Published On: Sat, Oct 20th, 2012

Europa se suočava s rastućim separatizmom

Europa se suočava sa rastućim i sve jačim separatističkim pokretima, a analitičari su suglasni da su razlozi za to većinom ekonomske prirode. Škotska je najavila planove održavanja referenduma o nezavisnosti od Britanije do kraja 2014, a Flandrija želi da Belgija postane konfederacija, podsjeća se u analizi “Glasa Rusije”.

Ovaj trend inspirirao je Katalonce u Španjolskoj, gdje je separatizam već duže vrijeme u usponu, jer razvijene oblasti ne žele dijeliti dugove ostatka Europe.

Ekonomski najjača oblast Španjolske – Katalonija već dugo vremena sanja o neovisnosti, a isto važi za sjevernu italijansku oblast Padaniju i njemačku Bavarsku na jugu zemlje.

Na nedavno održanim lokalnim izborima u Belgiji pobijedila je separatistička Nova flamanska alijansa. Vođa stranke već je apelirao na vladu da pregovara o procesu kojim bi se Belgija pretvorila u konfederaciju.

Oblast Valone na jugu zemlje, gdje se govori francuski jezik, dobija pomoć države, što ne odobrava prosperitetnija flamanska regija, u kome se govori nizozemski jezik.

Vođa Nove flamanske alijanse Bart De Vever rekao je da je Flamancima dosta da ih tretiraju kao krave, “dobre samo zbog svog mlijeka”.

“Europski separatizam oslanja se na ekonomska pitanja, a ne etnička i vjerska”, rekao je politički analitičar Mihail Neizmakov.

On je dodao da sve prosperitetne regije imaju snažne separatističke stranke.

“Škotska nacionalna stranka uživa široku podršku nakon što su otkrivena naftna polja u Škotskoj. Italijanska Sjeverna liga, također, se snažno protivi ideji plaćanja za manje uspješan jug zemlje i Siciliju. Sada kada je još aktualna ekonomska kriza, separatistički pokreti bit će još snažniji”, rekao je Neizmakov.

Jekaterina Čerkasova s Instituta za globalnu ekonomiju i međuanrodne odnose dijeli to mišljenje.

“Separatistički pokreti izravno su povezani s ekonomskim problemima i razvijat će se u ovisnosti od događaja u eurozoni, posebno Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Irskoj”, rekla je ona.

Šef centra za ekonomske studije na Institutu za globalizaciju i socijalne pokrete Vaislij Koltašov vjeruje da je separatizam dio opće krize u EU.

“Katalonska politika jednaka je politici Njemačke. Njemačka ne želi rješavati ekonomske probleme drugih. Berlin smatra da je neophodno naći način postizanja financijske stabilnosti, prisiljavajući zemlje da primijene politike koje su loše po njene nacionalne ekonomije i to je ono što vidimo u Grčkoj, Portugalu, Španjolskoj i Italiji. U skladu s tima Katalonija traži neovisnost”, rekao je Koltašov.

Eksperti kažu da bi neke regije mogle profitirati iz ovakve situacije. Odvojeni od određene zemlje i EU te regije općenito ne trebaju plaćati veliki dug s kojima se suočavaju Europljani.

U međuvremenu, šanse su male da navedene oblasti dobiju neovisnost.

Belgijski premijer Elio Di Rupo odbacio je mogućnost državnih reformi, dok katalonski lider Artur Mas ne dobija pomoć Madrida.

On je rekao da će zatražiti pomoć Bruxellesa ako španjoska vlada zabrani referendum o neovisnosti u Kataloniji.

Očigledno, nisu sve zemlje spremne slijediti britanskog premijera Davida Camerona i prvog ministra Škotske Aleksa Salmonda, koji su već postavili scenu za referendum o škotskoj neovisnosti.( Srna)