Published On: Čet, lip 4th, 2015

GOSPODARSKA OBNOVA Junckerov investicijski paket – “Marshallov plan” za JI Europe?

Sredstva koja bi uz dobre predložene projekte mogla iz Junckerova investicijskog paketa dobiti Slovenija i Hrvatska, ali i druge zemlje u jugoistočnoj Europi, mogu potaknuti jači razvoj regije, no praviti paralele s Marshallovim planom koji je nakon Drugog svjetskog rata omogućio gospodarsku obnovu Europe ipak je pretjerano, po mišljenju Mojmira Mraka, jednog od vodećih slovenskih ekonomista.

O mogućnostima korištenja sredstava iz Junckerova plana koji bi trebao zaustaviti investicijsko zaostajanje EU-a u odnosu na SAD i Aziju bilo je riječi i na dvodnevnom Summitu100 održanom u ponedjeljak i utorak u Portorožu, na kojemu su se okupili gospodarstvenici iz vodećih kompanija, te ministri iz vlada cijele regije.

Jedan od vodećih slovenskih poslovnih ljudi Janez Škrabec, suvlasnik kompanije Riko, kazao je među ostalim da sanja o Junckerovom paketu kao jednoj vrsti Marshallova plana za Balkan, te se nada da postupci odobravanja sredstava neće teći s birokratskim otezanjima, kako se znalo događati pri korištenju europskih kohezijskih sredstava.

Jedan od vodećih slovenskih ekonomista Mojmir Mrak kazao je za Slovensku televiziju da su očekivanja od Junckerova plana u regiji pretjerana jer je on namijenjen prvenstveno članicama Europske unije, a upitno je kolika će se sredstva za projekte koje su predložile Slovenija i Hrvatska iz tog fonda moći dobiti s obzirom na velik interes i prijavljene projekte iz svih zemalja 28-orice.

Mrak je skeptičan i prema mogućnostima da sredstva iz fonda dobiju nečlanice EU-a iako ta mogućnost postoji kad se radi o tzv. cross-border (prekograničnim) projektima koje će prijaviti više država, pod uvjetom da je najmanje jedna od njih članica Europske unije.

Summitu u Portorožu prisustvovao je i predsjednik Europske investicijske banke (EIB) Werner Hoyer, a riječ je o “kućnoj” banci Europske unije koja će biti garant za sredstva iz Junckerova fonda koji bi 21 milijardu eura iz javnih sredstava trebao sa kapitalom privatnih investitora povećati na 315 milijardi eura.

Hoyer je među ostalim rekao da je EIB spremna financirati projekte u regiji i da Junckerov plan u tom smislu državama jugoistočne Europe otvara vrata iako će neke projekte koji postoje možda biti bolje financirati sredstvima iz drugih izvora, osobito privatnih.

EIB će sredinom ovog mjeseca u Ljubljani i Zagrebu predstaviti postupak prijave projekata i svoje konzultantske usluge, a očekuje se da bi važnu ulogu u tome imali državni financijski servisi, hrvatski HABOR i slovenska razvojna SID banka.

U razgovoru za ljubljansko “Delo” od srijede direktor SID banke Sibil Svilan izjavio je da sa Europskom investicijskom bankom (EIB) već surađuju na poslovima financiranja, prijenosa znanja, te na Junckerovom financijskom paketu, te izrazio očekivanje da će se mehanizmom prihvaćanja projekata za sredstva iz Junckerova fonda moći izvršiti modernizacija slovenskih željezničkih pruga, osobito gradnja željezničke pruge između luke Koper i Divače, kako bi se povećali transportni kapaciteti jedinog slovenskog komercijalnog pristaništa.

“Taj projekt treba evaluirati s aspekta ekonomske i tehnološke opravdanosti, ali u prvom redu treba odgovoriti na pitanje je li ga uopće moguće financirati bankarskim sredstvima”, kazao je Svilan. Dodao je da se razmišlja i mogućnosti da investitor za modernizaciju slovenskih željeznica bude država ili da se sredstva u visini 1,5 milijardi eura osiguraju sistemom javno-privatnog partnerstva, a kao područja gdje bi se mogla koristiti i sredstva iz Junckerova fonda naveo je energetiku, razvoj digitalnih mreža i vodoopskrbu.

Direktor Nove Ljubljanske banke (NLB) Janko Medja izjavio je za “Delo” da mogućnosti da se za projekte iz Slovenije osiguraju sredstva iz Junckerova plana postoje, ali da je pravo pitanje hoće li do jeseni kad se odobravaju prva sredstva biti predloženi pravi projekti jer će konkurencija za dobivanje sredstava biti vrlo velika.

Slovenski premijer Miro Cerar u utorak je pred gospodarstvenicima iz cijele regije koji su se okupili u Portorožu rekao da je Slovenija izuzetno zadovoljna prognozama po kojima će regija u srednjeročnom razdoblju ostvarivati pozitivan gospodarski rast između jedan i četiri posto godišnje, te da je potrebno poslovno povezivanje u regiji, ali i strukturne reforme, te privlačenje stranog investicijskog kapitala.

Regija jugoistočne Europe predstavlja jedno od najvažnijih slovenskih tržišta, a uz sredstva iz europskih fondova za razvoj su važne reforme i privlačenje privatnog investicijskog kapitala.

14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare