Published On: Pon, lis 24th, 2016

EU INTEGRACIJE: Što je urađeno do sada i drže li se vlasti prihvaćenih obveza

Kako  je rečeno iz Delegacije Europske unije u BiH, vlasti u BiH su u konzultacijama s Europskom unijom i međunarodnim financijskim institucijama dogovorile konkretan set reformi koje su prepoznate kao neodgodiv prioritet za zemlju piše Klix.
“Mnoge od ovih važnih reformi su u tijeku i usmjerene su na rješavanje legitimnih socioekonomskih pitanja koja su izrazili građani BiH. Značajan napredak u provedbi Reformske agende je također potreban da bi zahtjev za članstvo bio razmatran kao kredibilan “, rečeno je iz Delegacije EU.
Dodaju da se reformska agenda može podijeliti u tri međusobno povezane faze. Prvi krug značajnih reformi imao je za cilj pokazati opredijeljenost vlasti u procesu reformi.
“Lista je bila duga i stoga su uslijedila određena kašnjenja. No praktično, sve su reforme okončane ili započete, uključujući i teške političke mjere kao što su uvođenje novih zakona o radu u oba entiteta, pregovori o kolektivnim ugovorima, proračuni na svim razinama … “, ističu iz Delegacije EU.
Kako kažu, u prvoj fazi reformi napravljen je znatan napredak kada se radi o poslovnom okruženju.Naime, oba entiteta su u procesu ubrzavanja procedure za dobivanje građevinskih dozvola i priključaka za struju, što odavno predstavlja veliku prepreku za potencijalne strane investitore. Pored toga, rad na izradi registara za sve namete i naknade (uključujući i parafiskalni namete) i prijedloga za ukidanje, pojednostavljivanje i objedinjavanje ovih taksi gotovo je završen. Ovo bi, kako kažu, dalje trebalo povećati transparentnost i suzbiti moguću korupciju .
“Postoje određeni pozitivni pomaci kada je riječ o industrijskoj proizvodnji, vanjskoj trgovini BiH i broja zaposlenih. Uz to, MMF očekuje da rast bude daleko iznad tri posto i da se investicijska ulaganja znatno povećaju u nekoliko narednih godina “, ističu iz Delegacije EU.
Pored toga, kako navode, tijekom prve faze reformi stvoren je ambijent suradnje koji je pokrenuo značajne i novonastale planove za usuglašavanje zakonodavstva među entitetima. Na primjer, FBiH je u srpnju prošle godine usvojila novi Zakon o privrednim društvima, a RS bi trebala usvojiti sličan zakon. S druge strane, RS je u veljači ove godine usvojila novi Zakon o stečaju, što bi uskoro trebalo uslijediti u FBiH.
“Nadalje, postoji potreba za izjednačavanjem ambijenta za investicije putem uklanjanja skrivenih subvencija za mnoga velika poduzeća u državnom vlasništvu i treba krenuti dalje u rješavanju neodrživih poduzeća. Oba entiteta su identificirala ova poduzeća i već su poduzela prve korake ka rješavanju ovog problema “, zaključili su iz EU.

Komplicirani sustav u zemlji otežava provođenje reformi

Ovim povodom kontaktirali smo i Vanjskotrgovinske komore BiH iz koje su nam kazali kako je proces reformi u BiH započet, što je dobro, međutim sam proces bi se trebao brže odvijati u smislu da nema dodatnih kočnica prilikom usvajanja i provedbe novih mjera i zakona.
“Kada bi bio manje kompliciran sustav u državi, sve bi bilo lakše i provesti. u reformi koja se događa, trebalo bi doći do poboljšanja poslovnog ambijenta kao posljedica izmjene zakona, što bi naravno utjecalo i na vanjskotrgovinsku razmjenu BiH “, dodaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
što se tiče stanja s izvozom i njegovim perspektivama, dodaju da je Bosna i Hercegovina u prvom polugodištu 2016. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 4,694369 milijarde KM, što pokazuje da je izvoz uvećan za 188.704 KM ili 4,19 posto u odnosu na isti razdoblje prethodne godine.
“Pozitivni učinci povećanja izvoza rezultirali su blagim smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita za 0,54 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Glavne determinante vanjskotrgovinske robne razmjene u promatranom razdoblju bile su poboljšana izvozna potražnja, pad svjetskih cijena burzovne robe (nafta i hrana), bazni efekt iz prošle godine i otvaranje novih tržišta za bh. kompanije “, ističu iz Vanjskotrgovinske komore.
Kako kažu, napori za naredni period moraju biti zasnovani na otklanjanju ključnih dispariteta , prisutnih između ukupne proizvodnje i potrošnje, domaće štednje i razine neophodnih investicija, uvoza i izvoza koji stvara jaz koji se pokriva zaduživanjem razvijenih i nerazvijenih regije, odnosa između aktivnog i uzdržavanog stanovništva, odnosa broja zaposlenih i nezaposlenih, odnosa broja zaposlenih u administraciji i proizvodnom sektoru, odnosa broja zaposlenih i broja umirovljenika.
“Izvoz bi se u narednom srednjoročnom razdoblju morao udvostručiti ukoliko budemo stremili ka oporavku gospodarstva, kao i da postanemo konkurentni na zahtjevnom EU tržištu. Temeljna zadaća je osigurati uvjete za tržišnu utakmicu, kao i pravila za njeno odvijanje, misleći na intenzivniju ulogu države u poticajima domaćoj ekonomiji, smanjenju sistemskog rizika zemlje u cilju smanjenja visine kamatnih stopa, uvođenjem zdrave konkurencije, rasterećavanjem gospodarstvenika visokih nameta … BiH kao slabo razvijena zemlja može imati komparativne prednosti u proizvodnji određene robe u odnosu i na najrazvijenije zemlje “, dodaju iz Vanjskotrgovinske komore.
na pitanje što je nužno što prije reformirati u kontekstu vanjskotrgovinske razmjene kazali su da Bosna i Hercegovina u europskim okvirima ima najlošiji poslovni ambijent i podijeljen ekonomski prostor. Loše pozicioniranje BiH govori da poslovno okruženje, zakoni, administracija, financijski sektor, porezi, lakoća investiranja i drugi ekonomski indikatori umanjuju konkurentnost bh. privrede i njen jači prodor na strana tržišta.
“u cilju poboljšanja neophodno je djelovanje u više pravaca svih nadležnih institucionalnih čimbenika u BiH kako bi se gore navedeni pokazatelji poboljšali. Kao primjer koji bi mogao pružiti dodatni impuls prehrambenoj industriji možemo istaknuti osiguranje nesmetanog izvoza proizvoda animalnog porijekla u EU – pogotovo ističemo nužnost realizacije preporuka EU FVO za izvoz mesa peradi i konzumnih jaja u EU, jer ne smijemo zaboraviti da je peradarska industrija u BiH jedna od perjanica ovog sektora, što bi u konačnici doprinijelo unapređenju imidža bh. proizvoda “, navode oni.
Generalno, kako kažu, pred poljoprivredom u BiH iu predstojećem razdoblju kao važan prioritet ostaju potreba kreiranja agrarne politike i uvođenje onih instrumenata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sektora, modernizaciju, a ujedno i učinkovito približavanje EU integracijama putem postupnog usklađivanja politike s načelima Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije.
Ističu da BiH u vanjskoj trgovini mora pozicionirati svoje mjesto i igrati odgovarajuću ulogu na globalnoj (Svjetska trgovinska organizacija – WTO), regionalnom (CEFTA 2006, EFTA i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – SAA) i bilateralnom razini (ugovori o slobodnoj i preferencijalnoj trgovini, trgovinski sporazumi i slično).
“Pristupanje BiH WTO-u, zaključenje SSP-a i ulazak u Zonu slobodne trgovine kroz CEFTA 2006 i EFTA dio su procesa pristupanja Europskoj uniji, što je temeljni dugoročni strateški cilj BiH. Svi ovi procesi, međutim, znače daljnju liberalizaciju bh. tržišta. Dosadašnja liberalizacija trgovine u Bosni i Hercegovini odvijala se u kontekstu tranzicijskih reformi i građenja konkurentnosti domaće proizvodnje putem osnivanja novih i restrukturiranja i privatizacije naslijeđenih poduzeća “, dodaju iz Vanjskotrgovinske komore.
Dodaju da je s jedne strane liberalizacija trgovine vršila konkurentske pritiske na domaću proizvodnju, dok je s druge strane otvarala nova tržišta za obnovljene proizvodne kapacitete i doprinosila povećanom interesu za izravna strana ulaganja.
Bosni i Hercegovini je potreban sustav zakonodavne regulative koja bi sistematičnim i dugoročnim mjerama poboljšala poslovni ambijent i pokrenula ciklus bržeg ekonomskog razvoja. Nužno je, bez odgađanja, sve aktivnosti usmjeriti na smanjivanje javne potrošnje, održavanje makroekonomske stabilnosti i ekonomski oporavak. Izražena korupcija i siva ekonomija predstavljaju rak-ranu za realni sektor koji ne može biti konkurentan u odnosu na gospodarstva zemalja okruženja “, navode oni.
Zaključuju da je potrebno više raditi na stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora kako bi se stvorile pretpostavke da gospodarstvo može dati odgovarajuće efekte . kako kaže, provođenje reformi je počelo, efekte možemo sumirati na kraju poslovne godine.
na nedavnoj konferenciji za medije predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić rekao je kako je utvrđeno da je do sada provedeno 40 posto mjera koje su planirane ekonomskom reformskom agendom u BiH iako je agenda usvojena za četverogodišnji period.
Istaknuo je kako sve vlade ostaju opredijeljene da provedu mjere koje su definirale, bez obzira na njihovu težinu i činjenicu da će izazvati određena nezadovoljstva unutar BiH.
“Ciljevi su jasni. Kao rezultat se očekuje daljnji ekonomski razvoj BiH, mnogo bolje poslovno okruženje, bolji pravni i ekonomski okvir za domaće i strane investitore iu konačnici kreiranje i otvaranje većeg broja novih radnih mjesta. Konstatirali smo da se ekonomska reformska agenda provodi unutar predviđene dinamike “, rekao je Zvizdić dodavši kako postoje dobra suradnja i koordiniran pristup svih vlada.

Krupna unutarnja pitanja ispred EU integracija

Novinarka i politička analitičarka Rubina Čengić smatra kako bh. vlasti javnost obavještavaju o velikom broju poduzetih koraka, ali da se, ako su čak i usvojena određena zakonska rješenja i odluke, to u praksi još ne vidi.
“Mi ne vidimo da je poboljšana kvaliteta života građana BiH, povećan stupanj kontrole poslovanja poduzeća i isplate plaća ili da su potpisani kolektivni ugovori. Bojim se da, čak i ako je ispoštovan veliki broj obveza, to još nije zaživjelo na terenu “, kazala je Čengić.
Ona dodaje i kako se kasni u ispunjenju obveza iz reformske agende te da su u planovima rada entitetskih vlada i Vijeća ministara BiH pojedini datumi odavno prekoračeni.
“Mi smo pitali zašto su tako kratki rokovi u akcijskim planovima i oni su nam kazali da je to poticaj kako bi radili brže. Dosta rokova je probijeno”, rekla je Čengić.
Što se tiče tvrdnji vlasti da će reforme tek u narednim godinama pokazati efekte, Čengić smatra da je to vrlo moguće i da bi svi trebali biti optimisti.
“Krajnje je vrijeme da se u ovoj zemlji stvari promijene nabolje i da krenemo i mi ukorak s civiliziranim svijetom. Međutim, poznavajući ove političke strukture koje su na vlasti posljednjih dvadeset godina, ja baš nisam optimist “, istaknula je Čengić.
Boji se da će nakon lokalnih izbora u BiH uslijediti neka nova kampanja s obzirom na to da bi najavljena promjena Ustava FBiH, kao i ostala krupna pitanja, mogla usporiti europske integracije BiH.
“Naši političari do sada nisu pokazali da su spremni raditi. Oni su skloni tome da otvaraju krupna politička pitanja koja su jalova. Mislim da je aktualna struktura na vlasti sklonija da se bavi uopćenim političkim pitanjima umjesto da se uhvate ukoštac s krupnim pitanjima koja bi donijela dobro svim građanima BiH “, dodaje Čengić.
Zaključuje kako reformska agenda nije dobro objašnjena građanima BiH.
” Bio je pokušaj kampanje, ali mislim da nije imao efekta. To je bilo zanimljivo na ravni asocijacija, ali ne znam baš da li su građani BiH to razumijeli kako su kreatori kampanje željeli “, rekla je Čengić.