Published On: Pet, srp 17th, 2015

DOPREDSJEDNIK VRISKA BOŽIĆ: U BiH se krše i kolektivna i individualna prava

U Mostaru je 4. srpnja 2014. godine održana osnivačka skupština Udruge ”Vrisak“ čiji su ciljevi praćenje stanja i afirmacija ljudskih prava u skladu s najvišim međunarodnim standardima u Bosni i Hercegovini, ukazivanje i poticanje na potrebu zaštite temeljnih ljudskih prava.

Udruga je za samo godinu dana rada stekla potpunu afirmaciju, a posebno se aktivno uključila u izmjene i dopune Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosni i Hercegovini.

O prvih godinu dana Udruge i planovima za budućnost  za pogled.ba, razgovarali smo sa dopredsjednikom Udruge Vrisak,  Ivom Božićem.

Kakvo je stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini?

Trenutno stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, prema svim provedenim istraživanjima i parametrima, daleko je od europskih standarda. Nažalost, Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj se svakodnevno krše ljudska prava. Naša zemlja je daleko ispod minimuma koje zahtijeva europski standard i mišljenja sam da je krajnje vrijeme da se politička elita više posveti tom pitanju.

Koliko su građani BiH informirani o svojim pravima i slobodama?

Jako malo. Građani rijetko kad koriste institucije koje bi mogle zaštititi njihova prava poput ombudsmana za ljudska prava. Nažalost u zemlji u kojoj ljudi gledaju kako će spojiti kraj s krajem, bojim se da se i ne sjete institucija koje bi ih mogle zaštititi.

Krše li se više individualna ili kolektivna prava u BiH?

U Bosni i Hercegovini se u ovom trenutku krše i individualna i kolektivna ljudska prava. Građanska prava koja zapravo predstavljaju odraz demokratičnosti jednoga društva nisu gotovo nikako zaštićena. Dok ne budemo mogli u punoj mjeri koristiti naša individualna prava, nećemo moći ispuniti europsku normu,ali isto vrijedi i za kolektivna prava. Naša građanska prava zapravo su uvjetovana kolektivnim pravima jer u zemlji gdje jedni drugima biraju predstavnike, gdje se ne priznaju kolektiviteti, ni građanska prava neće moći biti korištena u punom kapacitetu. Ne zaboravimo i implementaciju odluke „Sejdić – Finci“ koja već šest godina nije implementirana.

Kako se mladi mogu uključiti u rad organizacije?

Trenutno radimo na proširivanju svoga djelovanja. Priča o pristupu javnim prihodima je početak velikih stvari koje naša udruga planira pokrenuti u budućnosti,stoga želimo priključiti što veći broj mladih ljudi u našu udrugu. Ako želite biti aktivna promjena u našem društvu, priključite nam se. Planiramo u sljedećem razdoblju pokrenuti još nekoliko stvari koje će mogu slobodno reći biti u rangu priče o pripadnosti javnih prihoda.

Kakvo je stanje u Mostaru u odnosu na Bosnu i Hercegovinu?

Mostar je zapravo najbolji primjer gdje se krši naše osnovno ljudsko pravo,a to je birati i biti biran. Sedam godina smo već bez izbornog procesa,a bojim se da će se ovo stanje i dalje nastaviti jer o Mostaru se premalo priča u kontekstu izbornog procesa. Ako do nove godine ne bude naznaka o Mostaru, imamo već sada osmišljenu strategiju kako pokrenuti stvari i u Mostaru. Mnogi su sumnjali da nećemo uspjeti ni s pričom o pripadnosti javnih prihoda, ali ona će na jesen biti u federalnom Parlamentu.

Koliko je Zakon o pristupu javnim prihodima diskriminirajući?  

Zakon o pristupu javnim prihodima je ekonomski Sejdić Finci. U analizu za 2015. koju smo završili prije nekoliko dana došli smo do podataka koji i dalje pokazuju da je građanin Sarajevske županije dvostruko vrjedniji od građanina HNŽ-a,Tuzlanske ili Zapadnohercegovačke županije. Kad uzmete stavku osnovnog obrazovanja, vidjet ćete da se po učeniku u Sarajevskoj županiji izdvaja oko 800 maraka više nego po učeniku u našoj županiji. Sarajevska županija, zahvaljujući dobrom dijelu i neizravnim porezima, može devet puta više izdvojiti za visoko obrazovanje nego što se izdvaja za visoko obrazovanje na dva javna sveučilišta u Mostaru, a ima dvostruko više studenata. Dvostruko više studenata, a devet puta više za visoko obrazovanje zvuči više nego diskriminirajuće.

Je li istina da prema postojećem zakonu građanin Sarajeva vrijedi dvostruko više nego građanin Tuzle ili Mostara?

Prema ovogodišnjoj analizi građanin Sarajevske županije vrijedi 802 marke, a građanin Tuzlanske 413 maraka,a ne zaboravite da u Tuzlanskoj županiji živi otprilike 30 tisuća više stanovnika. U Sarajevskoj županiji se znatno više izdvaja za one stavke koje se nalaze u proračunima županija. Za javni red i sigurnost ove godine će biti izdvojena 102 milijuna maraka,za socijalna davanja oko 87 milijuna maraka, za obrazovanje 220 milijuna maraka, a pogledajte da su to stavke veće nego proračuni nekih županija. Recimo proračun HNŽ-a je 194 milijuna KM, proračun ZHŽ-a je 76 milijuna, a HBŽ-a je 74 milijuna. Ovo je po meni jedno od krucijalnih pitanja i nadam se da će ovo pitanje biti znatno prije riješeno nego što je to predviđeno reformskom agendom Vlade Federacije, a to je 2017. godine

14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare