Iznenadne smjene i uhićenja desetaka ministara, članova kraljevske obitelji, dužnosnika i visokorangiranih časnika proteklog vikenda u Saudijskoj Arabiji nemaju presedana u povijesti te 85 godina stare i tajanstvene kraljevine
Saudijski prijestolonasljednik, princ Muhamed bin Salman u nedjelju je kao čelnik novoosnovanog državnog tijela za borbu protiv korupcije, podsjetimo, zbog korupcije uhitio 11 prinčeva, četiri ministra i nekoliko vodećih biznismena, što je potez koji svjetski analitičari tumače potresom na saudijskoj političkoj sceni i očitim prinčevim pokušajem da učvrsti svoje pravo na krunu.
Kralj Salman je pak odvojeno od prijestolonasljednikova poteza smijenio čelnike nacionalne garde i mornarice, a među uhićenima je princ Alvalid bin Talal, unuk prvog saudijskog kralja i najbogatiji Saudijac.
Saudijski kralj je, podsjetimo, još u lipnju ove godine donio odluku kako njegov nasljednik neće biti dotadašnji prijestolonasljednik, kraljev nećak Muhamed bin Najef, i pravo na krunu preusmjerio je na svoga sina Muhameda bin Salmana.
Svjetske agencije ističu kako je ovim hrabrim i unaprijed planiranim potezom 32-godišnji prijestolonasljednik uklonio sve prepreke u stjecanju potpune kontrole u zemlji.
Televizija Al Arabija javila je da se radi o istrazi pronevjere novca nakon poplave u Džedi 2009., ali analitičari uhićenja smatraju jasnim pokušajem prijestolonasljednika da učvrsti svoje pravo na krunu.
Uhićenja prinčeva, ministara i biznismena šokirala su Saudijce, nenaviknute na nagle promjene.
Valja napomenuti da je princ Muhamed poprilično popularan, osobito među mladim Saudijcima, a istovremeno stariji i konzervativniji stanovnici te naftom bogate kraljevine smatraju da princ previše brza u modernizaciji.
Nedavno je najavio da će se zemlja vratiti umjerenom islamu, iskorijeniti ostatke siromaštva i uvesti društvene promjene, poput dopuštenja ženama da voze.
Prije svega nekoliko mjeseci perspektive dolaska na tron princa Muhameda bin Salmana bile su manje izvjesne, no njegov strelovit uspon u hijerarhiji započinje u proljeće 2015. godine, kad je imenovan zamjenikom krunskog princa, odnosno drugog po redu u liniji nasljeđivanja, što je iznenadilo mnoge starije i iskusnije članove vladajuće obitelji.
Muhammad bin Salman has consolidated his power and is attempting to ram through an ambitious agenda https://t.co/Y8BjT3ohWD
— The Economist (@TheEconomist) November 6, 2017
Inače, za izbor krunskog princa bilo je zaduženo takozvano Vijeće za vjernost, tijelo koje je 2007. godine osnovao tadašnji kralj Abdulah, a bilo je sastavljeno od sinova i istaknutih unuka osnivača zemlje. Uloga tog tijela, međutim, kao i njegovo značenje u promjenama od 2015. godine, bili su ograničeni.
Agencije ističu to da, unatoč nekim naporima da se odlučuje konsenzusom, Saudijska Arabija ostaje apsolutistička monarhija, u kojoj sve krupne odluke donosi kralj.
Uhićenja istaknutih prinčeva pak preokreću način na koji kraljevska obitelj pristupa unutrašnjim sporovima, ali također skreću pažnju na krunskog princa kao na odvažnog reformatora koji je odlučan u modernizaciji konzervativnog kraljevstva, na čijem se tlu nalaze najsvetija islamska mjesta, zaključuju agencije.
Tportal.hr
wpDiscuz