Sjedinjene Države snažno podupiru temeljne slobode, uključujući i slobodu okupljanja i govora, jer je to iznimno važno za građane svake države, uključujući i moju, kao i Bosnu i Hercegovinu. Građani i njihovi izabrani predstavnici, kada koriste ove slobode, trebaju to raditi na način koji nije opstruktivan, koji ne potkopava pomirenje, međusobno razumijevanje, suradnju …
Vjerujemo da je važno da izabrani lideri i vladini dužnosnici, kada organiziraju neki skup, prihvate i odgovornost za taj čin. Oni moraju imati na umu da im je zadatak da promoviraju, a ne potkopavaju pomirenje među narodima, da doprinose boljem razumijevanje među ljidma, te da praktično rade na izgradnji bolje budućnosti, a ne stvaraju podjele, mržnju, diskriminaciju, ili ljude i ideje koje nisu u skladu s europskim vrijednostima, koje su u suprotnosti s željom ljudi BiH da budu bliže Europskoj uniji i njenim institucijama – kaže u interjuu za “Dnevni avaz” zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD Brian Hoyt Yee (Bryan Hoyt Yee).
Europske vrijednosti
A koncert je u suprotnosti s tim vrijednostima?
– Nisam upoznat sa svim detaljima tog događaja. Snažno podržavam izjavu Vijeća za provedbu mira (PIC).
Ono što nas brine nije ni bilo kakav koncert ili oni koji na tome nastupaju. I u mojim SAD imamo neke umjetnike, glazbene izvođače koji su jako kontraverzni i što god ja ili moja vlada mislila o njima, oni imaju pravo iznijeti svoj stav. Ali, posebno izabrani dužnosnici, odgovorni su za poštivanja osnovnih ljudskih sloboda.
Biznismeni, menadžeri koncerata … možda to i ne moraju, mada svaki građanin mora poštivati prava i slobode drugih i drugačijih, ali političari imaju posebnu odgovornost, posebno oni koji su izabrani i na pozicijama su vlasti. Još je veća odgovornost na onima koji kažu da su opredijeljeni da BiH približe europskim standardima i EU.
Njihova je uloga krucijalna, kako u stvarima koje podržavaju i promoviraju, tako iu stvarima gdje su protiv nečega. Ako su ti događaji protivni demokratskim standardima, europskim vrijednostima, temeljima na kojima počiva svaka država u Europi, to ne pomaže, ne donosi dobro bilo kojoj državi koja želi približavanje EU.
Građani žele sigurniju, stabilniju i naprednu BiH. Ne žele svađe, podjele, krize …
Dakle, mi s našim partnerima koji žele dobro BiH, vrlo pažljivo pratimo ne samo ovaj događaj o kojem govorimo, već i ostale aktivnosti i gledamo posebno kako se odgovorni ponašaju.
Jeste li se sreli, onda, s ljudima o kojima govorite i razgovarali s njima o koncertu?
– Nisam, nažalost. Ovdje sam bio kratko. No, veleposlanstvo SAD radi i nije nikakva tajna što mi mislimo o tom koncertu u Mostaru. Izabrani dužnosnici i čelnici ove države dobro znaju što mislimo.
Dva entiteta
Imamo već neko vrijeme proces oživljavanja ideje stvaranja “trećeg entiteta”. Što je Vaš stav po tom pitanju?
– Politika SAD je konzistentna. Bez obzira da li su na vlasti u mojoj državi republikanci ili demokrati, naša politika prema BiH i Balkanu se nije mijenjala. Podrška SAD dejtonskoj viziji BiH, kao jedne, jedinstvene i suverene države čije su granice definirane i nepromjenjive, u kojoj su dva entiteta i žive tri konstitutivna naroda i pripadnici ostalih, neupitna je.
Politički lideri i izabrani dužnosnici dužni su podržavati Ustav BiH, njene zakone i da rade prema realizaciji cilja zvanilne politike ove države – ulazak u EU, NATO, da postanu privlačnije mjesto za strane i domaće investicije, da imaju konkurentniju ekonomiju …
Sve to zahtijeva političku stabilnost i jasan smjer i cilj prema kojem država ide.
Svi oni koji rade protiv Dejtona, protiv Ustava BiH, ili temeljnih demokratskih postulata koji podrazumijevaju da nema promjena granica, da nema kršenja zakona, ne pomažu ovoj zemlji da se kreće u smjeru koji građani BiH žele.
Mi ćemo nastaviti ohrabrivati lidere da rade sve što mogu, da se fokusiraju na reforme koje će doprinijeti prosperitetnijoj i stabilnoj BiH.
Dakle, nema trećeg entiteta?
– Mi smo bili, ostali i nastavit ćemo biti za BiH kao jednu i jedinstvenu, suverenu državu u kojoj postoje dva entiteta.
Rekli ste da se politika SAD u odnosu prema BiH i Balkan ne mijenja, bez obzira na to tko je na vlasti u vašoj zemlji. Ipak, čujemo da će promjena biti i da će staru administraciju i njenu politiku zamijeniti nova. Hoće li biti promjena američke politike prema Balkanu i BiH?
– Naša politika je konzistentna već dugo godina jer se temelji na američkim interesima u regiji. A on je da cijeli Balkan bude stabilan, da u njemu nema sukoba, već sve veće aradnju i integriranja, gdje raste ekonomski napredak, gdje imamo jake napore država i regije protiv rterrizma, korupcije, organiziranog kriminala i zato podržavamo cilj BiH biti više intergiranim s ostatkom Europe. Što je bolje integrirana, posebno s EU, to je bolje i za BiH i za regiju i za cijelu Europu.
Stoga, ne očekujem da bi moglo doći do bilo kakve značajnije promjene naše politike prema Balkanu i BiH.
Malo prije nego sam otputovao iz Washingtona, imali smo ceremoniju gdje smo pozdravili ulazak Crne Gore u NATO. To je znak da SAD ostaju opredjeljene ne samo prema NATO-u, već i zapadnom Balkanu i njegovoj sigurnosti, kao i principu da sve zemlje imaju pravo određivati svoj kurs, svoje sigurnostni artanžmane. I nikakva treća zemlja ne može imati pravo veta.
Vjerujem da je i to jaka potvrda da je politika SAD – jak, stabilan, miran i napredan zapadni Balkan.
To jako ovisi o situaciji u BiH. Nedavno ste sankcionirali Milorada Dodika. On, međutim i dalje zagovara secesiju, referendum o neovisnosti … Što ćete uraditi ako se on odluči na odvajanje od BiH?
– Sankcije koje ste naveli imaju za cilj obeshrabriti pojedince i stranke od toga da potkopavaju ili opstruiraju Dejton. SAD kao garant Dejtona i partner BiH ozbiljno shvaća svoju zadaću. Podržavamo snažno institucije i vlasti BiH u naporima da se Dejton dalje provodi, da država jača. Jako podržavamo pravosuđe, zakonodavna i tijela izvršne vlasti i njihove napore da ispune svoje zadatke, u skladu s Ustavom BiH.
Kada im je to onemogućeno, kada politički lider opsturira odluku Ustavnog suda, krši zakone, prkosi volji međunarodne zajednice i potkopava Dejton, onda odgovorne države, kao garanti tog mirovnog sporazuma, moraju pomoći institucijama BiH da takve pozovu na odgovornost.
Sankcije koje koristimo ne primjenjuju se brzopleto, nesmotreno ni često. To je nešto što shvaćamo ozbiljno jer sankcije imaju vrlo ozbiljne posljedice.
Dakle, jako smo oprezni kada posežemo za tim instrumentom, ali smo isto tako jako oprezni kada se one ukidaju. Ni to se ne radi tek tako.
Sankcije ne smatramo rješenjem za sve. Ali jesu potrebne da bi se pomoglo institucijama vaše zemlje da se osobe koje krše zakone ili Ustav pozovu na odgovornost.
Također, podsjetnik su i da SAD svoje obveze uzimaju vrlo ozbiljno. Nećemo dopustiti pojedincima ili strankama, organizacijama … da destabilizirtaju BiH i stvarju dublje podjele i nestabilnosti, kao i tenzije među narodima. To nije dobro ni za BiH, ali ni za regiju.
Svaka nestabilnost ovdje kosi se s interesima SAD, a naš je zadatak da taj interes zaštitimo.
Što ćete učiniti ako Dodik krene u secesiju?
– Diplomati nikada ne odgovaraju na hipotetska pitanja. Ali, odlučni smo da BiH kao suverena država koja ide prema Europi i većim integracijama, posebno EU, ali i NATO-u, ako država odluči ići iu tom smjeru, uspije u tome. Nećemo dopustiti pojedincima ili nekim strankma, potkopavati aktivnosti koje poduzimaju vlasti BiH, međunarodna zajednica i mi u njoj. Poduzet ćemo uvijek potrebne mjere kako bi se to osujetilo.
Ne želim nagađati što bi se moglo dogoditi, ali hoću jasno reći: spremni smo i sposobni našu politiku podupremo ne samo riječima, već i akcijama! I mislim da smo to i pokazali.
Postoje i neke špekulacije da bi se SDS mogao skinuti s sankcija SAD. Je li to točno?
– Već sam rekao, ne namećemo, ali ni ne ukidamo sankcije tek tako. Ne želim ići u detalje jer se radi o pravnoj materiji u kojoj je State Department jedan od aktera.
Postoji proces skidanja osoba s liste sankcija. On se provodi redovito. Poštivanje Dejtona jedan je od kriterija, kao i aktivnosti da li se pomaže BiH ostvariti zacrtane ciljeve, koliko se sudjeluje u što većoj stabilizaciji države, njezinoj boljoj funkcionalnosti, boljoj suradnji s međunarodnom zajednicom …
I? SDS ostaje pod sankcijama ili joj se one ukidaju?
– Oni koji su na popisu sankcioniranih tamo su s razlogom. Kada se razmatra da li se kazna treba ukinuti, analiziraju se razlozi zašto je netko kažnjen. Ako osoba ili stranka i dalje rizik po Dejton, po BiH, onda su mnogo manje šanse da će se sankcije ukinuti.
Promatramo što kažnjeni sada radi ili ne radi …
Dobro … Visoki predstavnik je upozorio da je pravosuđe u BiH u raljama političara, te da političari koji zloupotrebljavaju tužiteljstva i sudove najčešće prolaze nekažnjeno. Kako gledate na taj stav?
– Pričali smo na PIC-u io izazovima s kojima se BiH suočava. Razmatrali smo i problem slabe vladavine prava, rasprostranjene korupcije, razlozima zašto se tvrtke boje zbog stanja u segmentu vladavine zakona jer time ulaze u rizike da bi eventualni poslovni nesporazumi mogli biti učinkovito iu skladu s zakonom riješeni.
Govorili smo o potrebi da se jača segment vadavine zakona, ukljuvčiv pravosuđe. Mi, ako i EU i ostali, pomažemo da jača vladavina zakona, tako što jačamo institucije, ulogu profesionalnih tužitelja i sudaca. Bitan detalj koji tu nedostaje je opredijeljenost svih koji su uključeni, kako iz pravosuđa, tako i od izabranih zvaničlnika da se stvori okruženje u kojem pobjeđuje vladavina zakona. To je odgovornost svih u BiH koji su na pozicijama i svi oni moraju dati više!
Ono što brine je da građani BiH nemaju velikog povjerenja u pravosudne institucije ove zemlje, kao ni poslovna zajednica, potencijalni investitori …
Ima investitora i iz SAD koji ulažu u BiH i drago mi je zbog toga. Volio bih, međutim da ih je više i da se više investira u BiH.
Ova zemlja ima toliko potencijala, ali je tako malo investicija. U odnosu na zemlje u okruženju, investicija je, također, puno manje.
Korumpiranost, mala stopa inveticija, stanje u sudstvima i tužilaštvima i odnos i povjerenje građana prema tim institucijama pokazuje da se još jako puno mora raditi u ovoj oblasti kako bi se stanje popravilo.
Ne očekujemo da će BiH sama sve to uraditi, pomoći ćemo i dalje. Ali je bitno da izabrani zvaničnici, posebno oni koji rade na izboru i imenovanju sudija i tužilaca, svoj posao urade na najbolji mogući način. Oni moraju provesti zakone i osigurati da korupcija ne prolazi nekažnjeno.
Žao mi je da moram reći da u mnogim slučajevima korupcija ipak prolazi nekažnjeno
avaz.ba
wpDiscuz