Dva bošnjačka i jedan srpski član Predsjedništva BiH sastat će se u utorak u Bruxellesu s visokim predstavnikom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU Josepom Borellom.
Kako pišu sarajevski mediji, između ostalog, razgovarat će se o provođenju svih presuda Europskog suda za ljudska prava, te ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja Europske komisije o kandidatskom statusu za članstvo u Europskoj uniji.
Bit će ovo nakon dugo vremena prvo zajedničko putovanje tri člana Predsjedništva BiH.
S obzirom na to da je riječ o sjedištu Europske unije i planirane teme razgovora ovo će biti važan susret kako bi BiH dobila smjernice i ocjenu za dalje djelovanje na putu europskih integracija s obzirom na preuzete obaveze.
Kako je Predsjedništvo BIH nadležno u kreiranju vanjske politike BiH, a u što bi se ovaj odlazak kolektivnog “šefa države” mogao svrstati, još jednom valja naglasiti kako je najveći problem Bosne i Hercegovine derogiranje Daytonskog mirovnog sporazuma.
Naime, kako je poznato, Hrvati u “kolektivnom šefu države” nemaju svog legitimnog člana.
Tu poziciju već tri puta popunio je Željko Komšić koji, zahvaljujući neprovođenju presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić (koja govori o konstitutivnosti naroda kao natkrovljujućem ustavnom načelu i potrebi legitimnog političkog predstavljanja na svim administrativnim razinama) parazitira na hrvatskom biračkom tijelu jer su ga na tu poziciju izabrali Bošnjaci, piše Hrvatski Medijski Servis.
Valja podsjetiti i kako Ustav BiH u svoj preambuli jasno kaže kako ovu zemlju tvore Bošnjaci, Hrvati i Srbi, koji bi po logici stvari, po načelima demokracije, konačno i prema presudi Ustavnog suda BiH, kao suvereni Bosne i Hercegovine trebali biti predstavljeni u državnom vrhu zemlje. A što imamo sada? Srbi i Republika Srpska imaju svog predstavnika ( Milorada Dodika), drugi narod Bošnjaci izabrali su dva člana kolektivnog šefa države (Džaferovića i Komšića), koristeći se neustavnim izbornim zakonom i svojom brojčanom nadmoći u FBiH, dok Hrvati nemaju ni jednog.
Takvo neustavno Predsjedništvo BiH uopće ne bi trebalo biti pozivano na sastanak s visokim europskim dužnosnicima.
U konačnici, Predsjedništvo BiH ne bi trebalo odlučivati ni o čemu. Nasuprot tomu, po prikazanome iz gotovo polovice aktualnog mandata, zasjeda i odlučuje. Upravo zbog ovih razloga i vraćanja institucije Predsjedništva BiH u ustavne daytonske okvire važno je provesti Politički sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, odnosno Mostarski sporazum između HDZ-a BiH i SDA.
Provedba presuda Ustavnog suda BiH test su privrženosti vladavini prava u svakoj pojedinoj državi. Tako bi, uostalom trebalo biti i u BiH. Uostalom, u jednom od prioriteta navedenih u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU jasno i nedvosmisleno stoji “provesti presude Ustavnog suda BiH”, stoga bi se moglo kazati da neustavno Predsjedništvo BiH u Bruxelles ide kako bi se ta institucija uskoro vratila u okvire ustavnosti./B. G./HMS/