Milorad Dodik još danas je predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a od sutra ga nasljeđuje Željko Komšić. Kako je priopćeno iz Predsjedništva, predsjedatelj ove institucije od 20. srpnja 2021. godine je, po načelu rotacije, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, kako on sam sebe zove iliti drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Ova rotacija se odvija na osnovu članka V stava (2) b. Ustava Bosne i Hercegovine, a u vezi s člankom 5. stavom (2) Poslovnika o radu Predsjedništva BiH (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 10/13, 32/13 i 22/14).
Hrvatski Medijski Servis donosi popis onih većinski bošnjačkih općina i gradova koji su se na dan općih izbora prije malo manje od tri godine, odlučili rušiti BiH, dajući svoj glas Komšiću, kako bi Hrvate preglasali u izboru za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Tako je Komšić u Bihaću dobio (6.075 glasova, 28,41%), više glasova od Bećirovića (4.894, 22,89%) i Džaferovića (4.614, 21,58%).
Izetbegovića marioneta, je dobila više glasova od kandidata iz bošnjačkog naroda i u Bosanskoj Krupi. U toj je općini osvojio 2.709 glasova (30,11%), dok su Džaferović i Bećirović dobili 2.305 (25,62%) odnosno 2.273 (25,27%) glasova.
I u Srebreniku je Komšić (5.458, 30,41%) iza sebe ostavio Džaferovića (4.425, 28,44%) i Bećirovića (5.104, 24,66%), po broju glasova.
Komšić je prvi po izbornom rezultatu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i u Varešu gdje je dobio 892 glasa (22,56%), ispred Džaferovića s 818 (20,69%) i Dragana Čovića s 584 glasa (14,77%).
I Kladanj je, takođe,r stao uz Komšića gdje je, prema rezultatima osvojio 1.706 (29,48%) glasova. Drugi je Bećirović s 1.620 glasova (28%), a treći Džaferović s 1.069 glasova (14,48%).
Velikobošnjački projekt i Komšića podržali su i u Visokom gdje je osvojio 6.052 glasa 833,39%). Drugi je Džaferović s 4.602 glasa (25,39%), a Bećirović treći s 3.246 glasova (17,91%).
“Sejdo” je prvi i u Brezi gdje je osvojio 1.677 glasova (26,67). Slijede Džaferović sa 1.484 glasa (23,60%) i Bećirović sa 1.248 glasova (19,85%).
Prvi izbor Ilidže također je Komšić gdje je osvojio 9.326 glasova (29,35%). Drugi je Džaferović sa 7.385(23,24%), a Bećirović sa 6.499 glasova (20,45%).
Komšić je pobijedio ostale kandidate i u nekoliko općina u Kantonu Sarajevo, a tako se Sarajevo još jednom dokazale kao „bastion“ multikulturalnosti. U Novom Gradu je osvojio 18.26 glasova (31,44%), Vogošći 4.349 (30,42%), u Centru 10.205 (32,91%), Starom Gradu 6.954 (34,33%), Novom Sarajevu 11.691 (33,36%).
Pobijedio je Komšić i u Goraždu s 4.842 glasa (28,37%) ispred Džaferovića i Bećirovića koji su imali 2.376 (26,54%) odnosno 2.360 glasova (22,21%).
Dakle, Željko Komšić pobijedio je svoje protukandidate za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH u čak 14 gradova i općina u FBiH s bošnjačkom većinom. Pridodaju li se tome gradovi i općine u kojima je tijesno poražen od Džaferovića ili Bećirovića doći ćemo do brojke od 218.772 glasa koje je Komšić osvojio i tako iza sebe ostavilo Džaferovića i Bećirovića.
Evo kako su bošnjački birači rasporedili svoje glasove:
1. Željko Komšić 218,772 ili 27,90%
2. Džaferović Šefik 206,045 ili 26,27%
3. Bećirović Denis 190,373 ili 24,27%
4. Radončić Fahrudin 73,698 ili 9,39%
5. Hadžikadić Mirsad 56,559 ili 7,21%
6. Šepić Senad 29,223 ili 3,72%
7. Jerlagić Amer 9,411 ili 1,20%
Zahvaljujući tome što su četverostruko brojniji bošnjački birači izabarli su i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva. I ne samo to. Tako žitelji s polovice teritorija Federacije imaju dva člana Predsjedništva, dok oni s druge polovice nemaju ni jednog.
Iako je Komšić osvojio više glasova od Džaferovića njega bi bilo pogrešno nazvati prvim bošnjačkim članom Predsjedništva BiH jer je on samo instrument u rukama većinskog bošnjačkog nacionalizma koji je moguć zbog toga što još uvijek nisu izmijenjene neustavne odredbe Izbornog zakona BiH, a koje omogućuju da brojniji Bošnjaci biraju političke predstavnike Hrvata u Predsjedništvu BiH i donekle i domovima naroda./B. Galić/HMS/
wpDiscuz
