Published On: Ned, lis. 16th, 2016

GAŠPAREVIĆ: Pojačanoj ambiciji Hrvatske za rješavanje statusa Hrvata u BiH nema se što prigovoriti


Inicijativu predsjednice Hrvatske treba gledati i kao jedan pritajeni glas NATO, jer ona je dvije godine službovala u ovom savezu i poznaje njegovu vrhušku, poznaje stanje duha u NATO. Koliko god to izgledalo kao njena individualna akcija, ona je sigurno dobro osluhnula i proučila do koje granice može izražavati ambicije. Kroz njen glas i glas budućeg premijera Plenkovića, mi možmo na neizravan način prepoznati i odjek euroatlantskih struktura u odnosima prema BiH, izjavio je u razgovoru za Vijesti.ba novinar Hine i kolumnist Hrvatskog Medijskog Servisa Pejo Gašparević.
VIJESTI.BA: Kako biste protumačili inicijativu predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović koja je na sastancima s europskim dužnosnicima zatražila izmjenu Daytonskog mirovnog sporazuma? Najavila je da će Hrvatska pokrenuti razgovore i inicijativu sa SAD, jer se trenutna europska inicijativa ne može fokusirati samo na ekonomske i socijalne procese, već mora biti i politička.
GAŠPAREVIĆ: Inicijativa koju je predsjednica Grabar – Kitarović iznijela čelnicima EU, a koja kaže da će se Hrvatska zauzeti za to da se i politički riješi status Hrvata u BiH, da oni budu institucionalno ravnopravni, odnosno da problem BiH nije samo gospodarstveni, nego i politički, zasigurno je najambiciozniji vanjskopolitički potez predsjednice Hrvatske otkako je na toj funkciji.
Treba uzeti u obzir momenat u kojem je to ona učinila. Uradila je to kada se, sasvim izvjesno, formira nova Vlada Hrvatske na čelu sa budućim premijerom Andrejom Plenkovićem. I Plenković i Grabar – Kitarović dolaze iz iste političke opcije, dakle oni su predstavnici konzervativnog narodnjačkog svjetonadzorskog spektra i u Hrvatskoj nema više kohabitacije između predsjednice i budućeg premijera.
Time bi vanjskopolitički angažmani Hrvatske mogli biti ojačani, jer neće postojati unutarhrvatski nesporazumi u pogledima na prilike u BiH. Treba uzeti u obzir i da je budući premijer Plenković bio vrlo angažiran kao europarlamentarac na temama u vezi sa BiH, podsticao je donošenje rezolucija u Europskom parlamentu koje su se izričito zauzimale za cjelovitost i opstojnost BiH, ali istovremeno uz izričitu potrebu da se riješi nacionalno pitanje Hrvata, da i oni budu ravnopravni institucionalno s ostala dva naroda.
To treba gledati kao početak realizacije nove političke ambicije Hrvatske, u kojoj će biti malo mjesta da joj se prigovori, jer je Hrvatska članica EU i članica NATO. Ona je sebe geopolitički i politički pozicionirala. Hrvatska može konzumirati svoju institucionalnu uvezanost sa zapadnim strukturama da bi pomogla u rješavanju problema i u BiH.
VIJESTI.BA: Sšomenuli ste činjenicu da je Hrvatska članica EU i NATO. Takva pozicija suštinski je drugačija u odnosu na razdoblje kada je ova država težila da se priključi euroatlantskim savezima. Predsjednica Grabar-Kitarović napomenula je da bi BiH trebala ispuniti određene uvjete kako bi postigla napredak na euroatlantskom putu. Možemo li očekivati da će Hrvatska uvjetovati BiH na tom putu? EU je u novom pristupu prema BiH fokusirana na socio-ekonomske teme, a Hrvatska očito traži rješavanje političkih pitanja.
GAŠPAREVIĆ: Uvjetovanje je možda prejaka riječ, ali sigurno se radi o pojačanom angažmanu i pojačanim ambicijama. No, u njima treba prepoznati sljedeću činjenicu: na taj način predsjednica i budući premijer Hrvatske, koji su bili protiv nedavnog referenduma u RS, preventivno djeluju i na eventualne buduće referendume u ovom entitetu, koji bi značili potencijalni raspad BiH. Oni žele ubrzano integrirati BiH u europske i euroatlantske integracije.
I Grabar-Kitarović i Plenković su profilirani s prepoznatljivim političkim i geopolitičkim gardom kao euroatlantisti. Oni na taj način žele spriječiti sve buduće geopolitičke pretendente – Rusiju, koja kroz RS i Srbiju, sigurno ima svoje geopolitičke ambicije na Balkanu, a koje zadiru i u BiH.
Stoga, inicijativu predsjednice Hrvatske treba gledati i kao jedan pritajeni glas NATO, jer ona je dvije godine službovala u ovom savezu i poznaje njegovu vrhušku, poznaje stanje duha u NATO. Koliko god to izgledalo kao njena individualna akcija, ona je sigurno dobro osluhnula i proučila do koje granice može izražavati ambicije. Kroz njen glas i glas budućeg premijera Plenkovića, mi možmo na neizravan način prepoznati i odjek euroatlantskih struktura u odnosima prema BiH.
VIJESTI.BA: Pojedini analitičari tumače inicijativu predsjednice Hrvatske kao prikriveno zagovaranje trećeg entiteta u BiH.
GAŠPAREVIĆ: Priče o trećem entitetu stare su, čak i od prije Daytonskog sporazuma. Dakle, one postoje, a jedni ih osporavaju, dok ih drugi podržavaju. Međutim, ako se pomno promotre izjave predsjednice Hrvatske iz Bruxellesa, ona govori o ravnopravnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH. To znači da je država BiH iznad svega, a ne entiteti. Predsjednica Grabar – Kitarović niti jednom rječju nije spomenula treći entitet. Zaista, ja u njenim izjavama ne vidim takve pretenzije.
Predsjednica Hrvatske govori o potrebi nacionalne ravnopravnosti i otvoreno govori da će se za to zauzimati ambicioznije. Na taj način ona konzumira i poziciju Hrvatske, koja proizilazi iz potpisivanja Daytonskog sporazuma. Hrvatska je jedan od supotpisnika Daytonskog sporazuma. Ona je jedna od država čimbenika koja je doprinijela zaustavljanju rata i ona polaže pravo izreći svoje mišljenje o stanju u BiH.
Mislim da je predsjednica Hrvatske, s jedne strane vrlo konkretna i otvorena, ali sa druge strane vrlo obazriva i pažljiva. Ona govori o tome da se ne želi miješati u unutarnje stvari u BiH, ali želi doprinijeti upostavljanju ravnopravosti Hrvata u ovoj državi. Kada se to kaže, treba imati u vidu da zemlje koje su članice NATO imaju jednu vrstu nepisane obveze – širiti stabilnost u zemljama regije.
Postoje procjene da je institucionalna neravnopravnost Hrvata u BiH jedan od uzroka političke nestabilnosti u ovoj zemlji. Kada se tako stvari poslože, onda je i obveza Hrvatske izvoziti stabilnost u skladu sa NATO i EU načelima. Mislim da u tom pogledu treba iščitavati poruke predsjednice Grabar-Kitarović, uvijek vodeći računa o tome da je ona bila visokopozicionirani dužnosnik NATO i da ona sigurno poznaje stanje duhova u toj velikoj svjetskoj organizaciji.
VIJESTI.BA: U više navrata spomenuli ste budućeg premijera Andreja Plankovića? Što BiH može očekivati od nove Vlade Hrvatske s njim na čelu?
GAŠPAREVIĆ: Moja procjena je da će Planković, koji ima ogromno diplomatsko iskustvo kao europarlamenarac i koji je bio jedan od izaslanika Eiropskog parlamenta u rješavanju krize u Ukrajini, upravo to svoje iskustvo prakticirati u pokušaju prevladavanja nesporazuma u BiH. On je čovjek koji uvijek pokušava dijalogom rješavati probleme, susretanjem, saniranjem nesporazuma. To je učinio u Hrvatskoj, kada je neovisnu listu Most pretvorio u svog koalicijskog partnera za dva, tri tjedna.
On će sigurno tražiti svoje adrese za pregovore u Sarajevu, ali isto tako, on će jako dobro uvažavati ono što mu kažu politički predstavnici Hrvata u BiH. Na toj liniji treba procjenjivati njegove buduće političke akcije. Siguran sam da će tu odigrati veliku i pozitivnu ulogu, te da će svojim aktivnostima pokušati da BiH izađe iz gliba. /HMS/