Published On: Tue, Jul 2nd, 2013

ŠTIKS/HORVAT: Hrvatska je postala ‘punopravna članica periferije EU-a’

Komentar koji vrlo kritički promatra ulazak Hrvatske u Europsku uniju pojavio se u ponedjeljak na portalu britanskog dnevnika Guardian. U tekstu autorski tandem Horvat-Štiks zagovara hrvatsko odbijanje neoliberalne matrice koja dolazi iz Bruxellesa te povezivanje s istočnoeuropskim zemljama koje su u sličnim problemima, ‘na principima demokratskog sudjelovanja, socijalne pravde i međunarodne solidarnosti’

‘Hrvatska politička elita želi da njeni građani povjeruju kako je konačno ostvaren stari san o priključivanju Europi. Na tom snu temeljila se pripovijest pomoću koje su se nekoć legitimizirali razlozi za napuštanje socijalizma i potom Jugoslavije. No skoro nitko u Hrvatskoj ne vjeruje da će jutro nakon ulaska donijeti bolji život’, stoji u tekstu što ga potpisuju Srećko Horvat i Igor Štiks – publicističko-aktivistički dvojac koji iza sebe ima i knjigu ‘Pravo na pobunu’ posvećenu studentskoj blokadi i raznim oblicima građanskog otpora u Hrvatskoj 2009/10. godine.

U komentaru za Guardian Štiks i Horvat upozoravaju na loše ekonomske perspektive Hrvatske naglašavajući da ‘nekoć najprosperitetnija i najrazvijenija jugoslavenska republika’ danas gotovo da i nema industrije. Kao alternativu proizvodnji vlast nudi turizam, ali ta grana, tvrde autori, u BDP-u sudjeluje sa svega 20 posto (dok se vanjski dug od raspada SFRJ-a naovamo povećao 20 puta i iznosi skoro 100 posto BDP-a).

‘Nije iznenađenje što je Hrvatska treća u Europi po stopi nezaposlenosti mladih ljudi (51,8 posto). Ispred su samo Grčka i Španjolska. Hrvatske vlade, i desne nacionalističke i lijeve socijaldemokratske, poslušno su slijedile savjete EU-a o žestokim mjerama štednje i prije pristupanja Uniji’, tvrde autori, konstatirajući kako Hrvatska 1. srpnja zapravo nije ušla u EU, nego je postala ‘punopravna članica periferije EU-a’.

Štiks i Horvat vide u tome povijesnu ironiju, tvrdeći da Hrvatska ulazi u asocijaciju koja je u sličnoj krizi kao početkom 80-ih Jugoslavija – krizi koja je uzrokovala manjak solidarnosti, nacionalizam, a zatim i raspad sistema.

Autori se suprotstavljaju tezi glavnog hrvatskog pregovarača s Bruxellesom, Vladimira Drobnjaka, o beneficijama koje zemlji donosi ‘sjedenje za istim stolom i sudjelovanje u donošenju odluka’. Tvrde da će ogroman vanjski dug oslabiti pregovaračku poziciju službenog Zagreba.

Horvat i Štiks smatraju da će dolazak granice EU-a do Bosne i Hercegovine te Srbije narušiti ekonomsku, društvenu i političku dinamiku cijele regije (koja je svojevremeno bila prostor bez granica), i to u trenucima kad su se počele obnavljati veze pokidane tijekom rata.

U zaključku komentara zagovara se odustajanje od neoliberalne ideologije i politike radikalnih budžetskih rezova. ‘Hrvatska mora razumjeti da, ako želi da je se unutar EU-a čuje, ona mora napustiti jednosmjernu komunikaciju s Bruxellesom. Nju valja zamijeniti mrežom međusobno solidariziranih država istočne Europe koje muče slični problemi – kako unutar EU-a, tako i na ostatku Balkana’, poručuju autori.