Published On: Ned, lis 22nd, 2017

HRVATSKA JE ZA TODORIĆEM RASPISALA PLAVU TJERALICU, A TO ZNAČI DA JOŠ NE TRAŽI NJEGOVO HAPŠENJE Interpol traži njegovu adresu…

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu jučer je u poslijepodnevnim satima raspisalo tjeralicu za Ivicom Todorićem, vlasnikom koncerna Agrokor, osumnjičenim za izvlačenje oko milijardu i pol kuna iz posrnuloga koncerna. “Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je, u okviru poduzimanja radnji iz svoje nadležnosti, a slijedom rješenja Županijskog suda u Zagrebu o određivanju istražnog zatvora protiv prvookrivljenog hrvatskog državljanina, sukladno čl. 566 ZKP-a izdalo tjeralicu protiv tog prvookrivljenika.

Daljnje radnje po izdanoj tjeralici provodi policija sukladno zakonskim odredbama”, priopćila je jučer glasnogovornica DORH-a, Martina Mihordin. Ivica Todorić, prema posljednjim informacijama kojim se raspolagalo, nalazio se u Londonu, gdje je boravio sa svojim sinovima Antom i Ivanom, također osumnjičenima u aferi Agrokor. No, njima, za razliku od oca, sud nije odredio pritvor, pa se Ante Todorić u petak rano ujutro vratio u Hrvatsku i dao iskaz Državnom odvjetništvu, a u procesno identičnoj situaciji je i Ivan Todorić koji najvjerojatnije čeka poziv Državnog odvjetništva na prvo ispitivanje.

Bez uhićenja

Naziv Interpolova tjeralica kolokvijalno se koristi za tzv. crvenu tjeralicu koja podrazumijeva da zemlja tražiteljica konkretno traži uhićenje i izručenje određene fizičke osobe. Ako je za Todorićem raspisana takva tjeralica, to znači da će zapravo odmah ime, slika, otisci pristiju i osobni podaci Ivice Todorića biti poslani u evidencije nacionalnih policija 186 država svijeta koje su ga zatim, pri prvom kontakst s njim, bio on zatečen u prometu ili pronađen na kućnoj adresi, dužne uhititi i privesti na sud te države radi započinjanja ekstradicijskog postupka.

Jedna od rijetkih stvari koja ga može zaštititi od izručenja jeste da uhićenik posjeduje državljanstvo države u kojoj je uhićen, s obzirom na to da države članice nisu dužne izručivati svoje državljane. Kako su nam pojasnili, podaci o Interpolovoj tjeralici upisuju se u Schengenski informacijski sustav (SIS II) u koji Hrvatska ima pristup od 27. lipnja ove godine.

No, DORH je jučer priopćio isključivo da je raspisana tjeralica, no kako neslužbeno doznajemo ne radi se o crvenoj tjeralici. Naime, ostale boje Interpolovih tjeralica koriste se za korenspondenciju, koja premda formalno nosi naziv tjeralica zapravo to u kolokvijalnom smislu nije nego se radi o raznim oblicima međunarodnih upozorenja ili prikupljanja podataka. Tako je žuta Interpolova tjeralica zapravo zahtjev za potragu za nestalim osobama. Narančasta je upozorenje drugoj državi na određenu opasnost, npr. od terorističkog napada itd.

Prema informacijama koje je dobio Jutarnji list, za Todorićem je jučer rapisana tzv. plava tjeralica, odnosno zatjev da se o toj osobi prikupe podaci – mogući lažni identiteti, aktivnosti i najvažnije adrese. Dakle, Hrvatska je od Interpola zatražila provjeru mogućih Todorićevih adresa, no za sada još ne traži njegovo uhićenje. Međutim, sasvim je izvjesno da se na osnovi takvih podataka sprema drugi akt sličan tjeralici, a to je – europski uhidbeni nalog (EUN).

Locirati prije transfera

Naime, za raspisivanje EUN-a poželjno je da se državi od koje se traži predaja, a u ovome slučaju to je navodno Ujedinjeno Kraljevstvo, dostavi točna Todorićeva adresa kako bi ga u trenutku rapisivanja naloga Britanci mogli uhititi. Jučer smo također uspjeli doznati da EUN za Todorićem još nije raspisan premda zapravo za to postoje sve zakonske osnove. Naime, premda je rješenje za određivanje istražnoga zatvora protiv njega nepravomoćno, nepodijeljena je praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske da se o eventualnoj žalbi na pritvor osobe koja nije dopstupna može odlučivati tek kada se tu osobu pritvori.

Dakle, prema praksi Vrhovnog suda, Todorićeva se žalba ne smije razmatrati prije nego što on bude uhićen i pritvoren. Premda je do sada bilo pokušaja da se ovakva praksa promijeni, Vrhovni sud je, kako su nam jučer objasnili stručnjaci bliski najvišoj sudskoj instanci, remisorno vraćao takve zahtjeve smatrajući da bi eventualna odluka o odbijanju žalbe osobi koja nije prisutna, dakle njezinim odvjetnicima, značila da se toj osobi povrjeđuje pravo na obranu.

guest
nije obvezno
14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
14.7K
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x