodi mogli biti priznati, ali to nije bila sustavna praksa.

Priznavanje u Hrvatskoj nakon 1991.

Nakon osamostaljenja Hrvatske, nije došlo do naknadne legalizacije radnog staža iz NDH, budući da se mirovinski sustav oslanjao na zakonodavne okvire bivše SFRJ i Hrvatske kao pravne sljednice.

Za razliku od pokušaja priznavanja staža u tzv. RSK, staž iz NDH nije bio pravno priznat u jugoslavenskom ni kasnijem hrvatskom mirovinskom sustavu, osim u rijetkim slučajevima gdje su pojedinci nastavili raditi u istim institucijama nakon rata.