Published On: Čet, ožu. 22nd, 2018

FOREIGN POLICY BiH se klacka na litici političke krize

Trebaju li se Sjedinjene Države umiješati kako bi zaustavile trenutno stanje u Bosni i Hercegovini, piše Foreign Policy u svojoj analizi o stanju u BiH. Tekst je za Dnevnik.ba prevela i prilagodila Ana Krezo.

Više od dva desetljeća nakon što je Bosna i Hercegovina stekla svoju neovisnost nakon krvavog raspada Jugoslavije, vlada se suočava s još jednom prijetećom političkom krizom, a čini se da Zapad ne poduzima ništa da je zaustavi.

Riječ je o mrtvilu izbornog zakona koje je simptom slabog ustrojstva koje nikada nije imalo namjeru da vlada nekom zemljom u značajnom vremenskom razdoblju, s političkim moćnicima koji nemaju motivacije za rješavanje krize i četiri strane zemlje koje za nadglašavaju za utjecaj.

Godine 1995. Daytonski sporazum zaustavio je tri i pol godine rata na Balkanu, a BiH i dalje upotrebljava Aneks 4  tog sporazuma kao svoj ustav, komentira Foreign Policy.

Prema tom ustavu, sva mjesta na svim razinama vlasti raspoređena su po pripadnosti jednoj od tri skupine: hrvatskoj, bošnjačkoj ili srpskoj. Zemlja je od kraja rata u BiH podijeljena na dva savezna entiteta. Jedan je Federacija Bosne i Hercegovine, naseljena prvenstveno od Bošnjacima i bosanskim Hrvata. Druga je Republika Srpska, čiji je predsednik trenutno bosanski Srbin Milorad Dodik, nekadašnji miljenik Zapada koji sada koketira s odcjepljenjem.

Političke krize nisu nešto novo na Balkanu, ali nova verzija stare krize sada se razbistrava. Godine 2016., s nekim Hrvatima koji zagovaraju treći, entitet kojm bi dominirali Hrvati, prateći Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine, Božo Ljubić, hrvatski političar, podnio je pritužbu.

Prije toga, Dom naroda je bio sastavljen od izaslanika koji odražavaju udio glavnih etničkih skupina koje žive u različitim kantonima, s barem jednim delegatom iz svake etničke skupine. Ljubić je prigovorio da je to povrijedilo Dayton jer imenovanje Hrvata iz većinski bošnjačkog kantona iskrivilo je prava Hrvata na legitimnu zastupljenost.

U prosincu 2016. Ustavni  sud  je složio se s njim, poništavajući nekoliko dijelova svog izbornog zakona i pozvao na novi.

Donošenje novog zakona na vrijeme za opće izbore – za tripartitno predsjedništvo i Zastupnički dom – nije tako lako. Neki bosanski Hrvati i Hrvati u Hrvatskoj žele da se zakon izmijeni tako da Bošnjaci ne mogu birati hrvatske predstavnike. Tvrdili su da brojčano dominantni Bošnjaci ne bi smjeli birati vlastitog i hrvatskog člana tročlanog predsjedništva.

“Pred nama su ove godine novi izbori koji su u opasnosti da se ne provedu  kao i ovaj izborni zakon – nema dogovora između tri stranke da promijene ovaj izborni zakon”, upozorava Željana Zovko, bivša savjetnica za vanjske poslove predsjednika Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, a danas član Europskog parlamenta iz Hrvatske.

Drugi kažu, međutim, da je takva priča  političko grabljenje moći od strane nekih bosanskih Hrvata – posebice, Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, najveće političke stranke bosanskih Hrvata, poznatija kao HDZ.

Predloženi izborni zakon je “gotovo isključivo proizvod HDZ-ovih smjernica”, tvrdi Jasmin Mujanović, politički znanstvenik i autor Gladi i bijesa: Kriza demokracije na Balkanu.

“To ima vrlo malo veze s nacionalnošću ili nacionalizmom”, kaže on. ” To je kontinuirani pokušaj HDZ-a da stvori de facto jednu stranu državu u regijama gdje je izborno vrlo dobro prolazi“.

Mujanović je dodao da će Europski sud za ljudska prava odmah odbiti  HDZ-ov izborni zakon.

Florian Bieber, profesor povijesti i politike jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu u Austriji, kaže kako HDZ, pored osiguravanja glasačkog bloka, pokušava mobilizirati svoje glasače. “Služi, čak i ako HDZ nema način sa izbornim zakonom, kao način mobilizacije postrojbi i podrške”, kaže on.

Izborni zakon dio je političke krize niskog stupnja stvorene i neprekinuto zbog nekoliko većih pitanja u BiH, uključujući neuspjeh u uspostavi novog ustava.
“Ono što Bosna i Hercegovina treba je ustav”, kaže Bieber. “Već više od 20 godina djeluju s Daytonom kao ustavom.”

Dejtonskim sporazumima trebalo je okončati rat uklanjanjem zaraćenih etnonacionalističkih vođa, ali je Aneks 4 korišten za upravljanje BiH više od dva desetljeća. “Dayton je sjajan način okončanja rata, ali loš način da se organizira država”, slaže se jedan bivši visoki američki dužnosnik.

Ipak, podupiranje Daytona ostaje stup američke politike prema regiji.

“Američka Vladina politika ostaje posvećena pružanju podrške ljudima [BiH] u održavanju Daytonskog mirovnog sporazuma, održavanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje i promicanju kontinuirane europske integracije “, napisao je dužnosnik State Departmenta.

Državni je dužnosnik također primijetio da bilo koji izborni zakon ne može biti u sukobu s Daytonskim sporazumom.

Otpor prema promjeni Daytona ne dolazi samo od međunarodnog poretka; agenti i politički lideri zemlje, kažu stručnjaci, ne žele mijenjati sustav jer stječu dobitak od unapređenja etnonacionalnih podjela.

“Previše ljudi ima koristi od sustava kakav jest”, kaže Gordy.

EU je bila u krivu u uvjerenju da je “mali dio europske integracije dovoljan da lokalni potencijalni brokeri odustanu od pokroviteljskih mreža”, kaže jedan zapadnjački diplomat na Balkanu koji je anonimno razgovarao s FP-om. “Sustav koji im omogućuje održavanje moći jest etno-nacionalni sustav”.

Dodik je jedan takav potencijalni posrednik. U posljednje dvije godine pod njegovom vladavinom, Republika Srpska je donijela tisuće pušaka, a trenutno ima 78 ruskih savezničkih nacionalističkih organizacija u regiji.

“Nisam uopće uvjeren da Dodik u idućoj godini neće pokušati uglavnom izvesti scenarij Transnistria”, kaže Mujanović, pozivajući se na regiju Moldavije koju podupire Rusija. Bieber kaže kako strategiju Dodika ne vidi kao odcjepljenje, već kao način da se “država postupno odmakne”. On nastavlja: “Na kraju dana to je vrlo krhka kuća od karata, i to samo zahtijeva mali dašak zrak, da se sruši. ”

Dok Washington i Bruxelles u stoje po strani tijekom ove zakuhtane krize, Beograd i Zagreb imaju i pse u ovoj borbi, a Moskva i Ankara sve su više utjecajne. “Rusija je bila vrlo, vrlo aktivna u zemlji, u Republici Srpskoj”, kaže Valentino Grbavac, suradnik Instituta za društvena i politička istraživanja u Mostaru, Bosna. “Oni posjeduju cjelokupnu industriju nafte i plina, vrše prekvalifikaciju s policijom – oni su doista stekli interes.”

Nije Rusija jedina vanjska moć zainteresirana za miješanje. “Turska radi slične stvari s Bošnjacima (u Federaciji), pomažući političkim kandidatima i financirajći ih”, kaže Grbavac.

Nije prijetnja ratom ono što zastrašuje ljude, nego ideja da će izbiti sukob nižeg stupnja. “Ne mislim da je rat iza ugla”, kaže Mujanović, nudeći da ono što vidi da dolazi je “vrlo značajan stupanj nestabilnosti koji može biti sukob niskog intenziteta”.

Dok su neki oprezni  sa time pitanjem trebaju li se Sjedinjene Države umješati, drugi to vide kao jednu zemlju – zbog njene povijeti u BiH, uloge u stvaranju Daytonskog sporazuma i povjerenja stanovništva – koja bi mogla ublažiti sukob.

“S dovoljno pozornosti  Zapada, politički zastoj u BiH mogao bi uspjeti izbjeći potpunu krizu”, kaže bivši visoki američki dužnosnik. “To jediskretno pitanje koje nije nužno rješivo, ali je lako upravljati”.

Mujanović ističe da je sankcioniranje Dodika u siječnju 2017. u posljednjim danima administracije predsjednika Baracka Obame, koja je u velikoj mjeri bila odsutna s Balkana, “napravilo veliku, ogromnu razliku”.

“Cjenovna točka za stabilizaciju ove zemlje – preporuka za substantivni projekt demokratizacije, reforma – je zapravo još uvijek izuzetno niska”, kaže on. No, “ta cijenovna točka vrlo brzo isparava.”

Ipak, malo je vjerojatno da će Sjedinjene Države pod predsjedajem Donalda Trump, koja je usmjerena na vruće točke poput Sjeverne Koreje i Iran, se ubrzo više uključiti u BiH i Balkan.

Bieber priznaje da Sjedinjene Države imaju utjecaj i vjerodostojnost u zemlji, ali tvrdi da je slab igrač u regiji. Obama je u velikoj mjeri bio odsutan, a sa Trumpovom upravom “čak i takva podrška je upitna”.

Neće nužno biti prisutni i djelatnici viših dužnosnika State Departmenta koji bi podržali BiH u potencijalnim ključnim izborima 2018. godine. Hoyt Yee, nadaleko poznati zamjenik pomoćnika tajnika za europske i euroazijske poslove koji je bio odgovoran za središnju i južnu srednju Europu, nedavno je napustio takvu poziciju.

Ovo ostavlja BiH gdje je i bila: u stanju političke paralize, dok se politički problemi zemlje i dalje i pogoršavaju, bez pozornosti velikog dijela zapadnog svijeta.

Balkan, bivši visoki dužnosnik SAD-a, kaže: “spao je s karte tijekom Obamine administracije, i još uvijek se ne nalazi na karti”.

Dnevnik.ba

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer