Published On: Sri, ožu. 20th, 2019

EPP suspendirao Fidesz zbog kritiziranja Sorosa, hoće li se Orban pridružiti poljskoj desnici u novoj grupaciji?

Europska pučka stranka danas je službeno suspendirala Orbánov Fidesz iz svojih redova. Suspenzija stupa na snagu ovoga trenutka, a prema izjavi predsjednika grupacije EPP-a Josepha Daula, trajat će do daljnjega.

Za njegovu suspenziju glasovalo je 190 članova skupštine EPP-a, a samo tri člana tome se usprotivilo.

Do prije samo nekoliko tjedana, Orbán je bezbrižno i odlučno krojio politiku prema svojim interesima i preferencijama zbog čega mu je posljednjih godina nezaustavljivo rasla popularnost. Međutim, Europska pučka stranka (EPP), najveća politička grupacija u Europskom parlamentu kojoj pripada njegova stranka Fidesz te hrvatski HDZ i HSS, zaključila je da je situacija izmakla kontroli i da se Orbánu mora stati na kraj.

Francuski republikanci, slovenski demokrati i talijanski ‘snagaši’ iz Forze Italije, koji također pripadaju EPP-u, protivili su se izbacivanju Fidesza iz grupacije. Baš kao i hrvatski HDZ. S druge strane, njemački demokršćani bili su jedan od većih ‘motora’ ove akcije, koje je potaknula i nova čelnica vladajuće stranke CDU Annegret Kramp-Karrenbauer.

– Dokle god Fidesz ne odustane od svojih kontroverznih stavova, ne smije imati punopravno članstvo u EPP-u – izjavila je jučer nasljednica kancelarke Merkel.

‘Europski diktator’

Mađarski premijer je uspješno koketirao sa svim ključnim političkim akterima na globalnoj sceni. Gotovo je podjednako dobro surađivao s europskim pučanima koji u svojim rukama drže bitne institucije Europske unije, s talijanskim i poljskim populistima, ali je i jedan od nekolicine europskih državnika koji istovremeno uspješno surađuje sa SAD-om i Rusijom. Sebe je nametnuo kao lidera koji zastupa nepopularno (ali prema njemu; nužno) mišljenje, dok je Mađarsku, nekadašnju komunističku državu istočnoga bloka, nametnuo kao državu čiji interesi naprosto moraju biti uvaženi.

Bruxelles je do rujna 2018. godine u brojnim prilikama okretao glavu od njegovih kontroverznih odluka. Dok je 2015. godine tijekom vrhunca migrantske krize izbjeglice gađao vodenim topovima i na granice stavljao zaštitnu žicu, prvi čovjek Europske komisije nije reagirao pretjerano oštro. Štoviše, nazvao ga je svojim ‘najdražim europskim diktatorom’. Nakon što je Orbán otvoreno simpatizirao populističke pokrete radikalne desnice, predsjednik EPP-a Joseph Daul mađarskog je premijera usporedio s ‘zločestim djetetom kojem obitelj ne smije okrenuti leđa’.

‘Nuklearni članak’

Međutim, na plenarnoj sjednici u rujnu prvi se put na glas postavilo pitanje je li mađarski premijer možda pretjerao. Naime, tada je Europski parlament izglasao aktivaciju tzv. ‘nuklearnog članka’ Lisabonskog ugovora kojim se država članica suspendira zbog narušavanja vladavine prava. Tada je došlo do podijele u EPP-u na one koji se zalažu za njegovo izbacivanje iz te političke obitelji i one koji su smatrali da pučani moraju ostati ideološki raznovrsni.

Orban je zaključio da nema dovoljno političke volje u grupaciji da ga se uistinu sankcionira, pa je zaključio da se nitko neće protiviti ako u ime mađarske vlade u toj državi započne anti-EU kampanju. Diljem države svanuli su posteri na kojima su prikazana lica Jean-Claude Junckera i milijardera mađarskog porijekla Georgea Sorosa koje je prozvao odgovornima za ‘islamizaciju Europe’.

Taj je potez potaknuo 13 stranaka Europske pučke stranke da službeno podnesu zahtjev za izbacivanje Fidesza iz te političke obitelji. Vodeći kandidat EPP-a Manfred Weber, početkom mjeseca poslao je otvoreno pismo u kojem je Orbána zamolio da ispuni tri ključna uvjeta kako bi ga se ostavilo u redovima pučana. Isprika, obustava sporne kampanje i zadržavanje sveučilišta CEU u Mađarskoj, više-manje su prošli ispod radara.

Mađarski premijer je prošloga tjedna poslao dopis čelnicima 13 stranaka koje se zalažu da se Fidesz izbaci iz EPP-a, u kojem je ponudio svoju ispriku, zamolivši kolege da ‘još jednom razmisle prije nego što izbace njegovu stranku iz redova pučana’.

Nova grupacija

Dok predizborne ankete pučanima predviđanju osjetan pad u broju mandata (s 217 na 177), Fidesz je jedna od rijetkih europskih stranaka koja će u svakom slučaju bilježiti porast (s 12 na 14 mandata). Također, valja napomenuti kako je mađarski premijer već najavio suradnju s ideološki puno kompatibilnijim strankama; poljskim Pravo i Pravda (PiS, ECR) na čelu koje je kontroverzni političar Jarosław Kaczyński te Ligom (ENF) kojom predsjeda potpredsjednik talijanske vlade Matteo Salvini. Ukoliko do te suradnje uistinu dođe, što bi značilo da im nedostaje još četiri stranke iz još dvije različite države, zajedno bi mogli imati gotovo 70 mandata, čime bi postali jedna od najvećih grupacija Europskog parlamenta. Prema nekim kalkulacijama, mogli bi postati trećom najvećom parlamentarnom strujom.

Orban:’Zajedno s Poljskom pripremamo se za spektakularnu renesansu’

Ranije je najavio kako bi se Fidesz mogao pridružiti poljskoj vladajućoj Stranci prava i pravednosti (PiS) u članstvu Europskih kozervativaca i reformista (ECR).

“Pripremamo se za drugu vrstu budućnosti. Zajedno s Poljskom pripremamo se za spektakularnu renesansu srednje Europe”, kazao je Orban prošli tjedan na proslavi mađarskog nacionalnog praznika kojem je nazočio i poljski premijer Mateusz Morawiecki.

Poznat je postao s 26 godina kada je kao student prava u Budimpešti 1989. javno zatražio uvođenje demokracije i odlazak sovjetskih vojnika.

Kao suosnivač Saveza mladih demokrata (Fidesz), Orban je već 1990. postao zastupnik u parlamentu demokratske i optimistične Mađarske.

Iako je bio jedna od mladih nada europske liberalne politike, uskoro je počeo oblikovati Fidesz u novu snagu desnog centra orijentiranu na obiteljske i kršćanske vrijednosti.

To mu se isplatilo, razvio je rijedak smisao za povezivanje s običnim biračima i zasjeo u fotelju premijera 1998., kada je imao tek 35 godina.

Prvi mandat bio je težak i Orban nakon toga dvaput, 2002. i 2006., gubi izbore.

Vratio se 2010. i “naoružan” dvotrećinskom većinom u parlamentu proveo temeljitu reformu mađarskih državnih institucija i uveo novi ustav zasnovan na konzervativnim vrijednostima.

Ponovno je izabran 2014., opet s nadmoćnom većinom.

Europska migrantska kriza godinu dana kasnije Orbana je iznjedrila kao predvodnika protivnika migrantske politike otvorenih vrata njemačke kancelarke Angele Merkel.

Dok su stotine tisuća ljudi hrlile prema zapadnoj Europi, a željezničke postaje u Budimpešti podsjećale na izbjegličke logore, Orban je postavio ogradu na mađarskoj granici sa Srbijom koja je zaustavila migrantsku invaziju.

Njegovo oštro stajalište pretvorilo je Mađarsku, zajedno s vladom u Poljskoj, u glavobolju za Bruxelles i dio zemalja EU-a.

Prošle godine je osvojio četvrti mandat nakon što je Fidesz dobio svoju treću dvotrećinsku većinu zaredom. To mu je omogućilo da promijeni ustav te olakša i ubrza donošenje novih zakona.

Pošalji ovaj članak prijateljima: