Published On: Čet, stu 6th, 2014

Hrvatska jedinica u BiH jedno je od rješenja: Mora se osigurati jednakopravnost Hrvata

“I mi inzistiramo na promjeni izbornog zakonodavstva. O tome sada nismo razgovarali na sastanku u Mostaru iako smo bili glasniji čak i od hrvatske strane kada je u pitanju njihova teritorijalna jedinica. Mora se osigurati ravnopravnost Hrvata”, ustvrdio je Radmanović

Nebojša Radmanović za desetak dana napušta mjesto srpskog člana Predsjedništva BiH. Po odredbama Ustava nije se treći put mogao kandidirati za ovu dužnost. Njegov mandat obilježili su politička odmjerenost, spremnost na dogovor, ali i tvrdokorno inzistiranje na provedbi ustavnih odredbi oko rada Predsjedništva i poštovanju stajališta iz Republike Srpske. U najvećem dijelu u tome je uspio. Radmanović vjeruje kako način odlučivanja u Predsjedništvu može poslužiti kao matrica za rješavanje brojnih otvorenih pitanja bez uplitanja stranaca i uz temeljni dogovor lokalnih političkih aktera iz BiH.

Večernji list: Kako ocjenjujete rezultate izbora i trenutačni rasplet? Tko su glavni partneri za uspostavu vlasti? 
Rezultati su i za mene manje-više očekivani. Kada to kažem tako, onda se ovo manje odnosi na moju političku stranku SNSD. Naša je procjena bila da ćemo imati i člana Predsjedništva iz RS-a i nekoliko zastupnika više. A ‘više’ pak se odnosi na SDA i HDZ. Procjenjivao sam da će SDA dobiti više zastupnika i da će pobijediti Bakir Izetbegović. Objektivne analize pokazivale su i da će HDZ pobijediti kada je u pitanju hrvatsko biračko tijelo te da će Čović biti izglasan bez obzira na razne podvale koje prave domaći i strani mešetari.

Večernji list: Kako gledate na mogućnost da politički Bošnjaci presude o vlasti u RS-u?
To ne bi bilo dobro ni za koga. Dakako, ni za Bošnjake čak i kada bi to bio slučaj. Vrlo je važno da su i politički Bošnjaci počeli razumijevati kakvu odgovornost sa sobom nosi biti najbrojniji u zemlji. Godinama to nije bio slučaj i time su upropastili ono što je dogovoreno u Daytonu uz potporu dijela međunarodnih dužnosnika koji su kršili daytonski Ustav kako im se sviđalo. BiH može opstati samo ako su u njoj svi zadovoljni.

Večernji list: Kako to napraviti?
To znači da najbrojniji Bošnjaci trebaju popuštati onima koji su nezadovoljni, a ne ih pritiskati. Ako znate da se Srbi hoće odvojiti, onda trebate poduzeti korake kako se to ne bi dogodilo. Ako, pak, znate da Hrvati nisu jednakopravni kao druga dva naroda, da ih se nadglasava, onda se moraju potruditi ispraviti tu nepravdu. Tako se gradi moguća BiH.

Večernji list: Kako gledate na zahtjev hrvatskih stranaka, napose HDZ-a, da se ustroji izborna jedinica posredstvom koje se Hrvatima ne bi nametali politički predstavnici? 
Na svim sastancima predstavnici HDZ-a inzistiraju na promjeni izbornih pravila i sadašnje prakse. Mislim da su u tome u pravu. I mi inzistiramo na promjeni izbornog zakonodavstva. O tome sada nismo razgovarali na sastanku u Mostaru iako smo bili glasniji čak i od hrvatske strane kada je u pitanju njihova teritorijalna jedinica. Mora se osigurati ravnopravnost Hrvata. Međutim, mi mislimo da nije na nama da kažemo kako će se to organizirati. Je li to treća jedinica ili nešto drugo, tek ćemo vidjeti. Ali, ne mogu se zatvarati oči oko toga da su Hrvati neravnopravni. Mislim da Bošnjaci zajedno sa Srbima trebaju učiniti sve da Hrvati budu ravnopravni. To je interes svih ovdje.

Večernji list: Nedavno je bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown govorio o prijetnjama ratom u slučaju pomicanja granica. Kako na to gledate?
Spremnost za rat u BiH ne postoji, ali se uvijek može dogoditi. Uvjeren sam, međutim, da nijedna politika u BiH nije ratnički orijentirana. Ratom plaše neki nedovršeni političari iz BiH i neki stranci. Ashdown pripada onoj grupaciji koja je profitirala od ratnih događanja ovdje, bilo da se radilo o Kosovu ili poslije rata u Bosni i Hercegovini. No, valja reći da u BiH imamo dosta kompliciranu situaciju kada su u pitanju neki radikalni pokreti vezani uz Bliski istok. To je problem koji se ne treba kriti. Mi imamo 350 državljana BiH, koliko je poznato, u ratovima na Bliskom istoku, a vjerojatno ima puno više onih koji su angažirani oko toga. Njihov povratak u BiH bi mogao biti ozbiljan problem. Treba reći da u političkom establišmentu Bošnjaka ne postoje oni koji ih podupiru, što je dobro. To je sastavni dio europske priče, odnosno Europske unije koja je najveći mirovni projekt na svijetu i kojoj i mi želimo pripadati.

Večernji list: Što vi predlažete, kako odblokirati europski put?
Jednostavno! BiH, njezino unutarnje uređenje i odnosi, su njezino pitanje. Dobrodošli su svi stranci koji razumiju složene zemlje kao što su Švicarci, Belgijci i svi koji imaju iskustva višenacionalnih zemalja. Ne trebaju nam europski birokrati koji daju recepte što može, a što ne može. Tako jednostavno ne ide. I domaći političari moraju shvatiti, a ujedno je poruka nekima koji su vezani uz određena veleposlanstva da nema sreće u tome. Ovdje zajedno trebamo uređivati međusobne odnose i odlučivati o našem europskom putu. Pa čak i posljednja situacija o obećanoj ogromnoj pomoći poplavljenim područjima je pokazala da nismo dobili ništa, a tvrdi se suprotno. Ovo što govorim je zato što se ovdje može roditi euroskepticizam, a što ne bi bilo dobro za nas, ali i za njih.