Published On: Čet, lip 30th, 2016

HADŽOVIĆ: Cameron u povijest odlazi kao osramoćen, jednim potezom uspio je ugroziti opstanak dvije Unije, EU i UK…

Brexit je, treba otvoreno reći, od početka bio desničarski projekt u Britaniji i velika pobjeda desnice. U svijetu svjedočimo porastu populističke desnice koja za razliku od radikalne ljevice zna što hoće, ima jasno utvrđene neprijatelje te za razliku od ljevice ima daleko ozbiljniju društvenu bazu – bijelu radničku klasu koja je u posljednjih tridesetak godina naglog razvoja tehnologije, izuzetne ekonomske dinamike i deindustrijalizacije Zapada završila kao gubitnik globalizacije, naglasio je u razgovoru za Vijesti.ba, politolog i novinar, Danijal Hadžović.

VIJESTI.BA: Velika Britanija je izašla iz EU. Kakve to posljedice može ostaviti po BIH. Je li to u neku ruku  ohrabrilo odbijanje adaptacije SSP-a od strane vlasti RS-a? 

HADŽOVIĆ: Britansko-njemačko incijativa ne počinje slučajno ovom prvom rječju. Dakle, posljednjih godina Velika Britanija zaista je uložila veliki angažman i sredstva da pomogne BiH na putu ka europskim integracijama i unaprijeđenju svojih institucija, zakona i ekonomskog ambijenta te izlaskom Britanije iz EU BiH gubi vrlo značajnog, uz Njemačku ključnog partnera u ovom procesu. Tu sada za našu zemlju ostaje upražnjeno mjesto, a sami možete zaključiti koliko će, barem kratkoročno, EU u ovoj trenutnoj, poprilično kaotičnoj i neizvjesnoj situaciji uopće moći posvećivati vremena i snage jednoj maloj Bosni i Hercegovini.

Podsjetit ću vas da je Dodik još prošle godine najavio da će RS krenuti putem otcjepljenja u slučaju izlaska Velike Britanije, uz konstataciju da Republika Srpska nema što tražiti u tvorevini koja se raspada. Dakle, vjerovatno je na ovo računao i kada je odlučio da odbije adaptaciju SSP-a koristeći kao argument taj svoj uobičajeni nacionalističko-populistički narativ koji se zasniva na neumornoj proizvodnji sukoba. Dakle, najprije se izmišlja i locira neprijatelj koji vam želi nanijeti zlo u suradnji s plaćenim domaćim izdajnicima, a onda ulijeće Dodik kao zaštitnik RS i spasitelj srpskog naroda i sprječava katastrofu. Ovaj put neprijatelj je prepoznat u Republici Hrvatskoj, a odbijanjem sporazuma Dodik navodno spašava poljoprivrednike i ekonomiju RS od podlih hrvatskih planova da ih izvozom bace na koljena Srpsku. Naravno, to su sve potpune besmislice, jer bi adaptacijom ovog sporazuma Hrvatska dobila pogodnosti koje druge članice EU u BiH već odavno imaju, s tim da bi i naša zemlja sporazumom dobila mogućnost lakšeg izvoza na tržište Europske unije koje broji 600 milijuna stanovnika.
Dakle, ovo jest u prvom redu ciljana i smišljenja blokada europskih integracija BiH potegnuta u trenutku uzdrmanosti EU, a nikada nemojte smesti s uma da je Dodik u prvom redu istureni ruski pijun na Balkanu.

VIJESTI.BA: Da li sada BiH teži jednog drugačijoj Europskoj uniji, i kakva bi ta unija mogla izgledati kada BiH jednom i konačno postane njena punopravna članica?

HADŽOVIĆ: Velika Britanije na unutarenjem planu sve ove godine je bila svojevrsna kočnica većoj integraciji EU suprotstavljajući se pokušajima daljnje centralizacije, što je projekt vođen od osovine Berlin-Pariz, te je u mnogim aspektima bivala izuzeta od pravila koje su se odnosile na ostale članice. Ukoliko se izbjegne negativni scenarij, a to je otvaranje pandorine kutije daljeg jačanja europskeptičnih i desno-populističkih pokreta širom Europe, bez Velike Britanije EU bi se zapravo mogla konsolidirati, osnažiti i odlučno krenuti putem stvaranja istinske političke federacije europskih država koje u mnogo većoj smjeri spajaju zajednički zakoni. Dakle, u boljem scenariju to će biti EU pod dominacijom Njemačke, manje Francuske, što samo po sebi uopće ne mora biti loše, koja će težiti jasnijim no i jednostavnijim pravilima, oslobođenim aktualnog birokratskog terora, fokusirati se na konsolidaciju postojećeg nivoa ingerencija te težiti većoj demokratizaciji i približavanju cijelog projekata običnim građanima, jer je jedan od ključnih problema EU danas upravo što on gotovo u potpunosti izgleda kao projekt vođen od odnarođenih europskih elita koje pretjerano niti slušaju niti uvažavaju glas svojih glasača. Ovo je optimistični scenarij.

Postoji i onaj pesimistički. To je scenarij koji pokreće niz referenduma o istupanju širom kontinentna, naglog jačanja europskeptičnih pokreta, postepenog raspada Eurozone, otvorenog okretanja mnogih europskih vlada prema Putinu i vraćanje ingerencija EU na period prije Mastrichta.

Priželjkujem prvi scenarij, no najvjerovatnije ćemo kratkoročno gledati nešto između dva navedena scenarija, a pitanje je koliko će u takvoj konstalaciji odnosa uopće itko imati pretjerano vremena baviti se BiH. No mi prije svega zbog sebe, a ne EU, trebamo težiti ispunjavanju onih standarda koji su preduvjet da se integriramo u porodicu europskih naroda i tržište od 600 miliona ljudi, jer to podrazumijeva efikasnije institucije, uređeniju zemlju, lakše poslovanje, veće prilike za mlade ljude, itd…

VIJESTI.BA: Kakve ekonomske refleksije može proizvesti Brexit. Pominjana je i mogućnost postavljanja svojevrsnih ekonomskih barijera od strane EU prema Britaniji. Da li je to moguće ili ne? 

HADŽOVIĆ: Brexit će se, kratkoročno, sasvim sigurno odraziti negativno na Veliku Britaniju zbog stvaranja financijske nesigurnosti i veće uzdržanosti investitora od ulaganja u ovu zemlju.

Što se tiče mogućih ekonomskih barijera, ne vjerujem da će u tom smislu EU vući neke drastičnije poteze, jer koliko god da je EU najvažnije tržište za Britaniju, toliko je i Britanija važna Uniji. Britanija vjerovatno ostaje članica EEA (engl. European Economic Area), kao i Island i Norveška koje nisu članice EU, te vjerujem da će se nakon početnih turbulencija stanje vrlo brzo stabilizirati. Možemo očekivati da se Britanija sada zatvori prema imigraciji, uvede strožije kontrole kretanja, no ekonomski vjerovatno ostaje u najvećoj mjeri dio iste Unije, no sada bez mogućnosti da, u političkom smislu, bilo šta mijenja unutar EU.

VIJESTI.BA: Kako bi ocijenili ulogu Davida Camerona ,britanskog premijera u ostavci i ulogu Martina Shultza predsjednika europskog paralementa u posljednjim događanjima na realaciji EU- Britanija. 

HADŽOVIĆ:David Cameron je političar koji je sav politički kapital uložio na rulet, izgubio i odlazi kao gubitnik u historiju, čak i osramoćen. Dakle, problem opozicije unutar vlastite stranke i učvršćivanje vlastite vladavine odlučio je riješiti referendumom. Na kraju je jednim potezom uspio uzdrmati EU, a posljedice su još krajnje neizvjesne, dovesti u pitanje sam opstanak vlastite države jer novi referendumom u Škotskoj o otcjepljenju pak jeste izvjestan, a pitanje je kako će reagirati i Sjeverna Irska čiji su građani također bili za ostanak u EU, dok je sebi kao netko ko je bio protiv izlaska iz EU okončao političku karijeru. Zaista je malo primjera u historiji da je takav jedan jedini politički potez uspio stvoriti toliku štetu.No sebi je odredio sudbinu onog trenutku kada je odlučio praviti kompromis s opozicijom po pitanju EU unutar vlastite, Konzervativne stranke.

Reakcije Martina Schulza koji je vrlo agresivno i neprimjereno reagirao na volju britanskog naroda govore u prilog mojoj tezi o odnarođenoj bahatoj eliti koja upravlja EU i koja je na sebe preuzela mesijansku ulogu provođenja ovog projekta u djelo ne birajući sredstva i ne obazirući se na realne okolnosti. No što se takvi birokrati više bore za EU, čini se da je ona sve slabija i sve većem broju ljudi odbojna.

VIJESTI.BA: Može li Brexit dovesti do jačanja i lijevog i desnog populizma u Evropi i šta u tome slučaju možemo očekivati?

HADŽOVIĆ: Do desnog vjerovatno da, a lijevi populizam je sam po sebi neozbiljna pojava. Od kraja hladnog rata ljevica u svijetu ne zna šta bi sa sobom i pretvorila se u neku vrstu subkulturnog pokreta.  U intelektualnoj sferi su zadržali utjecaj, s naslovnica knjiga i novina nas i dalje posmatraju pogledi kojekakvih ljevičarskih aktivista i mislilaca, tih raznoraznih Žižeka, Kleina, Varoufakisa, Chomskih i Alija kojima život protiče u masno plaćenim propovijedanjima po svjetskim metropolama i gala večerama o ugroženoj sirotinji i boljem i pravednijem svijetu.

Nekakvu društvenu bazu imaju mahom među mlađim asocijalnim naraštajem iz srednjih i viših klasa koji današnjem svijetu traži neki smisao i ideal za koji se vrijedi boriti, no ukupan domet svega je toga je uglavnom ispod cenzusa. Znaju protiv čega su, no blagog pojma nemaju čime bi to zamijenili, što je priznao i Žižek, a pokazao dolazak Syrize na vlast u Grčkoj koja je nakon početnog bahaćenja i nebuloznih obećanja prihvatila sve uvjete EU.

Brexit je, treba otvoreno reći, od početka bio desničarski projekt u Britaniji i velika pobjeda desnice. U svijetu svjedočimo porastu populističke desnice koja za razliku od radikalne ljevice zna šta hoće, ima jasno utvrđene neprijatelje (u prvom redu imigrante, no nerijetko i banke, korporacije, itd..), te za razliku od ljevice ima daleko ozbiljniju društvenu bazu – bijelu radničku klasu kada je u posljednjih tridesetak godina naglog razvoja tehnologije, izuzetne ekonomske dinamike i deindustrijalizacije Zapada završila kao gubitnik globalizacije. Socijalno su uglavnom konzervativni, vezani su stvari poput zastave, nacije i vjere, imigrante posmatraju kao strano tkivo na nacionalnom tijelu koje im krade prava i privilegije, ekonomski su više socijalisti nego kapitalisti i vrlo su ljuti. Njihove političke poglede u prethodnom periodu niko u potpunosti nije zastupao, a onda su se na upražnjen prostor došli Trump i trumpovi.
Razgovarao: Nihad Hebibović l vijesti.ba