Published On: Tue, Aug 7th, 2012

EKSKLUZIVNO: Ganić je u Daytonu predlagao Tri entiteta


State Department je skinuo oznaku tajnosti sa više od tisuću stranica diplomatskih izvještaja o pripremama ayjtonskog mirovnog sporazuma.

 

Redakcija Dana, u suradnji sa Intelwire.com Johna Bergera, objavila najvažnije dijelove izvještaja američkih diplomata u regiji i ključnih američkih pregovarača u Kontakt-grupi i Daytonu o najdramatičnijim i najtežim epizodama završnice ratova na području Hrvatske i BiH.

 

U ovom pregledu magazin Dani prenosi šta su američkim diplomatama o stanju u BiH i SDA govorili član Predsjedništva BiH dr. Ejup Ganić i predsjednik Vlade Republike BiH dr. Haris Silajdžić

Američke diplomate, angažirane u potrazi za mirovnim rješenjem koje bi okončalo rat u BiH, razgovarali su u pripremi mirovnih pregovora u Daytonu sa brojnim političarima iz BiH i regije. Jedan od najdužih razgovora obavila je Swanee Hunt, tada američka ambasadorica u Austriji sa Ejupom Ganićem, “dok se inkognito oporavljao od posljedica teške prometne nesreće u jednoj austrijskoj vojnoj bolnici izvan Beča”.

 

Svrha njene posjete je bila da Ganiću, kao članu Predsjedništva BiH i potpredsjedniku Federacije BiH prenese elemente revidiranog mirovnog rješenja. Posjeta se pretvorila u diskusiju o stanju u regiji, na osnovu koje je ambasadorica stekla dodatni uvid u način mišljenja jednog od vodećih političara u BiH. Ganić je rekao da njemu mirovni prijedlog ne izgleda obećavajuće. Dodao je da BiH ne može odustati od Goražda, jer bi to bio moralni poraz za državu.

 

Poslije Goražda, mogli bi da uslijede novi srpski zahtjevi, dodao je Ganić. Sjedinjene Države trebaju da nastave pritisak za održavanje BiH kao multietničke, demokratske države sa garancijama sigurnosti. Ambasadorica Hunt je 15. kolovoza na 11 stranica poslala izvještaj koji je trebao da pročita samo pokojni ambasador Robert Frasure, koji je 19. kolovotza 1995. poginuo na igmanskom putu kod Sarajeva.

 

Iz izvještaja je vidljivo da su o odlasku u bolnicu kod Ganića 14. kolovoza razgovarali Hunt i Frasure, te da je Ganić očekivao da ga Frasure, poslije posjete ambasadorice Hunt, nazove na broj u Austriji. State Department je sada objavio cijeli izvještaj ambasadorice Hunt. Nema podataka u dodatnim izvještajima da li su Frasure i Ganić razgovarali prije saobraćajne nesreće u kojoj je poginuo američki diplomata.

 

Tri entiteta

 

Na početku tročasovnog razgovoru, vođenog 14. kolovoza 1995. godine, Ganić je rekao da je informacije o stanju u BiH dobio od ministra unutrašnjih poslova BiH, koji ga je posjetio u bolnici i ministra vanjskih poslova BiH, s kojim je razgovarao telefonom. Ganić je predvidio ozbiljne probleme.

 

“Rekao je da bi odustajanje od Goražda bilo izuzetno teško, jer se u njemu nalazi oko 60 tisuća ljudi, od kojih su 95 posto muslimani a većina pripadnika Armije BiH dolazi iz istočne Bosne.

 

” Ako bi tražili da odu, to bi bio moralni poraz za Bosnu i još jedan primjer etničkog čišćenja, ovog puta sa Vladom kao sudionikom. “I ako Bosanci odustanu od Goražda, šta će Srbi tražiti sljedeće? Odustajanje od Goražda moglo bi da vodi do novih srpskih zahtjeva, najvjerovatnije Sarajeva. Iako je Banjaluka grad bosanskih Srba, tamo ne vjeruju Karadžiću i on će željeti Sarajevo za svoj glavni grad”, rekao je Ganić.

 

“Ranije su Bosanci imali Srbijance na leđima (čitaj Krajinu). To se promijenilo sa uspjehom u Krajini, koji je Bosni omogućio pristup moru preko Knina. Ideja Velike Srbije je poražena. Srbi su napravili stratešku grešku napadajući Bihać. Sada se Bosanci osjećaju ohrabreni jer imaju više povjerenja u vlastite vojne mogućnosti.

 

(Naglasila sam da ako se ne postigne mir i ako embargo na oružje bude poništen, UNPROFOR će se povući.) Ganić je istakao rizik da ako NATO dođe da otvori puteve kako bi se UNPROFOR izvukao nastupit će “kaos”. Tada će biti moguća “intervencija”, NATO udar protiv Srba. (Insistirala sam da je to nerealistično.)”, napisala je ambasadorica Hunt.

 

Potom je Ganić govorio o odnosima sa Hrvatskom, koje je opisao kao, u osnovi, dobre. “Nekoliko je puta opisao Hrvate kao ’divan narod’, posebno one na obali koji su imali puno kontakata sa europskim turistima. Napomenuo je da zbog svoje starosti Tuđman neće još dugo vremena biti faktor. Umanjio je značaj čuvene Tuđmanove salvete. Hrvatima ne treba Bosna, jer ne treba da umiruju Srbiju, poslije nedavne pobjede.

 

Slavonija nije ni strateška ni bogata regija, i s njim mogu da se bave kasnije. Hrvati neće napadati uskoro i možda će tražiti rješenje sa Miloševićem. Katolička crkva u BiH je revitalizirana sa novim kardinalom kojeg je postavio Papa, te franjevcima koji su prisutni 700 godina u BiH. Katolička crkva želi da očuva BiH”, naglasio je Ganić, prema ovom izvještaju, nadajući se da Holbrooke neće ići na Pale i pregovarati sa tamošnjim rukovodstvom jer na području koje kontroliraju Karadžić i Mladić, kao proglašeni ratni zločinci, živi samo 500 tisuća Srba od 1,4 milijuna Srba koliko je bilo u BiH prije rata.

 

Prijedlog plana nije izgledao obećavajuće za Ganića, koji je predviđao da bi “Milošević mogao biti protiv konfederacije entiteta bosanskih Srba i Srbije jer bi to moglo da vodi ka zahtjevu za konfederaciju bosansko-muslimanskog džepa unutar Srbije sa Bosnom”. Ganić je uvjerovao ambasadoricu da “SAD treba da vide Bosnu kao test, jer je Vlada BiH legalno izabrana i odgovorna svim građanima a ne bilo kojoj etničkoj grupi.

 

SAD će izgubiti utjecaj u svijetu ako ne podrži demokratsku, multietničku Bosnu. Taj gubitak utjecaja će posebno biti izražen u umjerenim muslimanskim zemljama, uključujući Tursku, strateški važnog člana NATO”.

 

Zalažući se protiv podjele BiH i protiv stvaranja etnički čistih područja, Ganić je tražio da bude garantiran povratak svima. “Bosna bi mogla da bude Federacija sa bosanskim Srbima i drugima, koji djeluju nezavisno na većini pitanja unutar države.

 

Trebala bi da budu tri entiteta, muslimanski, srpski i hrvatski, sva tri jednaka, sa jednim državnim parlamentom, sa određenim pravom na veto za svaki od entiteta radi zaštite njihovih ljudskih prava”, predlagao je Ganić prema izvještaju ambasadorice Hunt.

 

Poljubac smrti

 

Ganić je posebno govorio o opasnosti fundamentalizma u BiH. “Dok Srbi prave pritisak za stvaranje male bosansko-muslimanske države”, Ganić je rekao da se on suprotstavlja tome jer bi to bilo “samoubilački za naše društvo” zbog toga što bi došla muslimanska braća iz Irana, Sudana, Alžira i drugih zemalja. Ganić se pozvao na razgovor sa kraljom Hasanom iz Maroka koji je rekao da se moli da SAD pomognu Bosnu i sačuvaju je od islamskog fundamentalizma.

 

Ganić je naglasio da sadašnja situacija u Bosni hrani fundamentalizam. “Islamski svijet je veliki i prostran i budućnost će biti loša ako se ove zemlje ne demokratizuju.” Egipatski predsjednik Mubarak je rekao Ganiću da je Bosna bila njegov glavni unutrašnji problem te da da je to destabiliziralo vladu.

 

Ganić je upozorio od pretvaranja Bosne u “Gazu” Europe. Skrenuo je pažnju na priču o Egipćanima koji distribuiraju hranu, ali daju je samo onim ženama koje su pokrivene po islamskim pravilima. Kada ga je ambasadorica Hunt upitala, odgovorio je da je iranska obavještajna služba pomogla Bosni da osigura oružje, ali bilo kakve bliže relacije, izjavio je, bile bi “poljubac smrti”.

 

“Bosna mora biti sačuvana kao sekularna država. Sarajevo, također, ima Jevreje, ne samo Srbe, Hrvate i Muslimane. Bosanci moraju da nauče da žive jedni pored drugih, iako se mole različito. Religija je privatna stvar”, rekao je Ganić, dodajući da svakako treba riješiti pitanje privatnog vlasništva i treba se odrediti prema kompenzaciji ili reintegraciji. Ganić je rekao da bi predloženih 20 milijuna dolara pomoći bilo premalo i da bi tek 200 moglo imati značajnije učinke na rekonstrukciji infrastrukture, iako ne bi stabiliziralo cijelu zemlju.

 

Upitan jesu li ratni profiti prepreka mirovnim naporima, Ganić je izrazio mišljenje da su ratni profiteri sada manje takav faktor jer je većina napravila dovoljno novca i sada želi da se rat zaustavi kako bi uživali u svom novom bogatstvu.

 

“Naznačio je da je višestruko savjetovao da se Oružane snage BiH ’bore dostojanstveno’, da ne ubijaju žene, djecu i ranjenike te da neprijateljske vojnike uzimaju za zarobljenike. Ali, vojska, dodao je, “više sluša Izetbegovića i ’nije profesionalna’”. Ganić je dao primjere bosanskih vojnika koji su uhićeni zbog ubijanja ili prijetnji srpskim civilima.

 

Ganić je opisao sebe kao “čovjeka koji ima’mali ego’, za razliku od Silajdžića, koji ima problem da prihvati koncepte ograničenosti mandata i konkurencije za političku moć”. Ganić je rekao da on ima podršku među intelektualcima, ali da se pridružio masovnoj partiji kako bi poslao konzistentnu poruku za sve, promovirao demokratiju i privatno vlasništvo nad imovinom. Rekao je da je bio izabran na multikulturnoj listi kao sedmi član Predsjedništva BiH, dok je Izetbegović izabran kao Musliman.

 

“Ganić je rekao da ga se Srbi plaše jer je uspješan. Napisao je četiri knjige, pokrenuo dva žurnala, bio domaćin svjetskim konferencijama. Ranije je želio da sačuva Jugoslaviju, ali sada mu je cilj da sačuva Bosnu. Iako sebe vidi kao muslimana, kaže da je prvo Europljanin.

 

Od 1972. do 1982. godine bio je u Sjedinjenim Državama, za koje kaže da ih puno voli”, navodi se u izvještaju ambasadorice Hunt, uz opis Ganićeve američke i potom bosanske karijere, te članove njegove porodice.

 

Ali, naravno, američke diplomate su razgovarale i sa drugim bošnjačkim političarima, uključujući i Harisa Silajdžića i Muhameda Šaćirbegovića, donosi, između ostalog magazin Dani. (R.I. Dnevnik.ba)