Published On: Sat, Feb 15th, 2020

Gdje je završilo 5,5 milijardi eura od naftnih akciza i cestarina u BiH?

Sve planirane dionice autocesta u Federaciji BiH i Republici Srpskoj financirat će se iz kreditnih sredstava, uprkos tome što je po osnovu akciza i putarina od 2006. do 2019. godine prikupi 5,5 milijardi eura.

Bosna i Hercegovina ima samo 210 kilometara autocesta i svega 16 kilometara magistralnih i regionalnih cesta na 100 kvadratnih kilometara, iako je od 2006. do kraja 2019. godine, po osnovu akciza na naftu i naftne derivate i putarina, prikupila skoro 5,5 milijardi eura.

Ovaj novac trebao je biti iskorišten za izgradnju i održavanje putne infrastrukture u BiH, ali su za te namjene podignuti krediti veći od milijardu eura, piše Fokus.ba

Gligo Čikić, predsjednik Upravnog odbora Udruženje prijevoznika za unutarnji i međunarodni transport Republike Srpske kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da od Gradiške do Sarajeva, što je oko 270 kilometara razdaljine, u cijeni transporta, koja za jedan kamion iznosi 300 eura, cestarina na autocestama iznosi 70 eura, pa su zato, kako kaže, primorani da koriste ceste koji su u vrlo lošem stanju.

Stavili su nam visoke cestarine na autocestama i mi ne možemo sebi dozvoliti da se njima vozimo. Ako se vozimo autocestama onda nam ne ostaje ništa zarade od naših prijevoza. Dalje, ceste su jako loši. Od Banja Luke (na zapadu BiH), pa dok ne izađeš do Klobuka kod općine Ljubuški (na jugu BiH). Znači i kroz Federaciju BiH i kroz Republiku Srpsku ceste su loši, jedino nešto malo valja od Jablanice do Mostara (na jugu Hercegovine), a ovo ostalo ništa”, ističe Čikić.

To je utisak koji dijeli Nenad iz Banjaluke. On svakodnevno koristi automobil. Za RSE kaže da baš ničim nije zadovoljan. Ni kvalitetom prometnica, cijenama goriva i iznosima cestarina na autocestama.

Za naše uvjete skupe su i cestarine, skupo je i gorivo i to je postalo luksuz koji prosječan čovjek sebi teško priušti, ali na neke kraće relacije se nekako može. A kada je u pitanju kvaliteta prometnica, one nisu ništa specijalno, pravo da vam kažem srednja žalost”, kaže ovaj sugovornik RSE.

Kako opisati stanje na cestama?

Zijad Sinanović, tajnik Udruženja međunarodnih cestovnih prijevoznika tereta u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, kaže da stanje cestne infrastrukture ni izbliza nije onakvo kakvo bi trebalo biti, s obzirom da se za ove namjene od prijevoznika uzimaju velika sredstva po više osnova.

Izdvajanjem kroz akcize i cestarine po osnovu utrošenog goriva, te paralelno plaćanjem naknade za korištenje cesta, takozvane drumarine prilikom registracije vozila, dvostruko nam se uzimaju sredstva i onda kada dođete na autocestu trebate opet platiti cestarinu koja je po nekim našim kalkulacijama identična ili viša od naknada u drugim zemljama. Prema svemu ovome najbolje se vidi zadovoljstvo vozača kada pogledamo intenzitet prometa na magistralnim cestama, koji su u lošem stanju, a koji se nalaze pored dionica postojećih autocesta u zemlji”, ističe Sinanović.

Ukupno od 2006. do 2019. godine po osnovu akciza i cestarina na naftu i naftne derivate u BiH prikupljeno je 5 milijardi i 492,5 milijuna eura koje bi trebale da se koriste za izgradnju i održavanje putne infrastrukture u zemlji.

Koliko je cesta skupljeno na cestarini?

Po litri goriva koje se proda na tržištu u BiH trenutno se plaća akciza u iznosu od od 0,15 do 0,225 eura po litri goriva u ovisnosti od vrste naftnog derivata, a po ovom osnovu od 2006. do 2019. godine ukupno je prikupljeno 3 milijarde i 189 milijuna eura.

Po litri goriva prodanog na tržištu BiH plaćaju se i dvije cestarine.

Prva je cestarina za održavanje puteva u iznosu od 0,075 eura po litri derivata, a ukupan iznos prikupljen u razdoblju od 2006. do 2019. godine je 1 milijarda i 367,5 milijuna eura.

Po osnovu cestarine za izgradnju autocesta i rekonstrukciju drugih cesta koja iznosi 0,125 eura po litri derivata, u razdoblju od 2009. do 2019. godine prikupljeno je 936 milijuna eura.

Od 1. veljače 2018. godine u primjeni su Izmjene i dopune Zakona o akcizama, kojima je posebna cestarina za izgradnju autocesta i rekonstrukciju drugih cesta povećana s 0,05 eura na sadašnji iznos od 0,125 eura po litri derivata koji se proda na tržištu BiH.

U BiH do sada je izgrađeno 208 km autocesta, od čega 106 km u Republici Srpskoj i 102 km u Federaciji BiH, za šta je podignuto 1 milijarda i 28 milijun eura kredita.

Je li novac otišao u predviđene svrhe?

Ekonomist Zoran Pavlović kaže da ovi podaci dovoljno pokazuju da se novac prikupljen od akciza i cestarina u Bosni i Hercegovini ne koristi u predviđene svrhe, već u krpljenje proračuna entiteta.

Ta sredstva se troše nenamjenski i za druge svrhe i ciljeve, a ne za ono za što su prikupljena originalno i kako je to isplanirano i zakonom definirano. Naši građani sve to uredno plaćaju, a putna infrastruktura je sve gora. Kada pogledamo sve te dostupne informacije stanje je vrlo konfuzno, ali je očigledno da novac koji je namijenjen za održavanje i izgradnju putne infrastrukture završava u javnoj potrošnji”, smatra Pavlović.

Prema objavljenom bilansu stanja na internet stranici Javnog poduzeća Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine na dan 31. lipnja 2019. godine, zaduženost po osnovu dugoročnih kredita iznosila je 435 milijuna eura, a kratkoročno 37,5 milijuna eura.

Prema podacima koje su RSE dostavili iz Autocesta Federacije BiH, do sada su utrošena kreditna sredstva za financiranje izgradnje autocesta iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB) u iznosu od skoro 450 milijuna eura.

Odnos uloženog i izgrađenog

Prema dostavljenim podacima u ovom entitetu do sada je izgrađeno 102 kilometra autocesta, a u izgradnji je trenutno osam dionica ukupne dužine 40 kilometara.

Za šest dionica autocesta ukupne dužine 38,3 kilometra trenutno je u tijeku tenderska procedura, a pripremne aktivnosti za građenje rade se za tri dionice ukupne dužine 85,9 kilometara za što su dogovorene kreditne linije u iznosu od 840 milijuna eura.

Prema posljednjem Izvještaju o financijskom poslovanju Javnog poduzeća Autoputevi Republike Srpske, objavljenom 31. prosinca 2017. godine, ovo poduzeće po osnovu kredita bilo je zaduženo 264 milijuna eura, od čega su dugoročne obaveze 210 milijuna eura, dok su kratkoročne financijske obaveze iznosile 154 milijuna eura.

Međutim, prema podacima koje su RSE dostavili Autoputevi Republike Srpske, u izgradnju autoceste Gradiška-Banja Luka uloženo je 180 milijuna eura, dijelom vlastitih sredstava, a dijelom kredita, dok je za izgradnju autoceste „9. januar“ od Banja Luke do Doboja, osigurano 402 milijuna eura kreditnih sredstava.

U ovom entitetu do sada je izgrađeno 106 kilometara autoceste, a trenutno je u izgradnji samo dionica koridora 5C koja prolazi kroz ovaj entitet u dužini od 6 kilometara i čija je izgradnja počela u ljeto 2019. godine. Financira se kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 70 milijuna eura.

Iz oba javna poduzeća su za RSE istaknuli da se prihodi od akciza i cestarina, kao vrste indirektnih poreza, koriste za servisiranje kreditnih obaveza, izradu planske i projektne dokumentacije za mrežu autocesta i brzih cesta, reguliranje imovinsko-pravnih odnosa na predviđenim trasama autocesta i brzih cesta i ostale aktivnosti, koje prate realizaciju projekta izgradnje mreže autocesta i brzih cesta.

Ukupna procijenjena vrijednost dionica koridora 5C koja prolaze kroz Republiku Srpsku u dužini od 46,6 km iznosi 500 milijuna eura.

Sve planirane dionice autoceste u Federaciji BiH i Republici Srpskoj financirat će se iz kreditnih sredstava, uprkos tome što je po osnovu akciza i cestarina od 2006. do 2019. godine prikupi 5,5 milijardi eura.