Published On: Pet, pro 28th, 2012

Dok mi ratujemo oko zdravstvenog odgoja, američke škole postavljaju kondom-automate

Dok se u Hrvatskoj žestoko raspravlja o tome treba li školarcima zdravstveni odgoj, i kakav, tijekom zimskih školskih praznika ukupno 22 srednje škole u Philadelphiji na školske će hodnike postaviti automate s besplatnim kondomima za svoje učenike. Uređaji koji mladima u ovom američkom gradu jamče siguran seks postavit će se u onim školama gdje je kod tinejdžera utvrđena najviša stopa spolno prenosivih infekcija. Roditelji su s novim programom upoznati još na početku školske godine, mogli su mu se i usprotiviti, a škole pristup učenika kondomima nemaju namjeru nadzirati.
Školske su vlasti roditeljima poručile da, ukoliko ne žele da se njihova djeca koriste kondomima, taj problem rasprave i riješe kod kuće.
Ovaj je potez dio mjera javnozdravstvenog programa grada Philadelphije kojim se nastoji zaustaviti širenje spolno prenosivih bolesti koje su, po ocjenama tamošnjih vlasti, poprimile razmjere epidemije. Kako bi se tome stalo u kraj, gradske su vlasti od travnja prošle godine svojim stanovnicima podijelile ukupno četiri milijuna kondoma. Program je ocijenjen uspješnim, jer je stopa spolnih bolesti počela padati.

Zaraženi tinejdžeri

Čak su 25 posto novooboljelih, ili svaki četvrti među onima koji se zaraze prilikom spolnog odnosa, tinejdžeri. Gradske su se vlasti već ranije uhvatile ukoštac s tim problemom, i to najprije u školama koje imaju zdravstvene centre, dajući im besplatne kondome. Škole su također počele testirati tinejdžere na spolno prenosive bolesti, naravno uz pristanak roditelja.

Klamidija i gonoreja
Mladi u Philadelphiji posebno su pogođeni spolno prenosivim bolestima. Prema podacima gradskog odjela za zdravlje, 63 posto tinejdžera seksualno je aktivno, dok njih 37 posto izjavljuje kako kod zadnjeg spolnog odnosa nije koristilo kondom. Isto je istraživanje pokazalo da djeca u dobi od 10 do 14 godina imaju 5,3 puta veće šanse dobiti klamidiju, bakteriju koja izaziva neplodnost, a četiri puta veće šanse oboljeti od gonoreje u odnosu na prosječnog američkog tinejdžera. Ta brojka pada u dobi od 15 do 19 godina, iako mladi u toj dobi u Philadelphiji i dalje imaju alarmantnih 3,5 puta veći rizik od zaraze klamidijom, a tri puta veći rizik od dobivanja gonoreje u odnosu na svoje vršnjake u drugim dijelovima SAD-a.

Dogovoreno je da se kondomi moraju postaviti u uredu medicinske sestre, ali one neće biti zadužene da provjeraju tko se, i koliko, koristi uređajem. To će, kako prenose tamošnji mediji, zasigurno biti olakšanje za škole koje su i ranije bile uključene u pilot-projekt, a nisu imale medicinsku sestru na raspolaganju čitav dan. Kako su one u okviru pilot-projekta imale zaduženje monitoringa uporabe uređaja s kondomima, škole su imale tehničkih problema u provedbi projekta.
Dužnosnici u Philadelphiji svjesni su kako tinejdžeri kondome mogu koristiti nepravilno, no vjeruju da dobrobiti uvođenja kondom-automata daleko nadmašuju taj rizik. »Ne želimo da djeca uopće ne koriste automate koje ćemo postaviti u školama, niti da pokupe na stotine kondoma i ne iskoriste ih kako bi trebali, već kao vodene balone ili nešto drugo«, izjavio je Donald F. Schwarz iz gradskog ureda za zdravstvo, te dodao kako će se ponašanje učenika ipak pratiti.
Kompletne troškove projekta pokrit će gradski proračun, a još uvijek nije poznato koliko je roditelja odlučilo bojkotirati ga. Dok Odvjetnici mladih, organizacija koja se zalaže za spolno zdravlje među mladim ljudima, navode kako najmanje 418 škola u SAD-u dijeli besplatne kondome učenicima, za neke je roditelje takva »usluga« problematična. Dio roditelja to smatra dobrom idejom, obzirom da su djeca u toj dobi ionako seksualno aktivna, dok protivnici automata s kondomima tvrde da se radi o svojevrsnoj promociji, načinu reklamiranja seksa.
O raširenosti spolno prenosivih bolesti u Hrvatskoj, nažalost, nema preciznih podataka.
– Ne znamo koliko je oboljelih među tinejdžerima, jer liječniku dolaze samo oni koji traže pomoć. Često zaraza, naime, ne mora biti praćena nikakvim simptomima, pa oboljeli toga nije ni svjestan – kaže Marina Kuzman , voditeljica Službe za školsku medicinu i prevenciju ovisnosti među mladima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Sustavno istraživanje spolno prenosivih bolesti među hrvatskim tinejdžerima nikad nije provedeno, a pojedina su istraživanja, poput onog o raširenosti klamidije među maloljetnicima pokazala vrlo različite rezultate i ne mogu služiti kao pouzdan pokazatelj stvarne slike, smatraju stručnjaci. Među skupinama od 16 do 24 godine, stopa oboljelih od klamidije bila je vrlo raznolika, i kretala se od pet do čak 20 posto, navodi Kuzman. No teških spolno prenosivih bolesti, primjerice gonoreje, kod mladih u Hrvatskoj po saznanjima liječnika praktički nema.
Iako ne poriče važnost primjene kondoma već kod prvog spolnog odnosa, Kuzman nije sklona američkom modelu u kojem se oni mladima dijele besplatno.
– Bez obzira na to koliko su kondomi bitni za zaštitu od spolno prenosivih bolesti, puno je bolje i pametnije nadopuniti to mogućnošću odlaska u savjetovalište. Niti jedna zaštita ili kontracepcija nije dobra ako se ne zna što se hoće i što se radi – upozorava Kuzman.

Savjetovališta

Savjetovališta za reproduktivno zdravlje pri zavodima za javno zdravstvo, ginekološkim ambulantama ili službama školske medicine za nju su najbolje rješenje za mlade u tinejdžerskoj dobi. Takva savjetovališta postoje u Zagrebu i Rijeci i pokazala su se vrlo dobrima i prihvaćenima od strane mladih, koji vole doći do informacije, pregleda ili savjeta u intimnom okruženju, bez čekanja u čekaonici s drugim pacijentima. Ako takvo savjetovalište postoji, mladi kad zagusti znaju kamo se mogu obratiti, veli Kuzman.
– U Ministarstvu zdravlja postoji čitavi elaborat o tome kako bi takva savjetovališta morala postojati barem u većim gradovima, ali uvijek zapne na novcu ili organizaciji. Smatram da su ona izuzetno važna, jer kondome možemo učiniti dostupnima, pojeftiniti ih, ali treba raditi na tome da mladi imaju mjesto kamo se mogu doći požaliti i potražiti informaciju. Da se to realiziralo, možda danas ne bi bilo ove nesretne polemike oko zdravstvenog odgoja – zaključuje Kuzman.