Briselsku domaću zadaću domaći su političari u BiH već započeli realizirati kroz seriju telefonskih razgovora i susreta, a posrednik će već ovoga vikenda biti posebni predstavnik Europske unije u BiH Peter Sorensen.
Područje i model
Dvije su stvari ostale nedorečene u Bruxellesu, a nastavit će se snažno reflektirati i u predstojećim razgovorima. Prije svega to je opredjeljenje svih političara, osim čelnika SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije da se Federacija ustroji kao jedna jedinica s dva izborna područja. S obzirom da je u dokumentu usuglašeno da se članovi Predsjedništva BiH biraju na izravnim izborima te da se pri izboru više ne smije ponoviti slučaj SDP-ove manipulacije s Hrvatima, dolazi se do dva na stolu predstavljena modela. Jedan je onaj koji je iznio SDA, a drugi, pak, što ga je ranije s modifikacijama predstavila Europska komisija. Prvi prijedlog SDA daje jasne obrise kompromisa, s obzirom da bi se u cijelosti zadovoljilo načelo da izborni pobjednik, bez obzira tko god on bio s cijelog područja Federacije BiH kao jedinstvene izborne jedinice, postane član Predsjedništva. Drugi, pak, član Predsjedništva bio bi onaj koji s izbornog područja gdje je prvi kandidat osvojio manje glasova. Smatra se kako bi upravo na taj način bio izabran kandidat iz područja gdje su Hrvati također u manjini, ali koja je manje izražena nego u drugome dijelu koji obuhvaća Sarajevo, Tuzlu, Zenicu… Uz to, hrvatske stranke traže da se iz ovoga izbornog područja eliminira Unsko-sanska županija kako bi se onda zajamčila mogućnost da to ne bude kandidat kojega većinski podupiru Bošnjaci. SDP je međutim protiv takvog prijedloga i odlučili su ostati na tom stajalištu kako bi se konačno politički distancirali od ‘nacionalista’ s kojima su posljednje tri godine bili u vlasti, koristeći sve blagodati te iste vlasti.
Elektorski sustav
Drugo rješenje je prijedlog o elektorskom sustavu s hrvatskom inačicom minimalne višenacionalne zastupljenosti. Hrvatski prijedlog i matematički sprečava manipulaciju pri izboru članova Predsjedništva i Doma naroda. Oba ova prijedloga razlikuju se u tome daju li Hrvatima nešto veću, ili manju prigodu da izaberu svog člana Predsjedništva BiH. S obzirom na načela iz Bruxellesa, jasno se prešla granica i u praktičnim rješenjima se želi napraviti iskorak te se shvatila sva dubina krize koja je stvorena s pokušajem majorizacije, u ovome slučaju brojnijih Bošnjaka nad malobrojnijim Hrvatima.
VLM