Published On: Pon, svi 10th, 2021

HISTORIJA BOŠNJAKA JE TRNOVIT PUT: Kodrić I Čengić u ‘Stilu života u Islamu’ o Preporodu, Bošnjacima i bosanskom jeziku

„Preporod“ je oduvijek bio matica bošnjačkog naroda, bošnjačke kulture, uprkos negodovanja u teškom periodu, ali je uvijek okupljao intelektualce, bošnjačke figure na koje se i mi danas sigurno možemo značajno ugledati.

  • O Preporodu, njegovoj povijesnoj, kulturnoj, identitetskoj ulozi, napisano je najmanje 17 monografskih publikacija, uključujući naravno i knjige o našim pravnim prethodnicima, društvima „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, i desetine pojedinačnih naučnih, stručnih radova, magistarskih radova, doktorskih disertacija, a snimani su i filmovi – kazao je an početku prod. dr. Kodrić, te dodao da se rijetko koja organizacija u Bosni i Hercegovini može pohvaliti da je njen rad toliko bio značajan da je toliki broj publikacija različitih vrsta napisan o povijesti jedne takve organizacije.
  • Sve to naravno nije nimalo slučajno. Preporod jeste bošnjačka kulturna matica, Preporod je kod Bošnjaka ekvivalentan onome što su prije svega Matica Hrvatska i Matica Srpska u hrvatskoj i srpskoj kulturi, a onda u bosanskohercegovačkim okvirima i HKD „Napredak“, odnosno SPKD „Prosvjeta“. Preporod je od svog osnutka 1903. godine de fakto stvarao bošnjačku intelektualnu, kulturnu, ali uopće društvenu elitu, on je to radio kroz svoja dva pravna prethodnika „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, kroz svoje đačke, kasnije studentske domove širom BiH i Jugoslavije. Kroz svoje litaonice, biblioteke, klubove, kroz niz različitih kulturnih aktivnosti. Ja često kažem da ne postoji u bošnjačkom društvu i kulturi gotovo iole značajna ličnost, a koja u tom periodu do Drugog svjetskog rada, nije prošla groz „Gajret“ i „Narodnu uzdanicu“, odnosno kroz današnju BZK „Preporod“ – kazao je prof. dr. Kodrić.

Hayat

 

On ističe da su svi veliki pisci bili ili stipendisti Preporoda ili na neki drugi način uključeni u rad Preporoda. Naprimjer, prvi predsjednik Preporoda bio je Safvet-beg Bašagić (autor Knjige HRVATI – Bošnjaci i Hercegovci u Osmanskom carstvu, jedan od sekretara bio je Osman Đikić, urednik izdanja Gajreta bio je Hamza Humo.

  • Budući da je ramazan, evo spomenut ćemo da je, između ostalih, stipendist današnjeg Preporoda, tadašnjeg Gajreta, bio i znameniti Besim Korkut, prevodilac Kur’ana na bosanski jezik. On je   1927. godine od Gajreta tražo stipendiju za studij Islamske teologije u Kairu, naravno dobio je stipendiju i desetljećima kasnije dat će nam prevod Kur’ana koji je danas u najčešćoj upotrebi. Doprinos Preporoda bošnjačkoj kulturi, identitetu Bošnjaka u povijesti je ogroman, kao i u savremenom periodu. Tokom devedesetih godina kada Bošnjaci vraćaju svoje narodno ime Bošnjak, upravo Preporod je odigrao ključnu ulogu, jer je on bio središte intelektualaca koji su bili najpozvaniji da govore upravo o takvim pitanjima. Preporod je 1996. godine pokrenuo inicijativu, izradio i objavio prvi Pravopis bosanskoga jezika. Prvu historiju Bošnjaka 1997. godine. Mi od 1995. godine objavljujemo ediciju „Bošnjačka književnost u stotinu knjiga“, kao najveći pojedinački izdavački projekat uopće u Bosni i Hercegovini. Radimo novi Pravopis bosanskoga jezika u saradnji sa Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu. Takvih je niz projekata, a to govori s jedne strane o važnosti samoga Preporoda kao naše kulturne matice, ali s druge strane isto tako govori o brojnim potrebama našega društva i nužnosti da se na te potrebe adekvatno odgovori – kazao je prof. dr. Kodrić.

Hayat

 

On kaže da su Bošnjaci narod kompleksne povijesti i ta povijest je trnovit hod.

  • Bošnjaci su narod koji se i dalje bori za pravo svoga samosvojnoga postojanja, za pravo svoga identiteta. I u tome upravo jeste važnost Preporoda jer znate, vi ne možete slobodno artikulirati vlastiti identitet ako nemate institucije vlastitoga naroda, a ovo je zaista prvorazredna institucija. Jer, mi u Bosni i Hercegovini, osim Zenmaljskog muzeja i Gazi Husrev-begove biblioteke kao kulturne institucije, nemamo starijih institucija, pogotovo kada je riječ o Bošnjacima, i to treba imati na umu. Sve ovo Preporod radi i mnogo više od ovoga, uprkos brojnim izazovima sa kojima se Preporod suočava. Mi koji vodimo Preporod dobro znamo da su to teški izazovi, daju nam snagu i inat da se s njima nosimo, ali nije moguće na duže staze uspješno raditi u ovoj sferi ,u ovim oblastima, bez elementarnog rješavanja statusnih pitanja BZK Preporod i načina finansiranja. Nama je 1949. godine, kada je zabranjen rad, oduzeta je ogromna imovina, i ništa od te imovine nije vraćeno. Mi smo jako puno dali društvu, jako puno nam je društvo uzelo, a zauzvrat smo jako malo dobili. Međutim, uprkos tome, entuzijazam, inat i svijest o potrebama ovoga naroda, ove države i ovoga društva jeste ono što nas vodi ovim rezultatima. Mi smo zadovoljni s jedne strane, a s druge strane nezadovoljni, jer znamo da su potrebe mnogo, mnogo veće – kazao je prof. dr. Sanjin Kodrić.

Rahmetli Alija Isaković je rekao da je bosanski jezik moral, a danas u našoj zemlji imamo situacije da nam se spori postojanje bosanskog jezika. Prof. dr. Almedina Čengić govorila je o specifičnostima onoga što je tako posebno i lijepo što se baštini u bosanskom jeziku.

Hayat

  • Ljepota bosanskog jezika još uvijek nije dovoljno predstavljena u svoj svojoj tajnovitosti. U neformalnom razgovoru sa uvaženim kolegom Kačaporom koji je radio neka istraživanja u Anadoliji, saznala sam da još uvijek postoje enklave ljudi koji su u egzodusu, dakle nakon dolaska Austrougarske, cijele porodice su migrirale na ta područja, i da još uvijek imate nekoliko enklava koje govore „starobosanskim jezikom“. To sam čula i od jedne mlade žene koja je Bošnjakinja i koja se udala u Tursku i bavi se etnomuzikologijom, da je susretala u istraživanjima po tim „egzotičnim krajevima Turske“. Postoji mogućnost da se to istraži, ali materijalna strana takve vrste istraživanja je zaista veliki problem. Mi pokušavamo raznim projektima u kojima bismo mogli da vratimo mlade ljude da se bave tom vrstom istraživanja. Da oni ponovo otkriju vrijednost svog maternjeg jezika. Da ga na neki način izdvoje iz konglomerata svega onoga što je zadnjih sto godina bilo mijenjano, da li dobrovoljno ili nedobrovoljno u bosanskom jeziku. To je poprilično teško jer morate bili veliki entuzijasta da biste se bavili takvom problematikom. Ima dosta prepreka, od finansijih do podrške javnosti. Ima mladih ljudi koji se zanimaju za to, ali mislimo da im trebamo dati veću podršku – kazala je prof. dr. Čengić.

Hayat

 

Hayat televizija ima svoj dječiji kanal „Hayatovci“ koji vodi računa o našim najmlađim, jer važno je da kadar u vrtićima i osnovnim školama bude snažan kako bi napravio temelj za kasnije obrazovanje budućih generacija.

  • Želim spomenuti da vodimo računa o našim najmlađim. Svake godine, Preporod organizira konkurs za najljepše literarne i likovne radove. To je posebno zadovoljstvo, kad čitate te radove i kad ih upoznajete, onda dobijate jednu snažnu energiju i vjeru da još uvijek ima mladih ljudi koji žele da rade, koji žele da pokažu koliko vole Bosnu i Hercegovinu, koliko vole bosanski jezik i koliko su svoji na svome – istakla je, između ostalog, prof. dr. Almedina Čengić.

(Ismar Imamović)

Video pogledajte OVDJE.