Published On: Ned, srp. 7th, 2019

Grci danas izlaze na izbore. Nakon turbulentne 4 godine, Cipras nije uspio; građani mu ne vjeruju. Vraća se desnica

Dok sam ulazio u zgradu, čuli su se poklici pedesetak žena utaborenih pred zgradom: bile su to legendarne čistačice Ministarstva koje je prije dvije godine, preko noći i bez ikakve naknade, otpustila prethodna vlada. ‘Nemojte nas izdati!’, vikale su. ‘Neću!’, odgovorio sam čvrstim glasom dok sam išao prema liftu”.

Ljutite čistačice, o kojima u svojoj knjizi “Ima li ovdje odraslih?” piše bivši grčki ministar financija Janis Varufakis i koje su mjesecima prosvjedovale pred zgradom ministarstva financija u Ateni, te 2015. bile su simbol milijuna Grka, pritisnutih mjerama štednje koje su grčke vlade morale provoditi u zamjenu za izdašnu međunarodnu financijsku pomoć.

U siječnju te godine, bijes građana prelio se na birališta: koalicija radikalne ljevice Siriza, na čelu s Aleksisom Ciprasom, koja je obećavala raskinuti s politikom štednje, na parlamentarnim izborima 2015. pomela je konkurenciju i došla na vlast. Birači su kaznili tradicionalne stranke, uključujući i dotad vladajuću Novu demokraciju koja je preselila u oporbu.

POLITIČKA SITUACIJA SE OKREĆE

Četiri i pol godine kasnije politička situacija u Grčkoj se okreće. Ove nedjelje grčki birači izlaze na prijevremene parlamentarne izbore. Ako se potvrde predviđanja anketa, tu južnu članicu Europske unije, koja je svojevremeno bila na rubu bankrota, ponovno će voditi stranka desnog centra, Nova demokracija. Ovoga puta pod novim vođom, 51-godišnjim Kiriakosom Micotakisom.

Siriza, koju je u međuvremenu njezin lider Cipras s krajnje ljevice odveo nešto bliže političkom centru, po tim će se prognozama vratiti u opoziciju. Bit će to – ako se, dakle, ankete pokažu točnima – kraj jedne političke ere u Grčkoj obilježene izvanrednim izborima, strogim mjerama štednje, prosvjedima, štrajkovima i, dakako, razočaranjem građana u vladu koja im je obećavala jako puno, ali je, suočena s bankrotom i mogućim izbacivanjem iz eurozone, vrlo brzo kapitulirala.

OPORBA CILJA NA APSOLUTNU VEĆINU

Da su birači spremni Ciprasu okrenuti leđa, postalo je jasno na svibanjskim izborima za Europski parlament. Bili su to prvi izbori na nacionalnoj razini otkako je Siriza 2015. godine došla na vlast (najprije u siječnju, a onda ponovno na izvanrednim izborima u rujnu te godine). Čelnik Nove demokracije, koji je stranku preuzeo početkom 2016. godine, europske je izbore nastojao pretvoriti u referendum o Ciprasu i njegovom upravljanju državom.

Nova demokracija je pobijedila, osvojivši deset postotnih bodova više od Sirize. Cipras je odmah najavio izvanredne izbore, mada to i nije bio posebno odlučan potez jer su se redovni ionako trebali održati ove godine, najkasnije do listopada.

Predizborne ankete pokazuju da bi Siriza ove nedjelje mogla osvojiti između 26 i 29 posto glasova. Oporbenoj Novoj demokraciji istraživanja daju deset do 13 postotnih bodova više. To bi Micotakisu moglo osigurati apsolutnu većinu u parlamentu od 300 mjesta (pobjednička stranka još samo na ovim izborima dobiva bonus od 50 zastupnika; bonus se po novom zakonu ukida sa sljedećim izbornim ciklusom).

GRČKU JOŠ UVIJEK MUČI NEZAPOSLENOST

Cipras na izbore ne izlazi praznih ruku. Nakon godina štednje, u svibnju je Grcima obećao smanjenje poreza i pomoć najsiromašnijim umirovljenicima. Taj potez omogućila mu je činjenica da je Grčka prošlog kolovoza, nakon osam godina, izašla iz međunarodnog programa pomoći, a vlada je, tvrdi aktualni premijer, osigurala sredstva zahvaljujući uštedama i ekonomskom rastu.

Grčka je bila jedna od pet država koje su tijekom financijske i gospodarske krize zatražile i dobile međunarodnu pomoć. No, ostale zemlje, poput Portugala ili Irske, danas bilježe sličan ili veći gospodarski rast i značajno nižu nezaposlenost. Prema proljetnim ekonomskim prognozama Europske komisije, u Grčkoj je stopa nezaposlenosti i dalje najviša u EU, ove godine previđa se da će biti oko 18 posto. Rast BDP-a se, pak, kreće oko 2,2 posto (irski BDP bi, primjerice, prema istom dokumentu ove godine trebao rasti 3,8 posto).

NA NAPLATU STIŽU PREKRŠENA OBEĆANJA

Za Ciprasa, koji tvrdi da je zaslužan za izlazak Grčke iz financijske krize, gospodarske brojke su, dakako, ohrabrujuće. No, biračima to očito nije dovoljno. Mnogi mu zasigurno ne mogu oprostiti što je vrlo brzo po dolasku na vlast okrenuo ploču i već u ljeto 2015. godine pristao provesti rigorozne mjere štednje koje su od njega zahtjevali međunarodni vjerovnici.

Na međunarodnoj sceni dobio je pohvale zbog sporazuma oko imena Makedonija – danas Sjeverne Makedonija (kako je dogovoreno) – čime je riješen dugotrajni spor koji je tu zemlju držao podalje EU-a i NATO-a. No, Prespanski sporazum, potpisan u lipnju prošle godine, nije mu baš donio bodove kod domaćih birača jer se većina Grka, prema anketama, protivila tom sporazumu.

POVRATAK MOĆNE POLITIČKE OBITELJI

Lider oporbe, s druge strane, obećava brze reforme javne uprave i pravosuđa i smanjenje poreznog opterećenja za tvrtke i građane, uključujući i PDV. Tvrdi da neće smanjivati potpore za siromašna kućanstva i umirovljenike, da ima plan za suzbijanje nezaposlenosti te da bi pod vodstvom njegove vlade Grčka privukla više investicija i ostvarivala više stope gospodarskog rasta.

Iako je na čelu oporbe relativno kratko, Micotakis je na neki način bio preodređen za uspješnu političku karijeru. Njegov otac bio je poznati grčki političar i grčki premijer od 1990. do 1993. godine. Ime njegove sestre Dore Bakojanis – bivše ministrice vanjskih poslova, a danas parlamentarne zastupnice – možda ste primijetili nedavno jer je bila jedna od protukandidatkinja hrvatskoj ministrici Mariji Pejčinović Burić u utrci za Vijeće Europe. U svakom slučaju, ako se ankete pokažu točnima, grčka politika vratit će se ove nedjelje u ruke moćne političke obitelji.