Published On: Čet, sij 7th, 2021

Donald Trump ima još mnogo toga učiti od Stjepana Krešića


Novinar Tvrtko Milović objavio je status na društvenim mrežama u kojem se dotiče trenutnih događanja u SAD-u kroz prizmu političkih previranja i događanja u Federaciji BiH.

Status prenosimo u cijelosti:

“Vizualno dramatični, a u biti bezazleni događaji u SAD na svjetlo dana izvukli su novinarima i lažnim analitičarima dragu frazu o ‘državnom udaru’.

Kao i u velikoj većini puta, i ovaj put je pogrešno koriste. Upad prosvjednika u zgradu Kongresa u najgorem slučaju je udar na državu, ali nikako državni udar.

Razlog zbog kojeg je ovaj događaj bezazlen (po demokraciju a ne po ubijenu ženu) jeste logistička prirode: svaka rulja koja navečer nema osiguran smještaj i hranu nasuprot represivnom organu koji ima smjenu i osiguranu hranu bezopasna je po predmet napada.

U američkom slučaju, bez obzira na broj naoružanih prosvjednika, država se lako brani, jer rulja kasnije mora nešto pojesti i negdje prenoćiti. Nasuprot njima je represivni organ s neograničenim resursima.

Naravno, mediji žive za ovakve događaje pa u tom leži razlog dodatnoj dramatizaciji; i inflacije termina “državni udar”.

Da bi neki događaj stvarno bio državni udar, morao bi biti NELEGALNI I INSTITUCIONALNI pokušaj preuzimanja državnih institucija.

Takav pokušaj može biti izveden sa svega nekoliko ljudi, sa prosvjednicima ili bez. Dobri primjeri su po latinskoj Americi a Libija i Iran su možda nama poznatiji i bliži.

Državni udar može biti puzajući kada iz demokratsko sistema nenasilno izraste diktatura na primjeru Bjelorusije, pa i Rusije.

Državni udar nije zabrana ulaska migrantima u hercegovačko neretvanski kanton kako je to doživio Dragan Mektić, a sarajevski mediji meketali danima poslije njega.

Dobar primjer (puzajućeg) državnog udara možemo naći u domaćoj političkoj povijesti. Federacija BiH doživjela je državni udar prije skoro okruglo deset godina.

U ožujku 2011. Stjepan Krešić, kao predsjedavajući Doma naroda parlamenta FBIH i Izmir Hadžiavdić kao tajnik istog doma koji je dao tumačenje “da je sve ok” sazvali su ilegalnu sjednicu Doma, ilegalno izabrali predsjednika i potpredsjednike FBIH da bi na istoj sjednici ilegalno izabrali i Vladu FBIH.

Da je sve protuzakonito ocijenilo je Središnje izborno povjerenstvo da bi već sutra pečat državnom udaru dao Valentin Inzko. Ilegalno dakako.

Državni udar ostao je zakonski neprocesuiran a pravda je djelomično zadovoljena političkom i moralnom propašću većine aktera. Međutim, država koja nije u stanju sankcionirati državne udare (kao ni udar na državu iz 2014. kada su prosvjednici poput onih SAD demolirali brojne institucije) osuđena je da joj se iste ponavljaju dok na koncu ne uspiju.

Državni udari uvijek i bez izuzetka događaju se slabim državama – onim državama koje nemaju izgrađene institucije da ih spriječe. Udari na državu mogući su uvijek i svugdje ali osim ograničene materijalne štete, oni nikad nisu prijetnja za ustavni poredak.

Da državni udar ustvari stalno ‘visi’ kao realna mogućnost u Bosni i Hercegovini potvrđuje nam formiranje najnovije vlade kantona Sarajevo. Zastupnici ‘četvorke’ nonšalantno su imenovalali vladu suprotno Ustavu i zakonu. To je primijetio tek jedan zastupnik, Damir Nikšić, nakon čega je bio izložen brojnim kritikama i uvredama.

Kršenje Ustava i zakona postalo je gotovo svakodnevna pojava što je dovelo do nepovratne devalvacije i jednog i drugog. U takvim uvjetima osiguravanje ustavnog poretka postaje nemoguć posao za ionako slabašan represivni organ.

Usput rečeno, ‘naš’ represivni organ teško da ima osiguran smještaj i hranu pa bi u slučaju još jednog suprotstavljanja rulji najvjerojatnije – pobjegli kući.”

Tvrtko Milović l Facebook.com


uskrs ephzhb