Published On: Sri, pro 30th, 2020

GEOFIZIČAR SA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU Josip Stipčević objasnio zašto je došlo do razornog zemljotresa

Docent dr Josip Stipčević s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodno matematičkog fakulteta, potanko je objasnio kako je došlo do katastrofalnog zemljotresa s epicentrom kraj Petrinje.

“Dok sa strepnjom gledamo napore spašavatelja u Petrinji i okolini pokušat ću objasniti ponešto o potresima koji su se dogodili na tom području”, navodi Stipčević objašnjavajući kako se jučerašnji potres dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.

“Ovaj rasjed je granični rasjed između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može reći da se preko ovog rasjeda kompediraju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima”, dodao je Stipčević, piše “Slobodna Dalmacija”.

Glavni uzrok današnjih i jučerašnjih potresa nalazi se daleko od same lokacije potresa, točnije na području Jadrana.

Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila dio velike Afričke ploče od koje se odvojila prije više milijuna godina. Ova “naša” mala ploča naziva se Adrija i njeno kretanje te međudjelovanje s Europom uzrok je potresa u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i svim okolnim područjima”, ukazuje znanstvenik u objavi na Facebooku.

On objašnjava kako je utjecaj ove interakcije najvidljiviji u područjima uz obalu Jadrana gdje planinski lanci jasno ističu granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče.

“Također, najjači potresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj utjecaj nije ograničen samo na te uske zone već se djelomično prenosi i na širu regiju”, istaknuo je on i dodao da ako se pobliže pogleda rasjedni sastav na kojem se jučerašnji potres dogodio, vidi se da je pomak rasjednih krila kod ovog potresa bio lateralni tj. pomak je bio horizontalan.

“Ovakav mehanizam potresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gdje većina potresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo rasjeda podiže po drugom”, detaljno objašnjava Stipčević komentirajući kako prve procjene govore da se potres dogodio na rasjedu koji se pruža sjeverozapad-jugoistok te da je dužina puknuća rasjeda oko 25 kilometara, prenio je “Jutarnji list”.

Ovakav potresni mehanizam te pružanje rasjeda upućuju da je došlo do pomaka sjevernog djela rasjeda prema istoku.

Posljednji jak potres na ovom području dogodio se 1909. godine kad je Pokuplje zatresao razoran potres jačine 5.8 stupnjeva po Richterovoj skali.

“Nakon tog događaja, kad se oslobodila elastička energija zaključana u stijenskoj masi oko rasjeda, započeo je novi ciklus naprezanja rasjednih ploča uslijed djelovanja tektonskih sila. Od tada pa do današnjih potresa tektonske sile naprezale su stijene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao katastrofalni potres na području Gline i Petrinje”, rekao je dr Stipčević.

https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1609739559199058&id=100004890884805

guest
nije obvezno
0 Komentari
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare
WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x