Published On: Pet, pro 31st, 2021

Grubišić: Smanjimo doprinose za prvi stup s 15 na 5 posto, ostalo – u privatne mirovinske sheme u EU

Prema tablicama smrtnosti, 80 posto ljudi neće dočekati svoj novac u MOD-u, što reformu čini isplativom za 20 posto od 20 posto onih koji ostanu u MOD-u, s obzirom da se 80 posto članova vrati u prvi stup, a to je tek četiri posto članova koji prežive i dočekaju očekivane prinose, tako da mirovinska reforma trenutačno zapravo nalikuje – nagradnoj igri!

Sustav koji rezultira prosječnom mirovinom od oko 2800 kuna nije dobar sustav. Jedini način da buduće mirovine budu bolje je jačanje privatne mirovinske štednje i postupan odmak od sustava međugeneracijske solidarnosti koji je ozbiljno ugrožen demografskim trendovima, iseljavanjem, starenjem stanovništva i ostalim bitnim parametrima za međugeneracijsku solidarnost, na kojoj se i dalje temelji 75% mirovinskog sustava u Hrvatskoj. Jedino rješenje za bolje mirovine u budućnosti vidimo u jačanju stope izdvajanja za privatne mirovinske sheme, gdje će se ulaganjem i ostvarenim prinosima doći do boljih mirovina – poručila je Manuela Ćelić Marušić, izvršna direktorica Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, prilično očekivano s obzirom na narativ s kojim je Udruga krenula od osnivanja. Današnje predstavljanje dugo najavljivane detaljne analize mirovinskog sustava ne impresionira: istina je, podaci jesu detaljni, no zapravo je to sumirana statistika već poznatih informacija o svemu vezanome uz mirovinski sustav.

Čak ni njihovi prijedlozi izmjena mirovinske reforme nisu nimalo reformatorski – sami su zaključili da su skupina članova koja se razilazi u idejama o najboljim rješenjima, a tako im prijedlozi i zvuče.

Zalagat ćemo se za izmjenu regulative na način da se fleksibiliziraju mogućnosti ulaganja OMF-ova što će onemogućiti pretjeranu koncentraciju rizika izlaganjem vrijednosnim papirima jednog izdavatelja, trenutačno, primjerice, državnim obveznicama RH, izmijeniti regulatorna ograničenja koja MOD-ove ograničavaju u ostvarivanju prinosa, omogućiti pojedincima veći izbor mirovinske štednje poticanjem konkurencije, odnosno u mirovinsku štednju uključiti i druge institucije osim OMF-ova i MOD-ova. Cijelu priču učiniti manje državnom, a više tržišnom, uz pravednija mirovinska primanja temeljena na osobnim uplatama i ulaganjima, uz zadržavanje solidarnosti u obliku najniže državne mirovine – istaknuo je osnovne ideje predsjednik Udruge Andrej Grubišić.

Udruga traži i bezuvjetno nasljeđivanje novca iz svih oblika mirovinske štednje i barem djelomičnu mogućnost raspolaganja ušteđenim sredstvima tijekom razdoblja štednje, u slučaju nepredviđenih, iznenadnih potreba osiguranika, kao što su smrt bliskog člana obitelji ili teška bolest člana mirovinskog fonda, kao i ukidanje prakse u kojoj država omogućava prijenos sredstava iz OMF-ova u prvi stup u trenutku umirovljenja.

Da se u slučaju smrti ili teške bolesti člana obitelji može otvoriti prozorčić i dio sredstava uzeti. Dobar dio Hrvata teško može podnijeti udar od pet ili 10.000 kuna izvanrednog troška – argumentira Grubišić.

Predlažu da se doprinosi za prvi mirovinski stup postupno smanjuju tijekom 20 godina za 0,5 posto bruto plaće godišnje, sve dok postojećih 15 posto bruto plaće ne padne na pet posto. Istodobno bi se povećala izdvajanja za privatnu mirovinsku štednju koja bi se mogla izabrati unutar bilo koje mirovinske sheme u EU.

Nužna je veća diverzifikacija ulaganja. Sad se ne smije ulagati u zemlje izvan OECD-a. Zašto ne, ako se ukaže dobra prilika? Ulaganje u infrastrukturne projekte iza kojih stoji RH nije razborito, a treba i ukinuti praksu da država konkurira privatnim isplatiteljima mirovine. Osim MOD-ovima i drugimprivatnim isplatiteljima treba omogućiti isplate. Mi nismo za ukidanje, nego za prilagodbe. I to ne revolucionarne – zaključio je Grubišić te dodao: I dalje bi ovo bilo obvezno izdvajanje. Ovo je prijedlog za javnu raspravu. Nije ovo sektaški pristup da svako od nas mora razmišljati na isti način. Nije intencija kritizirati, nego uputiti na činjenice – relativizirao je predsjednik Udruge.

Grubišić otkriva da su već imali razgovore s Hanfom, Ministarstvom financija i Raiffeisen mirovinskim osiguravajućim društvom te se nada da će netko iz Ministarstva rada poslušati njihove prijedloge.

Kaže da su uspoređivali i naknade za upravljanje te globalno ETF-ovi koje su imali prilike pogledati imaju naknade oko 0,16 do 0,17 posto, a naša društva za upravljanje mirovinskim fondovima 0,24 posto ili 0,27 posto, ovisno o metodologiji, no naknade ipak ne ubraja u prvih deset stvari koje bi promijenili.

Grubišić je istaknuo kako se sad, ako imamo doživotnu mirovinu, kad umremo, preostali iznos raspodjeljuje na druge članove i prema aktualnom izračunu treba od 24 do 27 godina da se dođe na dogovorenu stopu prinosa.

Želimo da dogovoreni prinos bude ispoštovan. Barem stopu inflacije očekujemo. Netko nadživi tih 25 godina, ali jako mali broj ljudi… – pojašnjava.

Ono što iz Udruge nisu iskomunicirali, a evidentno je, je činjenica da, prema tablicama smrtnosti, 80 posto ljudi neće dočekati svoj novac u MOD-u. Prema tome, reforma je isplativa za 20 posto od 20 posto onih koji ostanu u MOD-u, s obzirom da se 80 posto članova vrati u prvi stup, a to je tek četiri posto članova koji prežive i dočekaju očekivane prinose, tako da mirovinska reforma trenutačno zapravo nalikuje – nagradnoj igri! Subjektivnosti radi, s obzirom na trajanje životnog vijeka, novinari su posebno ugrožena skupina koja u toj nagradnoj igri ima – najmanje šanse za zgoditak.

guest
0 Komentari
Inline Feedbacks
Vidder sve komentare