Država kreće u akciju ukidanja jeftinijeg liječenja u Hrvatskoj onima koji su se iselili u inozemstvo.
Estonija i Finska prve su države s kojima će Hrvatska elektroničkim putem razmjenjivati zdravstvene podatke, od e-recepta pa nadalje. Osim što će pomoći u pružanju zdravstvenih usluga, elektronička razmjena trebala bi pospješiti otkrivanje hrvatskih građana koji su se iselili proteklih godina, a i dalje su osigurani preko HZZO-a, piše Novi list.
Prema nedavnim procjenama Hrvatske udruge ugovornih ordinacija, 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju pravo preko HZZO-a, a koriste ga osobno ili posredstvom rodbine i znanaca.
Liječnici okupljeni u tu udrugu tvrde kako čak dvije trećine građana koji su otišli raditi u inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje. Prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakoga mjeseca na Zavodu za zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku ili Irsku, a oni dolaze u Hrvatsku obavljati medicinske zahvate.
Broj osiguranika HZZO-a početkom svibnja ove godine bio je 4.149.419, dok procjena Državnog zavoda za statistiku na dan 31. prosinca 2017. govori o 4.105.493 stanovnika u Hrvatskoj. Dakle, i bez sive zone onih koji se nisu odjavili prije odlaska, službene institucije bilježe višak osiguranika od 44.000 osoba.
Kako će kontrolirati Hrvate koji su se iselili
“Nakon dugih pregovora potpisali smo sporazum s MUP-om i sad se još mora riješiti informatička strana da bi to profunkcioniralo. Slijede pregovori s Poreznom upravom, da se vidi gdje pojedini osiguranik plaća porez i da na temelju toga dobijemo uvid u njegovo mjesto boravka”, pojasnio je ravnatelj HZZO-a Lucijan Vukelić za Novi list.
Prema njegovim saznanjima, u Njemačkoj i Italiji naši iseljenici moraju biti zdravstveno osigurani, no to ne znači da tamo idu doktoru jer je participacija u zdravstvenim uslugama tamo daleko veća nego kod kuće. Jeftinije im je obaviti ono što trebaju kad dođu u Hrvatsku. Jedino Irska nema obvezu zdravstvenog osiguranja, no onaj tko dođe tamo raditi, mora prijaviti boravak.
Kako bi sve uskoro trebalo funkcionirati?
Prije nego što mu ljekarnik u drugoj državi izda lijek na e-recept, tražit će od pacijenta dozvolu za dohvat njegovih recepata, a kad je dobije, pacijent će platiti punu cijenu lijeka i tražiti povrat novca od svog osiguravatelja u zemlji gdje je izdan recept.
wpDiscuz